Vezani članci:
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Frederic Bastiat: Otpuštanje vojnih službenika
Frederic Bastiat: Zabluda razbijenog prozora
Žuti prsluci su na teži način naučili da je Bastiat bio u pravu
Mogu li prirodne katastrofe stimulirati ekonomiju?
Frederic Bastiat: Peticija protiv Sunca
Frederic Bastiat, otac liberalizma - najbolji citati iz knjige 'Zakon'
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Možemo želi proširiti obavezu poreza na dohodak
Kakvi su rezultati poreza na ekstraprofit u Hrvatskoj?
Ne nasjedajte na Plenkovićev PR: Vlada neće podići plaću nikome u privatnom sektoru
HUP i SDP predlažu novi porez koji bi dodatno poskupio ljetovanje na Jadranu
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Sindikalni porez bi bio grubo kršenje ljudskih prava
HGK ima novu inicijativu za uništenje malog poduzetništva u Hrvatskoj
Ljevica traži od HDZ-a više subvencija za privatnike i nove poreze za radnike
Dvije pohvalne inicijative Anke Mrak Taritaš prošlog tjedna u Saboru
Blamaža: Indexov novinar ne zna tko plaća porez u Hrvatskoj
Preko pola milijuna ljudi u Hrvatskoj plaća veći porez nego što treba
Plenkovićeva vlada - prije svega neprijatelj poreznih obveznika
Hrvatska je po oporezivanju potrošnje i uvoza druga u EU, a po prihodima od PDV-a uvjerljivi prvak
Pročitajte urnebesan status: Kako izgleda kada freelancer u BiH prijavljuje i plaća porez
Građani Teksasa na referendumu izglasali da u Ustav uđe zabrana uvođenja poreza na dohodak
Ovi Irci su se vjenčali iako su obojica heteroseksualci, ali imaju dobar razlog...
Kako platiti porez na zaradu od bitcoina?
Porez na gazirana pića u praksi ne daje željene rezultate
Novo na Liberalu:
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavljaju državne institucije
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament

Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva


Piše: Frederic Bastiat
Photo: Freepik
4.5.2024.

Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva

Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva


Piše: Frederic Bastiat
Photo: Freepik
4.5.2024.

Frederic Bastiat bio je francuski ekonomist i političar iz prve polovine 19. stoljeća, član Narodne skupštine i jedan od istaknutih predstavnika stare francuske škole liberalizma. Objavljujemo lekcije iz njegovog djela "Ono što je vidljivo i ono što nije vidljivo" (1850). Prvu lekciju, "Zabluda razbijenog prozora", ako ste propustili - pročitajte ovdje. Ako ste propustili drugu lekciju, "Otpuštanje vojnih službenika" - pročitajte ovdje. Sada predstavljamo treću lekciju - "Mit o porezu kao poticaju gospodarstva".

Jeste li ikada čuli sljedeću izjavu:

"Porezi su najbolja investicija; oni su životvorna rosa. Pogledajte samo koliko se obitelji hrani od poreza; kako njihov ricochet ili protok utječe na industriju; to je preko svake mjere, to je život."

Kako bih se borio protiv ove doktrine, dužan sam ponoviti prethodne argumente. Politička ekonomija dobro zna da njezini argumenti nisu dovoljno zabavni da bi ljudi o njima rekli: Repetita placen (Ponavljanje je ugodno). Zbog toga je, poput Basilea, posložila poslovicu kako njoj odgovara: Repetita docent (Ponavljanje uči).

Prednosti koje državni službenici imaju u isplaćivanju plaća ono je što se vidi. Korist koja rezultira za njihove dobavljače opet je ono što se vidi. Ono što zasljepljuje je vidljivo očima.

Međutim, nedostatak koji osjećaju porezni obveznici je ono što se ne vidi, a šteta koja nastaje za njihove dobavljače također je ono što se ne vidi, iako je zasljepljujuće očita umu.

Kada državni službenik potroši pet franaka više za vlastitu korist, to implicira da porezni obveznik potroši pet franaka manje za sebe. No, rashod državnog službenika se vidi jer se provodi, a rashod poreznog obveznika se ne vidi jer - iznenađenje! - spriječen je da ga provede.

Uspoređujete naciju sa sušnom zemljom, a porez s obilnom kišom. Neka tako i bude. Ali treba se zapitati i gdje su izvori te kiše i nisu li sami porezi ti koji upijaju vlagu iz zemlje i isušuju je.

Trebali biste se također zapitati je li moguće da zemlja kišom primi toliko ove dragocjene vode koliko izgubi isparavanjem.

Ono što je očito jest da, kada naš buržuj Jacques Bonhomme porezniku izbroji pet franaka, ne dobiva ništa zauzvrat. Kada ih naknadno državni službenik, trošeći tih pet franaka, vrati Jacquesu Bonhommeu, to je zauzvrat za jednaku vrijednost u pšenici ili radu. Konačni rezultat je gubitak od pet franaka za Jacquesa Bonhommea.

Istina je da često, ili u većini slučajeva, ako želite, državni službenik pruža jednaku uslugu Jacquesu Bonhommeu. U tom slučaju nema gubitka ni na jednoj strani; postoji samo razmjena. Iz tog razloga, moj argument nije usmjeren protiv korisne službeničke aktivnosti. Ono što kažem je sljedeće: ako želite pokrenuti takvu aktivnost, prvo dokažite njenu korisnost. Pokažite da usluge koje država pruža Jacquesu Bonhommeu vrijede onoliko koliko su ga koštale. Ali stavljajući s jedne strane ovu intrinzičnu korisnost, nemojte koristiti kao argument prednost koju daje državnom službeniku, njegovoj obitelji i njegovim dobavljačima; nemojte tvrditi da potiče zapošljavanje.

