Vezani članci:
Hoće li Kina biti pokretač razvoja Afrike kao što je Zapad pokrenuo razvoj Kine?
Desnica prije Trumpa: Pogledajte što su Reagan i H.W. Bush govorili o ilegalnim imigrantima
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Tko ima bolji diplomatski pristup prema Ukrajini - Plenković ili Milanović?
Zveckanje oružjem, prijetnje ratom: Sve što trebate znati o ukrajinsko-ruskom sukobu
Rekli su da će usporiti širenje virusa
Sud u Pennsylvaniji ukinuo obavezne maske u školama
Američki sudovi blokiraju Bidenovu uredbu o obaveznom cijepljenju zdravstvenih radnika
Vatra u prepunom kazalištu
Odnosi SAD-a i Kine u vrijeme Bidena - što se mijenja?
Teksas zabranio covid-putovnice: ʼNe gazite naše osobne slobode!ʼ
Teksas je prije 2 tjedna ukinuo sve represivne mjere. Što se dogodilo?
Facebook uklonio video s transgender zastavom zbog ʼgovora mržnjeʼ
Ono što Ribić predlaže Hrvatskoj već je srušeno na američkom Vrhovnom sudu
Preliminarno izvješće: Učinci lockdowna u SAD-u
Sasvim očekivano, Trump ne može časno priznati poraz. Ali to nisu mogli ni njegovi protivnici...
Trump, koronavirus i novinari: Iz minute u minutu
Sud u Pennsylvaniji presudio da je lockdown neustavan: ʼUstav ne vrijedi samo po lijepom vremenuʼ
Uhićen bijeli antifašist koji je nožem izbo crnog novinara
Ova žena će se suprotstaviti Bidenu i Trumpu: ʼŽelim da Amerika bude kao Švicarskaʼ
Libertarijanci imaju prvog kongresmena u povijesti: Amash objavio i kandidaturu za predsjednika SAD-a
Demokrati su ove godine imali samo jedan jedini zadatak. Već su ga uprskali...
Prvi put u povijesti većina Amerikanaca podupire potpunu dekriminalizaciju seksualnog rada
Đivo Đurović opet nije uspio smijeniti Trumpa. I bijesan je...
Predsjednička kandidatkinja Tulsi Gabbard objasnila zašto je za legalizaciju svih droga
Amerikanci vjeruju Googleu i Amazonu više nego vladi, policiji, učiteljima i znanstvenicima
Libertarijanska stranka u SAD-u službeno podržala opoziv predsjednika Trumpa
Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli
Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji
U većem dijelu svijeta 16-godišnjaci nisu u stanju razlikovati činjenice od mišljenja
Novo na Liberalu:
Moderna odjeća za malo novca? Nije problem
Ne nasjedajte na Plenkovićev PR: Vlada neće podići plaću nikome u privatnom sektoru
Policajka s Faktografa ima strašne argumente za suzbijanje nepodobnih stavova
Zakon o javnom redu i miru ima ozbiljan problem s pravom na slobodu govora
Musk pokazao kako se razgovara s novinarima
Glavni urednik Glasa Istre se okomio na čistačice i frizerke. Razlog je urnebesan
Strah od umjetne inteligencije je neopravdan, 1. dio: Povijesni presjek
Finci se na izborima okrenuli desno: Što to konkretno znači?
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Po svim pravilima novinarske struke trebao sam već najmanje triput umrijeti
Liberal je najopasniji medij u Hrvatskoj - potvrdili Index i Vlada RH
U pozadini nove hit-serije HBO-a: Moralni argument u obranu individualizma
Novac koji plaćamo za 'besplatno' cjepivo koje nitko neće iskoristiti - to vam je trebala biti povišica, sorry!
HZZO je vreća bez dna. Zašto ga ne ukinemo?
Desnica prije Trumpa: Pogledajte što su Reagan i H.W. Bush govorili o ilegalnim imigrantima
Je li vam sada jasno kako je biti imigrant u Hrvatskoj?
Gretino proročanstvo da će ljudi nestati do 2023. nije dobro ostarjelo pa je obrisala tvit
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Mile Kekin je dokaz da koronaši još dugo neće biti u stanju probaviti što im se dogodilo
Djelatnici ZG Čistoće se trebaju pozvati na priziv savjesti
Nezaboravne lekcije: M. Friedman o odgovornosti Vlade prema siromašnima
Strelovit rast cijena nekretnina - rezultat tiskanja novca i dokaz povećanja nejednakosti
SDP na Dan žena diskriminira žene i širi rodne stereotipe
Ilko Ćimić: Nisam prijavio hrvatske građane zambijskim vlastima
HUP i SDP predlažu novi porez koji bi dodatno poskupio ljetovanje na Jadranu
Mises o ratu, ratnoj ekonomiji i uspostavi trajnog mira
Ne morate birati stranu u ratu. Možete biti na strani mira
Zabranitelji su opet 'in': Preko cajki do političkih poena
Autokrat Plenković mijenja zakone radi sebe: 'Curenje informacija će biti kazneno djelo'
Mediji sustavno rade na radikalizaciji hrvatske javnosti, trebaju snositi svoj dio odgovornosti

Koliko je skupo biti svjetski policajac?


