Vezani članci:
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Sandra Benčić kopira ekonomsku politiku Viktora Orbana
Kako državni poticaj utječe na cijenu proizvoda na tržištu - primjer Tesla automobila
Ograničavanjem cijena goriva Vlada je otvorila vrata nestašicama
Dokad će cijene rasti?
Ustavni sud u Njemačkoj proglasio berlinsku ʼmaksimalnu cijenu najmaʼ neustavnom
Zašto bi vlada, pogotovo u krizi, trebala pustiti cijene da rastu
Hoće li ugostitelji sada spustiti cijene ili će razliku od PDV-a uzeti sebi?
Ekonomija za neznalice (2): Što se događa kada država kontrolira cijene?
Načelniku Murtera se ne sviđa zakon ponude i potražnje, poziva državu da uradi nešto
Objašnjeno: Zašto su neki hrvatski proizvodi jeftiniji u inozemstvu nego u Hrvatskoj?
Zašto su cijene u Hrvatskoj veće nego na Cipru i u Bugarskoj?
Kako francuska opsjednutost poljoprivredom utječe na francusko gospodarstvo, EU i puno šire
Tučnjava na otvaranju Lidla u Srbiji i funkcija tržišnih cijena u društvu
Keep calm. Autoškole će pojeftiniti, evo zašto...
Jesu li cijene na Adventu u Zagrebu previsoke?
Nameti poskupljuju 'jer ste vi to tražili'
Nakon mlijeka napao na kruh: Tolušiću baš smetaju povoljne cijene
Zašto kava na Stradunu NIJE preskupa (i zašto se trebamo prestati zgražati)
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Što je 'fer' cijena?


Piše: Branimir Perković
17.10.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Što je 'fer' cijena?


Piše: Branimir Perković
17.10.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Često se govori o tome kako su cijene nekih proizvoda i usluga previsoke, kako ih većina ljudi ne može priuštiti, kako nisu u skladu s prosječnom platežnom moći stanovništva...ukratko, kako nisu "poštene" i "fer". Tako je i Tvrtko Šakota, jedan od najboljih hrvatskih kuhara, najavljujući otvaranje vlastitog restorana za jedan dnevni list izjavio da će nuditi hranu po "jako fer cijeni". Možda se radi samo o PR izjavi, a možda o razbacivanju pojmovima koji se ne razumiju, ali je vrlo bitno da g. Šakota i ostali koji vole signalizirati nekakvu socijalnu osjetljivosti ili osjećaj za pravdu shvate što je toliko krivo u konceptu "fer" cijene.

Što određuje cijenu? Je li ona arbitrarna i može li se postavljati prema nekim izvanekonomskim, socijalnim, duhovnim ili općenito nekakvim "fer" načelima? To ovisi o puno faktora: govorimo li o privatnom poduzeću ili državnom, radi li se o poduzeću koje posluje na tržištu savršene ili nesavršene konkurencije (monopol, oligopol, monopolistička konkurencija) itd.

Na tržištima savršene konkurencije imamo jako velik broj kupaca i prodavatelja, koji nude gotovo identičan proizvod te postoji savršena informiranost. Na takvim tržištima su i kupci i prodavatelji "price takeri", odnosno prihvaćaju cijene koje je tržište u tom trenutku odredilo, a nitko od njih nije dovoljno velik da sam utječe na promjenu te cijene. To je npr. tržište pšenice i  mlijeka (osim što države subvencijama, carinama, kvotama i sl. i ta tržišta čine nesavršenim), ali nikako restoransko tržište. Dakle, tu je cijena postavljena i prodavatelji je ne mogu mijenjati te ne mogu ni određivati nekakvu "fer" cijenu. A možda je takva cijena najviše fer jer je nitko samostalno ne može mijenjati.

Tržišta nesavršene konkurencije možemo podijeliti na monopolska, oligopolska i monopolističku konkurenciju. Na monopolskom tržištu postoji samo jedan prodavatelj koji pokriva cijelo tržište i ulazak na tržište je jako težak jer postoje mnoge barijere. Te barijere mogu biti zbog same prirode tržišta, ali su češće rezultat posebne zaštićenosti monopolista od strane države (patenti, ulazna ograničenja, uvozna ograničenja itd.) ili nezakonitim praksama kojima monopolist sprječava ulazak na tržište. Monopolska tržišta imaju višu cijenu i manju proizvodnju od drugih tipova tržišta. Restorani (osim možda oni usko specijalizirani) sigurno ne spadaju u takvo tržište. Ali kakva bi inače bila "fer" cijena na njemu? Zasigurno je najmanje "fer" od svih, jer je najviša moguća s obzirom na konkurenciju.

Oligopol je oblik nesavršene konkurencije gdje nekoliko velikih poduzeća međusobno konkurira. Svaki od njih čini značajan dio ponude na tržištu. Javlja se tamo gdje je ulazak na tržište otežan, a proizvodi su homogeni, ali diferencirani, npr. tržište automobila. Za razliku od tržišta savršene konkurencije u kojima ponuđači ne mogu uticati na cijenu, već je pasivno prihvaćaju, oligopoli mogu izbjegavati smanjenje cijene, a rezultat može biti "prešutni dogovor" o naplaćivanju monopolske cijene među svim konkurentima. Čak i kada ne postoji prešutni dogovor, često formiraju cijene niže nego što je potrebno da maksimaliziraju dobit, a s ciljem da učine ulazak na tržište novim konkurentima neisplativim. Cijene na takvim tržištima su nešto niže nego na monopolskim, osim ako postoji "prešutni dogovor", ali još uvijek više nego na monopolističke konkurencije i savršene konkurencije. Vjerojatno ni ta cijena nije "fer".

