Vezani članci:
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Korona restrikcije siju smrt među mladima i djecom u najsiromašnijem dijelu svijeta
Što su veće strane donacije, Afrika ima manje šanse za razvoj
ʼA djeca u Africi umiru od gladiʼ nije argument nego dijagnoza
Mit o eksploataciji Afrike
Zašto Afrika gospodarski stagnira dok se Azija ubrzano razvija?
Indija uspješno pobjeđuje siromaštvo, ali Nigerija je novi gorući problem
U čemu je Plenković točno pogriješio u izjavi o Africi?
Drugo afričko oslobođenje: Crni kontinent na pragu velikog pakta o slobodnoj trgovini
Država koju nitko ne priznaje planira postati slobodnotržišni centar Afrike
Leftard Pernar napao leftarde
[VIDEO] Mugabe je još 1976. najavio politiku kojom će kasnije uništiti svoju zemlju
Bojkotiranjem odjeće zbog dječjeg rada činili bismo djeci medvjeđu uslugu
Kako nas UN dezinformira: Za desetkovanje siromaštva u Tanzaniji pohvalili tehnokrate
Tržišni fundamentalizam, Afrika, Todorić i drugi hrvatski mitovi
Afrika - kontinent sustavno uništavan dobrim namjerama i lošim politikama
Macron izazvao bijes izjavom da Afrika ima civilizacijski problem
Pohlepne korporacije spašavaju živote. Ne zato što su dobre...
Dvije afričke zemlje prihvatile slobodno tržište, razvijaju se brže od drugih
Lažne vijesti: Jutarnji nas je osiromašio za bar 70 posto
Zašto je, unatoč svemu, bitno zadržati trgovinu s Kinom
Odnosi SAD-a i Kine u vrijeme Bidena - što se mijenja?
Zašto kineski model borbe protiv koronavirusa ne funkcionira na Zapadu
Država vas ne može spasiti od sigurne smrti, ali vam može zagorčati ostatak života
Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti
Je li trijumf Kineza na PISA testovima dokaz superiornosti komunizma?
U većem dijelu svijeta 16-godišnjaci nisu u stanju razlikovati činjenice od mišljenja
Mises vs. Marx rap battle u Kini cenzuriran, Kinezi ga svejedno vole
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...
Novo na Liberalu:
Mises: Za inovacije je potrebna ekonomska sloboda
Elon Musk i sloboda govora
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće

Hoće li Kina biti pokretač razvoja Afrike kao što je Zapad pokrenuo razvoj Kine?


Piše: Branimir Perković
23.1.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Hoće li Kina biti pokretač razvoja Afrike kao što je Zapad pokrenuo razvoj Kine?

Hoće li Kina biti pokretač razvoja Afrike kao što je Zapad pokrenuo razvoj Kine?


Piše: Branimir Perković
23.1.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Kina ima najveći rast investicija u Africi i pokazuje sve veći interes za ovaj kontinent. Za razliku od SAD-a i EU, Kinezi svoju pomoć ne uvjetuju vladavinom prava i demokracijom.

Malo je onih koji shvaćaju koliko je Afrika zapravo velika jer klasični, Mercatorov prikaz karte svijeta izobličuje oblike i površine, stoga Afrika izgleda kao da je tek malo veća od SAD-a. Zapravo je Afrika trostruko veća od SAD-a. U nju bismo mogli smjestiti SAD, Grenland, Indiju, Kinu, Španjolsku, Francusku, Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo, i još bi nam ostalo mjesta. Golem kontinent.

Unatoč tome Afrika nikada u povijesti nije bila jedan od centara svijeta (izuzmemo li drevni Egipat) kao što su to bili Europa, Kina, Indija, Bliski istok i Sjeverna Amerika. Unatoč tome što je povezana sa "starim svijetom" Euroazije, geografske barijere su sprječavale transfer tehnologija, trgovine i civilizacije preko Afrike. Stoga je sve do kolonijalizacije većina Afrike bila sasvim odsječena od ostatka svijeta. Jedini kontakt s Euroazijom je kontinent imao preko jako uskog područja Mediteranske obale. Tek su arapski trgovci zalazili južno od Sahare u potrazi za zlatom, bjelokosti, bakrom, robovima i drugom robom. Ponekad i niz istočnu obalu kontinenta.

