Početkom 2025. minimalna bruto plaća u Hrvatskoj je povećana za 15 posto, što je bio najveći rast minimalca u Europskoj uniji.

Tako agresivno godišnje povećanje minimalca, kako posljednjih godina provodi Plenkovićeva vlada, visoko iznad stope inflacije, sve više guši biznise u Hrvatskoj i moglo bi uskoro utjecati na mogućnost zapošljavanja. Prema najnovijoj publikaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), oko tri četvrtine njihovih članova procjenjuje da u sljedećoj godini neće moći izdržati povećanje minimalca veće od 5 posto.

Značajno povećanje minimalca sljedećih godina moglo bi osobito pogoditi prerađivačku industriju. Čak 81 posto tvrtki u tom sektoru neće moći u potpunosti prenijeti rast troška rada od 10 posto kroz cijene proizvoda i usluga, što upućuje na pritisak na marže, smanjenje produktivnosti, investicija i zapošljavanja.

Također, prema pisanju Forbesa Hrvatska, bruto profit hrvatskih tvrtki po zaposlenom upola je niži od prosjeka EU.

Da bi Vlada pomogla hrvatskom gospodarstvu i spriječila gubitak radnih mjesta, HUP predlaže depolitizaciju instituta minimalne plaće s eksplicitnim vezivanjem promjene minimalca za inflaciju i realni rast produktivnosti. Osim toga predlažu promjenu zakonskog tretmana stanke za odmor (samo u Hrvatskoj i Sloveniji, od svih EU članica, pauza se zakonski računa u radno vrijeme) te da se razmotri promjena - umjesto određivanja minimalne ukupne bruto plaće, određivati minimalnu bruto cijenu radnog sata.

Kao ključnu mjeru za ublažavanje negativnih posljedica rasta minimalne plaće, 75 posto tvrtki traži porezno rasterećenje rada, uključujući smanjenje doprinosa za zdravstvo, što potvrđuje da je ukupno opterećenje plaća u Hrvatskoj i dalje glavni strukturni problem konkurentnosti gospodarstva, navodi glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić u publikaciji Fokus tjedna.