Vezani članci:
Lako je uvik pizdit drugima. Kad ćeš poradit na sebi?
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Rujan je za Hrvatsku bio najcrnji mjesec od početka epidemije. Tko će za to odgovarati?
Otkad je uvela obavezne maske, Hrvatska ima 60% veću smrtnost od Švedske (i ta se razlika povećava)
Kako je karantena utjecala na suzbijanje koronavirusa u Hrvatskoj?
Zašto Hrvatska ne može biti kao Švedska? (ni u borbi protiv korone ni u svemu ostalom)
Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru
Unatoč blagom poboljšanju, Hrvatska je na Indeksu svjetske konkurentnosti najgora članica EU
Otkrivamo plan Vlade RH: Hrvatska će biti bogatija od Amerike!
Da, istina je: Hrvatska je relativno najgore gospodarstvo u EU
Hrvati dokazali da mogu biti najbolji - kad se političari ne miješaju
Da je prvenstvo u ekonomiji, kako bi prošla Hrvatska?
ʼVeliki Hrvatiʼ pretvorili su državu u svoj plijen, a onda vam drže predavanja o hrvatstvu
Hrvatska je tolerantnija nego što mnogi ovdje misle, a i svijet je bolji nego ikada
HDZ provodi politiku Živog zida. Možemo se pretvoriti u Venezuelu i bez napuštanja EU
Predsjedničine mjere za bržu propast Hrvatske
Zašto Hrvati odlaze u Irsku, 2. dio: radnička prava
Hrvatska verzija neoliberalnog kapitalizma
Kako stoji Hrvatska na Indeksu ljudskog kapitala? Moglo je i gore!
Zašto Amerikanci nisu odgovarali pred međunarodnim sudom, a Hrvati jesu?
Hrvatska i Srbija su prijateljske zemlje
Hrelja je rekao istinu. Hrvatska je školski primjer socijalne države
Zamislite da je Hrvatska 1990-ih pošla u smjeru slobodnog tržišta
Talentirani pojedinci u Hrvatskoj taoci su lošeg mentaliteta i kulture
Pametni ljudi davno su shvatili da nije bogat onaj tko puno ima, već onaj tko malo treba
Je li Hrvatska 'kao Afrika, samo s električnom strujom'?
Ako želite poboljšati konkurentnost, srežite birokraciju i poreze!
Pitanje koje će začepiti usta protivnicima multikulturalizma
Koliko nam još treba da postanemo europska Venezuela?
Ako u Hrvatskoj vidiš divlji kapitalizam...daj mi broj svoga dilera!
Novo na Liberalu:
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću

Zamislite Hrvatsku bez kukanja


Piše: Mario Nakić
2.6.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Zamislite Hrvatsku bez kukanja

Zamislite Hrvatsku bez kukanja


Piše: Mario Nakić
2.6.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Kad je na Liberalu objavljen članak kolege Miloša Zorice koji nas podsjeća da je svijet danas bolji nego ikada, a da je Hrvatska i dalje vrlo tolerantna zemlja usprkos tome što nas pojedini lobiji pokušavaju uvjeriti u suprotno, naišli smo na neke zanimljive reakcije. Dobar dio čitateljstva jednostavno nije htio prihvatiti navedene činjenice, i to do te mjere da smo optuženi za "širenje propagande", laži itd.

Slične reakcije dobio sam i ja na tekst u kojem objašnjavam kako velika emigracija, sama po sebi, nije toliko negativna pojava kao što se u javnosti prikazuje. Hrvatsko gospodarstvo i država, zapravo, imaju velike koristi od emigracije stanovništva. Zaradio sam hrpu uvreda jer, eto, napisao sam stvari koje su činjenično točne, ali ne odgovaraju stavu da nam mora biti loše.

Nevjerojatno je kako ljude može razbjesniti nešto što sam mislio da je općepoznato, ali samo zato što je pozitivno. Razmišljao sam dosta o tom fenomenu i nekako uvijek dolazim do istog zaključka - naš narod je ovisan o lošim vijestima, o onima koje izvještavaju o katastrofi, najavljuju recesiju, o siromaštvu i gladi u svijetu i slično. Kad im pokažete drugu stranu priče, ljudi naprosto popizde. Zašto?