Tržište na kojem je navedeni restoran se može okarakterizirati kao monopolistička konkurencija. Monopolistička konkurencija je tip tržišta na kojem veliki broj poduzeća međusobno konkurira nudeći ne identične, ali slične proizvode. Na njemu puno ponuđača konkuriraju prodajom različitih proizvoda koji su međusobno zamjenjivi, ali nisu savršeni supstituti. To znači da možete slobodno mijenjati restorane, preferiranu hranu i slično, ali vam nije sasvim svejedno hoćete li jesti ribu ili svinjetinu, na jedan način pripravljanja ili drugi itd. Kupci svaki proizvod (hranu u slučaju restorana) doživljavaju drugačijim od ostalih, a razlika je dijelom u sastavu proizvoda, a dijelom u potrošačevoj slici tog proizvoda (dio čega je i prestiž). Monopolistička konkurencija predstavlja efektivnu konkurenciju i borbu između konkurenata na tržištu. Pritisak jednih na druge je konstantan i stalno se bore da bi opstali na tržištu, ne samo međusobno, nego na tržište stalno ulaze novi ponuditelji jer je ulazak relativno jednostavan. Određivanje cijene na takvom tržištu je najkompleksnije jer i najmanja pogreška može značiti propast zbog toga što postoje dvije sile koje žele subjekta izgurati s tržišta, a to su konkurencija i novi ulasci na tržište. Jedina moguća i jedina “fer” cijena je ona koja omogućuje subjektu da nastavi poslovati.

Privatna poduzeća ne mogu imati nekakvu imaginarnu "fer" cijenu, njihova zadaća je da ostvaruju financijski održivo poslovanje, a njihova odgovornost je prema vlasniku i prema radnicima. Naravno, odgovornost je i prema kupcima, u smislu da nude proizvode/usluge koji zadovoljavaju potrebe kupaca. Upravo tu dolazimo do koncepta "fer" cijene. Kada se govori o "fer" cijeni, ustvari se govori o cijeni koja bi bila prihvatljiva ljudima određene platežne moći, najčešće siromašnijima. Ali što određuje cijene koje će restoran g. Šakota imati? Više stvari, neke od njih su cijena sirovina, cijena rada, trošak kapitala, konkurencija tj. ponuda i kupci tj. potražnja. Kako od svih tih faktora odrediti tu "fer" cijenu i prema kome? Fer prema zaposlenicima u smislu da će maksimizirati njihove plaće, fer prema vlasniku u smislu da će maksimizirati dobit, fer prema kupcima u smislu da će minimalizirati cijenu?

Tako da nekakva „fer“ cijena ne postoji, postoji samo cijena koju se s obzirom na konkurenciju, ciljanje potrošače, sirovine i troškove poslovanja može odrediti. Ako cijena bude preniska, restoran će propasti, a radnici i vlasnik ostati bez posla jer se ne mogu podmiriti svi troškovi poslovanja. Ako cijena bude previsoka, onda će se dogoditi manjak potražnje, tj. biti će premala popunjenost restorana i opet će propasti. Tako da jedina „fer“ cijena može biti ona koja će omogućiti restoranu da nastavi poslovati i isplaćuje plaće te vraća dugove, a po mogućnosti i širi poslovanje.

Jednostavno, zar ne? Da stvari ne budu toliko jednostavne postoje i potrošačke preferencije. Ljudi nisu čisto ekonomski racionalna bića, ne razmišljaju samo u konceptom najisplativijeg, a i kada jesu, većinom su jako loši u tome što razni stručnjaci naveliko iskorištavaju, posebno marketinški. Ljudsko društvo je kompleksno, a ljudski um je evoluirao da bi egzistirao u njemu, a ne u nekakvoj savršeno racionalnoj ekonomskoj stvarnosti. To uvodi novi faktor u određivanje cijene, ništa manje važan od ostalih i mijenja savršeno ekonomski logičan izračun cijene. Postoje svjesne i nesvjesne "mane" ekonomski racionalnog zaključivanja kod ljudi, a jedna od svjesnih se odnosi na koncept prestiža.

Ljudi su često spremni platiti veću cijenu samo zbog prestiža koji nosi određena roba marka ili usluga. Visina cijena tako signalizira prestiž ako se konzumira taj proizvod/usluga. Čak i u slučajevima kada je omjer cijene i kvalitete odličan, ljudi bolje platežne moći biraju konzumirati skuplje, ali iste ili slabije kvalitete od konkurentskog proizvoda. To je posebno izraženo u ugostiteljstvu gdje cijena signalizira prestiž, a u skupe restorane se često (naravno ne uvijek) ide isključivo zbog prestiža koji objed u takvom restoranu donosi.

Kada se sve to uzme u obzir, koja bi bila „fer“ cijena? Fer prema kojem kriteriju? Radi se o običnoj ekonomski isplativoj cijeni, metodi određivanja cijena prema dostupnih financijskim, tržišnim i marketinškim kriterijima. Ako se misli na "fer" cijenu u smislu da će to biti najniža moguća cijena, onda se opet radi o ekonomski racionalnoj cijeni. Jer ako je ta „fer“ cijena neodrživa u smislu da ne može osigurati uredno i stabilno poslovanje, onda je ona destruktivna za sve, od vlasnika do radnika. Govoriti o "fer" cijeni možemo samo kada raspravljamo o cijeni države, tj. o porezima, jer u tom slučaju ne možemo odbiti obavezne državne usluge ni plaćanje za njih. Kada država ima preveliku cijenu (porezi) za lošu uslugu (administracija, javne službe, uprava, sudstvo), onda je to cijena koja nije fer jer smo prisiljeni plaćati jako lošu uslugu.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.