Kad Jacques Bonhomme daje pet franaka državnom službeniku u zamjenu za istinski korisnu uslugu, to je potpuno isto kao kad daje pet franaka postolaru za par cipela. Daj i uzmi, milo za drago. Ali kada Jacques Bonhomme preda pet franaka državnom službeniku, a zatim ne dobije nikakve usluge ili čak trpi pogoršanje zauzvrat, to je kao da taj novac daje lopovu. Nije dobro reći da će državni službenik potrošiti tih pet franaka za opću dobrobit nacionalne proizvodnje; lopov bi s njima učinio isto. Isto bi i Jacques Bonhomme da na svom putu nije susreo bilo nelegalnog ili legalnog parazita.

Steknimo dakle naviku da stvari ne prosuđujemo samo po onome što se vidi, nego i po onome što se ne vidi.

Prošle sam godine bio član Odbora za financije jer pod Ustavotvornom skupštinom članovi oporbe nisu bili sustavno isključeni iz svih odbora; u tome je Ustavotvorna skupština mudro postupila. Čuli smo gospodina Thiersa kako kaže: "Proveo sam život boreći se protiv ljudi iz Legitimističke stranke i Svećeničke stranke. Od vremena kada nas je zajednička opasnost spojila, budući da smo iskreno razgovarali jedni s drugima, primijetio sam da oni nisu čudovišta kakvima sam ih smatrao."

Da, nepovjerenje se pojačava i mržnja budi između političkih stranaka koje se ne miješaju i kad bi većina dopustila nekolicini pripadnika oporbe da postanu članovi Odbora, možda bi obje strane priznale da njihove ideje nisu toliko udaljene i, pogotovo, njihove namjere nisu tako perverzne kao što su pretpostavljali.

Bilo kako bilo, lani sam bio član Odbora za financije. Svaki put kad bi netko od naših kolega spomenuo da bi trebalo umjerenije odrediti naknadu predsjednika Republike, ministara ili veleposlanika, rečeno mu je:

"Za dobrobit službe, određene uloge moraju biti okružene aurom briljantnosti i dostojanstva. To je sredstvo privlačenja vrijednih ljudi. Mnogi ljudi kojima nedostaje sredstava traže uho predsjednika Republike i doveli bi ga u neugodan položaj kad bi ih uvijek morao odbijati. Određena prisutnost u ministarskim i diplomatskim salonima dio je kotača ustavne vlasti itd."

Premda se o ovakvim argumentima može raspravljati, oni svakako zahtijevaju pomno ispitivanje. Oni se temelje na javnom interesu, bilo da se to cijeni ispravno ili neispravno, a sa svoje strane obraćam više pažnje na njih nego mnogi kolege koji su vođeni ograničenim duhom škrtosti ili ljubomore.

Međutim, ono što buni moju savjest kao ekonomista i tjera me da se rumenim zbog intelektualnog ugleda svoje zemlje je kada se argument svede (a to se uvijek događa) na sljedeću apsurdnu banalnost, koja je uvijek povoljno primljena:

"Osim toga, luksuzan život visokih državnih dužnosnika potiče umjetnost, industriju i rad općenito. Poglavar države i njegovi ministri ne mogu priređivati gozbe i gala večeri, a da ne potaknu život da kola svakom žilom društvenog tijela. Smanjenje njihovih primanja značilo bi izgladnjivanje produktivne aktivnosti u Parizu, a time i u cijeloj zemlji."

Molim vas, gospodo, pokažite malo poštovanja barem prema matematici i nemojte stajati pred Narodnom skupštinom Francuske da kažete da zbrajanje proizvodi različiti zbroj ovisno o tome zbrajate li brojke od vrha prema dnu ili obratno, jer se bojite da ova sramotna komora neće podržati vašu mjeru ako to ne učinite.

Na primjer. Dogovorit ću se s radnikom da iskopa jarak na mojoj njivi po cijeni od pet franaka. Taman kad je dogovor pri kraju, poreznik uzima mojih pet franaka i prosljeđuje ih ministru unutarnjih poslova. Moj dogovor pada u vodu, ali ministar će imati dodatno jelo za večeru. Na temelju čega se usuđujete tvrditi da je ovaj službeni izdatak zapravo dodatak nacionalnoj proizvodnji? Zar ne shvaćate da je to samo jednostavno premještanje korisnosti i rada? Ministar ima, istina, natrpaniji stol, ali seljak ima slabije drenirano polje, i to je jednako tako. Dopuštam vam da je ugostitelj u Parizu zaradio pet franaka, ali vi meni priznajte da je zato radnik u provinciji izgubio pet franaka. Sve što se može reći je da se vidi službeno jelo i zadovoljan ugostitelj; potopljeno polje i radnik bez posla je ono što se ne vidi.

Dobro jutro! Kakvih li muka dokazati da su u političkoj ekonomiji dva i dva četiri, a ako u tome uspijete, čuje se povik: "Ovo je tako očito da je dosadno." - I onda glasaju kao da nisi ništa dokazao.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.