Vezani članci:
Učitelji se organiziraju: ʼNaša je dužnost oduprijeti se tiraniji straha i iracionalnostiʼ
Nordijsko istraživanje: Otvorena škola bez maski ne utječe na širenje virusa
Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?
PISA i Nova Europa: 7 grafova koji nam pokazuju koliko su učitelji cijenjeni u Hrvatskoj
S obzirom na visinu plaće u prosvjeti Hrvatska ima najgori PISA rezultat u Novoj Europi
Nadajmo se da gospođa s ovim transparentom ne predaje povijest
Kako su DM i Lidl ukrali profesorima dostojanstvo
Protivnici liberalizma koriste stare i isprobane metode: Tko zapravo prezire ʼobičnog čovjekaʼ?
Nezadovoljstvo profesora je dokaz da socijalizam ne funkcionira
Profesor koji napušta sindikat: ʼUmjesto da traže meritokraciju i pravdu, oni štrajkaju za sitne materijalne intereseʼ
Štrajk prosvjetara: Top 5 laži i manipulacija koje su nam sindikati i mediji proširili
Učenici od ponedjeljka kreću u štrajk, pročitajte njihove zahtjeve!
Je li Kolakušić populist? Rekao je dvije stvari koje se drugi političari u RH ne usude reći
Neke stvari se ne mogu kupiti novcem
Grubišić u Otvorenom spomenuo vaučerizaciju školstva; to je isprovociralo voditelja i Ribića
HSLS-ov prijedlog: Otpustiti 10 posto nastavnika, ostalima povećati osnovicu i koeficijent
Sindikat i vlada paze da Hrvatska slučajno ne bi prosperirala
Sindikat upravlja ovom državom - i vodi je direktno u ponor
Novo pravilo: Tko misli da je potplaćen, neka da otkaz i nađe nekoga tko će ga plaćati više!
Divjak je produžena ruka Ribićevog sindikata, a HNS je uvijek bio stranka posebnih interesa
Jesu li učitelji u Hrvatskoj potplaćeni i nedovoljno cijenjeni? Postoji način da to provjerimo...
Koji je smisao školstva?
Samo kod nas: Informatičarka radi u trgovini i žali se Vladi da u Hrvatskoj nema posla
Je li diploma stvarno presudna za predavanje u osnovnoj školi?
Kad ne funkcionira, daj još više istoga!
Svi pričaju o ʼneodgojenim klincimaʼ, a što kada je nastavnik bully i sistem ga podržava?
Zašto #janisamfranjo
Ministrica Divjak je u pravu: Škola ne postoji radi profesora, a prekvalifikacija je nešto sasvim normalno
Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme
Novi PISA rezultati: Hrvatska i dalje ispodprosječna, napredak ostvaruje samo u čitanju
Novo na Liberalu:
Elon Musk i sloboda govora
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina

Zašto bi učitelji trebali biti bolje plaćeni


Piše: Vladimir Filipović
15.10.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Zašto bi učitelji trebali biti bolje plaćeni

Zašto bi učitelji trebali biti bolje plaćeni


Piše: Vladimir Filipović
15.10.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Od kada pamtim, negdje od 1990., govori se o o malim plaćama nastavnika u osnovnim i srednjim školama. Nedavno na Liberalu istaknuta je usporedba visine plaća učitelja s plaćom koju zaradi konobar tijekom turističke sezone. U ovome tekstu osvrnut ću se na problem plaća u prosvjeti i iznijeti ideju zašto bi ih i kako trebalo povećati.

Rašireno je mišljenje kako su plaće u prosvjeti niske. Međutim, brojni su oni koji će ukazati da plaće u prosvjeti i nisu toliko niske s obzirom na neke druge povlastice koja posao u takvom sustavu donosi (prije svega sigurnost i velik broj slobodnih dana). S druge strane, mnogi će ukazati kako su plaće u prosvjeti niske u usporedbi s drugim poslovima za koje je potrebno visoko obrazovanje i s obzirom na važnost posla koji učitelji rade.

Imajmo na umu kako posao sami biramo. Niske plaće u prosvjeti nisu nikakva novost – takva je situacija odavno. Nikada, baš nikada nije bilo naznake da će se to promijeniti. Kao što ni sada nema nikakve naznake da će plaće u prosvjeti rasti. Ako i bude rasta, rast će i plaće drugih pa time i cijene. Onaj tko misli da će se tu nešto promijeniti u teškoj je zabludi. Ni u socijalizmu prosvjetni radnici nisu imali visoke plaće, a i teže su mogli snalaziti se u sustavu međusobnih usluga koji je premrežio zemlju. Nikada prosvjetni radnici nisu dobro zarađivali. Bili su značajno više cijenjeni dok su bili jedni od rijetko pismenih ljudi u selu i to je sve. Već odavno nije tako.

