Vezani članci:
Crna Gora ukida doprinos za zdravstvo: Radnicima veće plaće, a država se nada proširenju porezne baze
Pogriješio sam u tekstu o Ribiću: Ipak se financira iz državnog proračuna i trebao bi iznijeti visinu svojih primanja
Zašto visina Ribićeve plaće nije nikakav argument protiv njega
Bruto plaća na ruke - ideja koja nailazi na plodno tlo među hrvatskim političarima. Što vi mislite?
Zašto se povišenjem minimalca ne može riješiti demografski problem u RH
Ne, Kolinda nije pozvala Vladu da poveća minimalac!
Rast minimalca za 9 posto u našim uvjetima - suluda ideja koja bi mogla proći vrlo loše
Provjera istinitosti: ʼHrvatska nema dovoljno policajaca, oni su potplaćeni i sve ih je manjeʼ
Zašto bi učitelji trebali biti bolje plaćeni
Visina plaće u privatnom sektoru ne određuje se državnim dekretom
Zoran Milanović je zadnji koji se ima pravo žaliti zbog gospodarskog stanja u RH
Prosječna plaća u Europi: Najveći rast bilježi Rumunjska, a pad Velika Britanija
Odgovor na argumente za podizanje minimalca (prilagođeno čitateljstvu Indexa)
Sjećate li se kad ste pokrenuli biznis? Kolika vam je bila prva plaća?
Ako ne možeš zaraditi 6.000 kuna, nemoj raditi!
Što bi se dogodilo da Vlada povisi minimalac na 5.000 kuna?
Prestiže nas i Kina: U najvećim kineskim gradovima plaće veće nego u Hrvatskoj
Svi argumenti protiv bruto plaće su čista demagogija
Ogromni napredak: Hrvati konačno shvatili da je bruto više nego neto
Hrvati i dalje prednjače u zavisti: Novinaru 'šokantno' što neki dobro zarađuju
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Prosječni Hrvat se u životu naradi puno manje od stanovnika drugih država EU
Rad od doma - tko treba plaćati režije?
Sud ih kaznio zbog izrabljivanja radnica iako radnice tvrde da nisu izrabljene
Hrvati su institucionalizirali strah od otkaza
Vjerski argumenti protiv zabrane rada nedjeljom: Što bi rekao Isus?
Mnogi napuštaju Hrvatsku zbog posla, a uvozit ćemo radnike. Što je u tome čudno?
Mit o sukobu rada i kapitala
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Što je to pravedna plaća?


Piše: Mario Nakić
7.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Što je to pravedna plaća?


Piše: Mario Nakić
7.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Čuli ste frazu "pravedna plaća"? Ono, "radnik bi trebao primati pravednu plaću". Tu frazu "pravedna plaća" u javnom diskursu koriste kritičari kapitalizma kad zazivaju intervenciju države ili u obranu državno propisanog minimalca.

Zagovornici "pravedne plaće" uglavnom su ljudi koji nikad nisu nikoga zaposlili i nekome isplatili plaću, radi se o ljudima iz javnog sektora, sindikalistima s peteroznamenkastom plaćom, političarima ili predstavnicima crkve. Svi redom koriste taj pojam radi jeftinog populizma, a nitko od njih vam neće znati reći koliko ta pravedna plaća zapravo treba iznositi.

Koliko onda iznosi pravedna plaća, može li to itko utvrditi? Da.

Ona iznosi točno onoliko koliko piše u ugovoru o radu koji su potpisali radnik i poslodavac. To je bruto iznos koji su prilikom dogovaranja uvjeta rada dobrovoljno usuglasile obje strane. Poslodavac traži djelatnika koji će mu odraditi što bolji i kvalitetniji posao po što povoljnijoj cijeni, a radnik traži poslodavca koji će mu ponuditi što veću plaću za što manje rada. Dakle, obojica gledaju vlastiti interes, što je normalno, i onaj iznos na koji pristanu može se smatrati najpravednijim.