I slavni moreplovac iz Kine, Zhang He je plovio istočnom obalom Afrike u svojim ekspedicijama s golemom flotom. Ali svi ti kontakti su bili jako rijetki i bez većeg tehnološkog transfera. Jedna od rijetkih stvari koju je Afrika kroz dugu povijest prihvatila od vanjskih utjecaja, prije kolonizacije, bio je islam, a Arapi su stotinama godina prije Europljana trgovali robljem iz Afrike. Ukratko, Afrika je uvijek bila zatvoreni kontinent, a efekti te zatvorenosti se vide i danas.

Razlog za to je geografija; sama veličina Afrike, relativna neplovnost njenih rijeka, Sahara, prašume, planinski lanci i dva oceana koja ju većim dijelom okružuju. Na sjeveru je kontinent zatvoren Saharom (gostoljubivi obalni pojas je jako uzak), na zapadu Atlantskim oceanom, a na istoku Indijskim oceanom. Kontinent proklet geografijom. Europski kolonizatori su dodatno zakomplicirali situaciju povlačeći arbitrarne neprirodne granice između svojih kolonijalnih posjeda, kasnije država. Neprirodnost državnih granica je stvarala probleme u većini država kontinenta te je bila katalizator sukoba koji su sprječavali bilo kakav gospodarski napredak. Jedan primjer je Libija, koja se prvom prilikom raspala na prijašnje utjelovljenje u obliku triju različitih geografskih regija. Na zapadu regija Tripolitanija, koja postoji još od vremena antičke Grčke, na istoku Cirenaika, također regija još iz grčkih i rimskih vremena te na jugozapadu regija Fezan.

Ipak, Afrika je ustvari najbogatiji kontinent na svijetu, bar kada se mjeri po zalihama prirodnih resursa. Obiluje naftom, zlatom, dragim kamenjem, rijetkim metalima, bakrom i slično. Međutim, to se kroz povijest pokazalo više kao prokletstvo nego blagoslov, što je dovelo do fraze "prokletstvo resursa" iako valja naglasiti da obilje prirodnih resursa ne dovodi nužno do istih problema s kojima se suočava Afrika te su mnoge države u svijetu svoje prirodne resurse iskoristile kao blagoslov, a ne prokletstvo.

Zadnjih desetljeća Afrička bogatstva sve više privlače interes Kine koja traži svježe izvore prirodnih sirovina za svoju rastuću industriju i prilike za investiranje te širenje svog geopolitičkog utjecaja. Već sada približno trećina nafte koju Kina uvozi dolazi iz Afrike, čime uspješno zaobilazi Bliski istok u kojem su SAD i Europa već zauzeli poziciju. Kina je posebno privlačna vladama afričkih država jer ju ne zanimaju zapadne vrijednosti kao vladavina prava, ljudska prava, demokracija, medijske slobode i slično, oko čega je uvijek postojao prijepor s SAD-om i EU, koji su često uvjetovali financijsku pomoć ustupcima na tim područjima.

Afrika već sada ima daleko najveću trgovinu s Kinom, a zadnjih nekoliko godina se promijenio trend od većeg neto uvoza prema neto većem izvozu, što signalizira da je Afrika prestala biti samo izvoznik sirovina u Kinu i polako postaje uvoznik proizvoda iz Kine. Golemi izvoz u Kinu se može objasniti glađu same kineske industrije za sirovinama, kojih ipak ima manje od SAD-a, poglavito nafte.

Ali kako objasniti nagli rast uvoza? Teško da je Afričko tržište tako naglo postalo dovoljno bogato za kupnju industrijskih proizvoda iz Kine.