Piše: Branimir Perković
Photo: Joel Rivera-Camacho/Unsplash
18.9.2021.

Koliko je skupo biti svjetski policajac?

Koliko je skupo biti svjetski policajac?

Događaji u Afganistanu su otvorili temu uloge SAD-a kao čuvara liberalne demokracije i samih politika geostrateškog djelovanja. Akt povlačenja je donekle utišao glasove antiimperijalista koji desetljećima zagovaraju zatvaranje SAD-a u vlastite granice i neintervencionistički pristup rješavanju svjetskih problema. Iako se povlačenje iz Afganistana najavljivalo godinama te je usporedno s tim najavama SAD smanjivao obujam vojnih akcija u toj državi, što se može vidjeti iz broja vojnika i vojnog osoblja u Afganistanu, svijet je šokiran naglim povlačenjem koje je otvorilo prostor talibanima da u smiješno kratkom roku preuzmu kontrolu nad cijelom državom.

Slike i priče iz Afganistana te sama reputacija talibana doveli su do toga da zadnjih nekoliko dana mnogi samoprozvani antiimperijalisti i neintervencionisti prozivaju SAD zbog povlačenja. Polako se mijenjaju stavovi oko vojnih i ostalih geopolitičkih intervencija "svjetskog policajca" uslijed suočavanja s posljedicama odlaska vojske SAD-a iz Afganistana.

Teško je procijeniti kolike koristi, ako ikakve, ima svijet od intervencija SAD-a i saveznika po svijetu. Ili pak kolike koristi ima sami SAD i koji elementi društva u njemu ostvaruju korist od intervencionističkih politika. Ali sigurno je da uloga svjetskog policajca nije laka, a ni jeftina.

Podaci se djelomično razlikuju od izvoza do izvora, ovisno o tome što određena organizacija smatra vojnim izdacima, ali u prosjeku je SAD 2019. izdvajao oko 750 milijardi dolara iz federalnog proračuna u vojne svrhe. No taj iznos nije potpun, jer se radi samo o direktnim troškovima Ministarstva obrane (Department of Defense). Kada bi se uključili troškovi brige za veterane, Domovinska sigurnost (Homeland Security), održavanja nuklearnog arsenala i sigurnosti, razne sigurnosne službe poput FBI-a, cybersigurnosti itd., ukupni troškovi se penju na više od 900 milijardi dolara, što je drugi najveći federalni rashod nakon socijalnog osiguranja, a to je američka verzija mirovinskog sustava.

Čak i ako uzmemo konzervativnu procjenu od oko 750 milijardi dolara, SAD u vojne svrhe izdvaja daleko više od bilo koje države na svijetu. Otprilike 40% globalnih izdvajanja svih država na svijetu otpada na SAD, daleko više od druge države po vojnim troškovima, Kine. Kineski vojni troškovi od 200-250 milijardi dolara godišnje su manje od 1/3 izdvajanja SAD-a. Rusija i Indija, s izdvajanjima za vojsku od 60 odnosno 70 milijardi dolara, tako djeluju minorno u usporedbi s dvije glavne svjetske sile. Iz toga je prilično jasno tko je današnji imperij, a tko je prvi i jedini ozbiljni pretendent na preuzimanje vodeće uloge u svijetu od SAD-a.

Prema istraživanju Sveučilišta Brown ukupni troškovi vojne intervencije SAD-a u Afganistanu od 2001. iznose više od dva bilijuna dolara. Točnije, procijenjeni troškovi bi do kraja 2022. iznosili 2,31 bilijuna dolara. Izraženo u milijunima, to je više od dva milijuna milijuna dolara. Za približiti o kolikome iznosu radi, to bi značilo da je SAD na rat u Afganistanu potrošio kao da se svakom drugom stanovniku Hrvatske podjeli milijun dolara, i još bi ostalo. U to su uključeni samo troškovi SAD-a, bez NATO saveznika.

Do travnja 2020. je poginulo 2.442 vojnika SAD-a, šestero civila državljana SAD-a koji su radili za vojsku, 3.846 plaćenika, 72 novinara, 444 humanitarna radnika i 1.144 vojnika država saveznica (bez vojnika samog Afganistana koji su se borili protiv talibana).