Ipak, za većinu radnih mjesta u školama prijavljuje se vrlo velik broj kandidata. Fakulteti koji nude studijske programe čije je zapošljavanje dobrim dijelom usmjereno prema radu u školi (npr. Učiteljski fakulteti, studiji povijesti) nemaju nikakvih problema s brojem studenata, iako broj maturanata pada. Očito je da nema dovoljno radnih mjesta za sve one koji završavaju takve studije. Država očito nema problem s tim da troši novac za obrazovanje tih ljudi, a da te ljude poslije uopće ne treba. Ipak, kada bi država imala stvarnu strategiju zapošljavanja, mogli bismo reći da država niskim plaćama u prosvjeti destimulira rad u tom području jer za njega očito ima dovoljno zainteresiranih i pod postojećim uvjetima i u sadašnjem sustavu plaća.

Možemo reći da je rad u provjeti, kao i školovanje za takva zanimanja, osobni izbor. Budući da se situacija u prosvjeti dugi niz godina ne mijenja, svi koji se školuju za takva zanimanja imali su priliku vrlo dobro znati što ih čeka. Ne radi se kao npr. o slučaju građevinske struke gdje je netko mogao upisati studij građevine 2005. kada je taj sektor cvao da bi izašao s tom diplomom 2010. kada je sektor bio u teškoj krizi. Plaće u prosvjeti poznata su i javna stvar i nitko ne može reći da je iznenađen. Jačajmo kulturu osobnog izbora i osobne odgovornosti i pitajmo ljude zašto, ako konobari u sezoni navodno zarađuju znatno bolje, naprosto ne daju otkaz u školi i ne odu konobariti na Brač.

Međutim, cijela ova priča ima i drugu, onu važniju stranu. Možemo raspravljati o sustavima obrazovanja, ali svi ćemo se složiti kako je obrazovanje naše djece vrlo važno. Tim slijedom vrlo je važno da s našom djecom rade ljudi koji nisu nekvalitetno odabrani, potplaćeni, demotivirani i nezadovoljni. Ali – kako to postići?

Prije svega, smatram kako učitelji i nastavnici imaju relativno niske plaće i smatram kako bi upravo veće plaće i veći zahtjevi prema učiteljima, povećali njihovu učinkovitost. Istovremeno, suprotno onome što na prvu možda pomislimo, veće plaće ne bi pojačale ionako velik interes za učiteljski posao nego bi ga smanjile. Veća kompetitivnost i veći zahtjevi posla učinili bi taj posao neprivlačan onima koji ga ne vole i koji ga ne osjećaju kao svoj poziv, koji nisu spremni naporno raditi i usavršavati se. Negativna selekcija u prosvjeti koja se događa desetljećima smanjila bi se.

Na mjestu je pitanje otkud novac za veće plaće u prosvjeti. Moj prijedlog je sljedeći: ukidanjem suvišne državne birokracije. Prosvjetni radnici imaju nižu plaću od državnih službenika (pogotovo onih u lokalnoj upravi). Npr. profesor matematike u srednjoj školi ima manju plaću od činovnika u županiji. Profesor matematike važniji je za državu i društvo nego pročelnik za društvene djelatnosti nekog grada. Rezanjem troškova plaća i drugih privilegija koje ima politička baza dio sredstava mogao bi se preusmjeriti u plaće u školstvu.

Drugi način je ono protiv čega su prije nekoliko godina sindikati ustali s velikim sloganom "Ne damo naše čistačice". Ukratko, potpuna racionalizacija školskog sustava i outsorcing svih usluga za koje je to moguće. Višak novca koji bi se time ostvario može ostati u sustavu i neka se podijeli učiteljima koji dobro rade. Zašto su protiv jednog dobrog prijedloga kao što je bio outsorcing u školama ustali sindikati učitelja, pitanje je vjerojatno na koje ni oni nemaju jasan odgovor.

Gubitnici takvog scenarija bili bi činovnici i prateće osoblje u školama. Ovako je gubitnik cijelo društvo. Osim svega toga, prosvjetni radnici trebaju se prestati uspoređivati, pogotovo s radnicima iz privatnog sektora. Ništa nije toliko oslabilo ugled učitelja kao stalno kukanje nad vlastitom sudbinom i prikazivanjem sebe kao potplaćenih bijednika.

Kao i sve reforme, i ovakva se ne može napraviti preko noći i nipošto nije jedina koju u školama treba provoditi. Trebamo samo znati da nema kvalitetnog rada bez kvalitetnog nagrađivanja. Da ne bi bilo zabune, prvo bi trebao doći kvalitetniji rad, a tek onda kvalitetnije nagrađivanje.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

VLADIMIR FILIPOVIĆ
Dr.sc. Vladimir Filipović, povjesničar i politolog. Radi kao docent na Libertas međunarodnom sveučilištu.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.