Odgovor leži u velikim infrastrukturnim projektima diljem Afrike - od izgradnje željeznica i cesta do nekretninskih projekata. Ali Afrika se ne može riješiti svog povijesnog prokletstva resursa pa tako i Kina najviše ulaže u rudarski sektor. Ipak Kina je od 2011. do 2016. znatno intenzivirala svoje investicije dok su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska stagnirali pa iako se Kina trenutno nalazi na četvrtoj poziciji po direktnim stranim investicijama u Afriku, nije teško zamisliti da prestigne SAD i zauzme čelno mjesto. Zanimljivo će biti vidjeti koliko dobro će Kina preživjeti trenutne gospodarske probleme tj. usporavanje gospodarskog rasta te hoće li se uslijed toga više zatvoriti i manje investirati u Afriku.



Upravo zbog usporavanja moglo bi se dogoditi da Kina zatraži vraćanje kredita koje je dala za infrastrukturne projekte (koje je sama radila) državama Afrike. A već sada nekoliko zemalja u Africi najviše duguje upravo Kini. Od 2000. do 2017. kineska država i banke su odobrili 143 milijarde dolara državama Afrike i nacionalnim kompanijama. Kina je već otpisala neka dugovanja prijašnjih godina, što su često radile i države te financijske institucije Zapada, ali je pitanje koliko će biti voljni to dalje činiti s obzirom na to da je sve više indikatora koji pokazuju da je samo gospodarstvo Kine prezaduženo, a mit o štedljivim Kinezima se sve više dovodi u pitanje.



Godine 2011. je u Etiopiji počela gradnja najveće hidroelektrane u Africi i sedme na svijetu u suradnji s Kinom prigodnog naziva "Velika etiopska renesansna brana". Afrika se povijesno sada nalazi u takvoj situaciji u kakvoj se nalazila Europa prije renesanse ili kao Kina prije napuštanja komunističke ekonomske doktrine. Kina će za Afriku imati ulogu kakvu je Kini imao Zapad, investicijama u svrhu ostvarivanja profita će omogućiti državama kontinenta bijeg iz začaranog kruga siromaštva i gospodarski razvitak. Kako je Zapad spasio Kinu od gladovanja, tako bi Kina mogla spasiti Afriku.

Ali vrag je u detaljima. Dok su investicije u Kinu bile primarno motivirane iskorištavanjem jeftine radne snage i proizvodnjom, investicije u Afriku su orijentirane primarno na izvlačenje prirodnih resursa i velike infrastrukturne projekte financirane zaduživanjem. Kod prvog pristupa je puno veći transfer tehnologija i know-how te zemlje primatelji imaju više dugoročnih koristi nego kod drugog pristupa koji je ipak puno više eksploatatorskog karaktera. Naravno, glavni cilj je uvijek dobit, ali to ne znači da se ne događa i transfer bogatstva, tehnologija i know-how, baš kao što se dogodilo u Kini i na temelju čega je Kina postala današnja gospodarska sila.

Apsurdno je tvrditi da su kompanije sa Zapada samo iskorištavale Kinu desetljećima bez da su Kina i njeno stanovništvo imale kakve koristi do toga baš kao što je apsurdno tvrditi da Kina danas iskorištava Afriku bez da stanovništvo i države kontinenta imaju ikakve koristi od toga. Prvo je izdiglo milijune iz siromaštva i gladi pa možemo biti sigurni da će i drugo. Ali kod prvog slučaja je transfer tehnologija i znanja puno veći nego kod drugog te su time i sami efekti na dugoročni gospodarski rast jači. Afrika će sigurno profitirati od kineskog zanimanja za nju, ali će ta korist biti nešto manja nego korist Kine od zanimanja zemalja Zapada za nju u prošlim desetljećima.

S obzirom na to da Kina gospodarski usporava, ostaje još vidjeti hoće li Afrika imati dovoljno vremena da Kineski interes iskoristi kao pogonsko gorivo za vlastitu renesansu.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.