Međutim, onda u igru ulijeće država koja kaže - radniku uzeti od plaće 40 posto i dati meni. Dakle, radnik bi dobio svoju poštenu plaću da mu država ne uzme 40% od one dogovorene sume koja stoji u ugovoru. Dogovorena plaća je pravedna, ali isplaćeni iznos nije pravedan, ne zbog poslodavca, već zbog države.

E, ali sad dolaze naši antikapitalisti, salonski ljevičari koji nikada nisu bili na tržištu niti u situaciji da zarade svoju plaću, s pitanjem: a što ako je radnik "primoran" potpisati ugovor koji nije u njegovom interesu ili ako je "primoran", da bi prehranio obitelj i preživio, raditi prekovremene i biti izrabljivan za premalu plaću? U tom trenutku svi se oni redovito hvataju istog primjera - znate već - "blagajnice u Konzumu koje jadne rade prekovremeno za 2.500 kuna".

Prvo, nitko nije prisiljen ni na što. To kukanje nad blagajnicama u trgovačkom centru samo pokazuje koliki ova nacija ima fetiš na shopping, ništa više. Hrvatima je blagajnica u trgovačkom centru postala sinonim za radnika! Gdje su ona dobra, stara socijalistička vremena kad je rad predstavljao rudar pa onda radnik u željezari, pa radnica u tekstilnoj industriji...Kako smo stigli do trgovačkog centra? Pitam se što će biti kad za par godina to radno mjesto potpuno nestane jer će ga, jebiga, zamijeniti roboti. Tko će onda biti izrabljivan u očima naših bogatih dušebrižnika?

U svakom slučaju, oni polaze od pretpostavke da je svaki poslodavac ultrabogataš kojem novac pada s neba i stvar je njegove dobre volje koliku će plaću isplaćivati radnicima. Istina, Todorić je uistinu dobivao od države novca koliko je poželio, ali takav tretman, vjerujte, nemaju drugi poduzetnici. Ako mi ne vjerujete, probajte pokrenuti neki posao pa ćete se uvjeriti. Dalje, polaze od pretpostavke da je radnik glup. Da je radnik nesposobni idiot koji ne zna što je za njega samoga dobro i što je u njegovom interesu pa će automatski pristati na sve što mu se ponudi. Ukratko, naši antikapitalisti imaju idealnu viziju poduzetnika i užasnu viziju radnika.

Ne postoji način da državna intervencija poboljša uvjete rada za radnika ili natjera poslodavca da isplaćuje radnicima veću plaću od dogovorene. Mnoge države postavljaju minimalni prag, minimalac ispod kojeg poslodavac ne smije isplaćivati radnike, ali u tom slučaju iz radnog stroja automatski ispadaju svi radnici koji ne mogu zaraditi taj iznos. Oni gube posao, a s obzirom da im je država zabranila ulazak u tržište rada, ne mogu niti steći iskustvo kako bi poboljšali svoju situaciju i povećali cijenu svoga rada. Na taj način država direktno ugrožava one najranjivije.

Treba reći isto tako da visina plaće nije nešto što se jednom odredi i takvu plaću primaš do kraja života. To je bio sistem u socijalizmu, tako je i danas u državnim službama, ali realni sektor funkcionira drugačije. S obzirom da visina radnikove plaće direktno ovisi o rezultatima prodaje proizvoda ili usluga, a oni pak ovise o učincima njegovog rada, što bude više poboljšavao i usavršavao svoj rad, imat će i veće šanse tražiti bolje uvjete i veću plaću. Ukoliko mu poslodavac ne bude htio udovoljiti njegovim zahtjevima, radnik može dati otkaz i prijeći kod drugog poslodavca koji će biti sretan da ga primi i na taj način zada udarac konkurenciji. Tako funkcionira tržište i to je jedini način kako radnici mogu povećati svoja primanja.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.