No, Afganistan je samo jedan dio sveukupnih troškova SAD-a na ono što se naziva "Rat protiv terorizma", za što je kao svjetski policajac bio primoran trošiti financijske i ljudske resurse. Od napada na tornje Svjetskog trgovačkog centra 11. rujna 2021. i posljedično početka rata protiv terorizma potrošeno je 6,4 bilijuna dolara. To je skoro isto iznos kao ukupni troškovi cjelogodišnjeg federalnog proračuna SAD-a za 2020. Zbog raznih izdašnih potpora radnicima, nezaposlenima 2020. je bila godina neobično visokih troškova federalnog proračuna, što je se financiralo zaduživanjem, pa su 2019. troškovi federalnog proračuna bili na razini 4,4 bilijuna dolara.

Kada se usporede navedene brojke, dolazi se do šokantnog zaključka da su ukupni godišnji federalni troškovi SAD-a u zadnjoj "normalnoj" godini iznosili tek nešto više od 2/3 ukupnih troškova SAD-a na rat protiv terorizma od 2001. To je zaista ogromna svota.

A same ekonomske koristi koje je SAD imao od toga su upitne. Uglavnom, rat protiv terorizma podrazumijeva borbu po svjetskim zabitima s vjerskim islamskim fundamentalistima koji u muslimanskim državama žele provoditi strogi šerijatski zakon i borbu protiv diktatora koji su vladali u tim muslimanskim državama i koliko-toliko držali nekakvu kontrolu uz izrazito represivne politike. Sve teorije o nafti kao o glavnom cilju padaju u vodu ako znamo da je danas SAD glavni svjetski proizvođač nafte (isključivo domaća proizvodnja), uglavnom zbog tehnološkog napretka tj. tehnologije vađenja nafte iz naftnog škriljevca (fracking). U Iraku uz kompanije iz SAD-a posluju naftne kompanije iz Rusije, Ujedinjenog Kraljevstva, Kine, Brazila, Turske i drugih država, stoga SAD nije intervenirao u Irak i preuzeo naftna polja, kako se popularno misli. Potrošnja nafte u SAD-u stagnira od 2000. na oko 20 milijuna barela dnevno, uvoz je od 2005. pao s 13.71 milijun barela dnevno na 9.14 milijuna barela 2019. a u istom razdoblju je izvoz narastao s 1.17 milijuna barela dnevno na 8.47 milijuna barela dnevno.

Iako je najveći svjetski potrošač nafte, SAD je 2020. čak izvezao količinski više nafte nego je uvezao, što se nije dogodilo minimalno do 1950.

Afganistan je uglavnom velika planinska pustinja u kojoj bilo kakva industrija, uključivo s rudarskom i naftnom, predstavlja samo futurističku ideju. U zadnje vrijeme su se pojavile informacije o velikim nalazištima raznih metala na području Afganistana, ali čudan tajming i činjenica da se nitko u 19 godina dok je SAD bio tamo nitko nije sjetio eksploatirati ta nalazišta bacaju sjenu sumnje. Vjerojatno nalazišta postoje, samo je pitanje troška vađenja, dubine nalazišta, izgradnje infrastrukture te sigurnosnih uvjeta proizvodnje i transporta.

Sama činjenica da se negdje nalazi nešto vrijedno ne znači da je isplativo pokušati doći to toga. A u Afganistanu, osim visokih troškova osiguranja koje više ne osigurava SAD, problem je nedostatak infrastrukture, nedostatak centralne vlasti i korupcija. Samo po sebi to nije problem, i u drugim nerazvijenim državama nalik Afganistanu korporacije eksploatiraju rudna bogatstva, ali je pitanje isplativosti tih nalazišta tj. koliko bi se trebalo uložiti u same rudnike za vađenje tih ruda te na kojim se dubinama nalaze.

Sveučilište Brown procjenjuje da je svaki građanin SAD-a indirektno preko poreza financirao imperijalne misije u obliku rata protiv terorizma u iznosu većem od 19.000 dolara. Početni šok povlačenja iz Afganistana je doveo do poziva na povratak imperijalnih misija, ali čim prvotni šok prođe i građani SAD-a shvate koliko su indirektno ulagali u intervencije diljem svijeta ti pozivi će utihnuti.

Što će se događati s ostatkom svijeta nakon toga? Nakon što SAD prestane biti "svjetski policajac" i napusti imperijalnu misiju obrane liberalnog svjetskog poretka?

Ne bi bilo prvi put, jer se izolacionizam u prošlosti pojavljivao. SAD je jedva ušao u Prvi svjetski rat, a za ulazak u Drugi je praktički trebao biti prisiljen. Ima dovoljno onih koji žele mijenjati pravila u svijetu ako SAD više ne bude voljan igrati aktivnu međunarodnu ulogu i održavati "Pax Americana". Možda oni koji su zagovarali "multipolarnost" i "neintervencionizam" saznaju kako svijet izgleda kada se trenutni imperij zatvori u vlastite granice. A možda saznamo kako će svijet izgledati s nekom drugom državom kao svjetskim hegemonom.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.