Zato što vole kukati, zato što je kukanje već postalo dio našeg nacionalnog folklora. Ljudi koji nisu zadovoljni vlastitom životnom situacijom većinom su duboko u sebi svjesni da su za tu situaciju velikim dijelom sami zaslužni. Ako im date katastrofične vijesti o tome kako je i drugima loše, onda se mogu tješiti da nisu jedini neuspješni, da ima i onih kojima je gore. Imaju razlog za lažno iskazivanje suosjećanja s onima u patnji, sa siromašnijima od sebe, ali zapravo razlog da se tješe.

Kad čuju surovu istinu - da svijet ide ogromnom brzinom naprijed, da danas ima manji udio gladnog i siromašnog stanovništva nego ikada u povijesti, da je tehnologija i slobodna međunarodna trgovina poboljšala životni standard prosječnih građana diljem svijeta, da je danas komunikacija između ljudi na drugim dijelovima planeta postala lakša, brža i jeftinija nego ikada, da je danas lakše nego ikada doći do drugog kontinenta, da raste prosječni životni vijek, da se povećava svjetsko bogatstvo i smanjuje nejednakost...Te ih činjenice pogađaju ravno u srce.

Možda je za to kriv politički diskurs kojim Hrvatska ide od osamostaljenja. Dok ostatak svijeta napreduje i u društvenom i u ekonomskom pogledu, mi kao da se ne mičemo s mjesta. Ali ipak, nije fer stalno upirati prstom u političare kad smo ih se tijekom zadnjih 27 godina izmijenjali dovoljno i nekako nijedni nam nisu valjali. Možda je ipak problem u nama? Odnosno, u većem broju pojedinaca među nama.

Ja bih rekao da je jedan od najvećih problema našeg društva upravo ta kultura vječitog kukanja. Što bi bila Hrvatska bez kukanja?

Zamislite zemlju u kojoj ljudi ne bi dočekivali svaku vijest o nedostatku radne snage na moru s usklicima ʺTako im i treba! Neće im više nitko robovati!ʺ, u kojoj neće neprestano cviliti kako ne mogu naći posao (iako se posao nudi na svakom koraku duž obale), kako ih nijedan poslodavac neće ʺdostojno platitiʺ, nego će iskoristiti državne poticaje i pokrenuti vlastiti posao. Probajte zamisliti to!



Koliko bi se sve promijenilo da nismo toliko navučeni na kukanje? Istina, umjesto pokretanja posla, koji iziskuje jako puno napornog rada, puno je lakše primati državnu pomoć ili biti nezadovoljni radnik i kukati. Ili živjeti na račun roditelja.

Nije Hrvatska jedina u kojoj takav mentalitet prevladava, mislim da je to obilježje svih balkanskih naroda, a u BiH i Srbiji je čak i izraženije nego kod nas. Međutim, mene više brine Hrvatska jer tu živim. Razmislite o tom užasno patetičnom mentalitetu jer ako se uvjerimo da je loše, da su nam svi drugi krivi, onda je lakše naći izlike za nerad i neuspjeh. U nedavnom tekstu o obrazovanju u Estoniji, koji je napisao jedan američki profesor nakon posjeta toj zemlji, autor je primijetio da kod njih "nema nerješivog problema". Možda bismo mogli i mi tako početi gledati na stvari.

Znam, ova država je užasna i imamo katastrofalnu birokraciju koja stvarno može ubiti u pojam svaku osobu s dobrom voljom, imamo i lošu investicijsku klimu, ali ne smijemo dozvoliti da nam takve prepreke postanu izgovori da se ne pokrenemo. Hrvatska treba rast, a rast ne može doći sam po sebi, iz vedra neba. Mi trebamo biti taj rast. Krenimo od toga da svatko od nas donese odluku u svome životu: što god da se dogodi, nema kukanja!

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.