Kod dosadašnjih grafova, kad sam uspoređivao rezultate u PISA testovima, neki su mi čitatelji prigovorili što sam uzimao u obzir početnu nastavničku plaću, a ne prosječnu, i što nisam uzeo u obzir kupovnu moć prilikom usporedbe s drugim državama. Stoga ćemo sad to popraviti i sagledati problem još šire, uzimajući u obzir sve faktore.

Krenimo od početka. Prvi graf prikazuje prosječnu godišnju učiteljsku bruto plaću iz 2018. godine u državama Nove Europe - u apsolutnom iznosu (izvor: Eurostat - pretvoreno u američke dolare prema aktualnom prosječnom tečaju).

Kao što vidimo, Hrvatska je na ovoj ljestvici na četvrtom mjestu - iza Slovenije, Estonije i Češke. Međutim, nakon najavljenog povećanja za oko 12 posto, koje će se dogoditi u sljedećoj godini, Hrvatska će vjerojatno izbiti na drugo mjesto (ukoliko i Estonija i Češka ne podignu plaće svojim prosvjetnim radnicima, naravno).

Graf 2. BDP po stanovniku prilagođen kupovnoj moći (PPP), izvor: TradingEconomics

Hrvatski BDP po stanovniku, prilagođen kupovnoj moći, u 2018. je iznosio 23.637 američkih dolara. Po tome je Hrvatska predzadnja među zemljama Nove Europe. Na vrhu su Češka i Slovenija čiji je BDP per capita (PPP) oko 45 posto veći od hrvatskog.

Graf 3. Udio prosječne godišnje učiteljske bruto plaće u BDP-u po stanovniku, prilagođenom kupovnoj moći (PPP); jednostavno, podijelili smo vrijednost iz prvog grafa s vrijednošću iz drugog grafa za svaku državu Nove Europe.

Koliko su učitelji prije štrajka bili cijenjeni u našem društvu zorno prikazuje gornja slika. Hrvatska je po udjelu učiteljske/profesorske plaće u BDP-u per capita (PPP) druga u Novoj Europi, iza Slovenije. Prosječna godišnja učiteljska bruto plaća u Hrvatskoj iznosi 66,5 posto hrvatskog BDP-a po stanovniku, prilagođenog kupovnoj moći. Za usporedbu, Češka ima 45 posto veći BDP per capita (PPP) od Hrvatske, ali plaća čeških nastavnika iznosi samo 47 posto njihovog BDP-a per capita (PPP).

Nakon najavljenog povećanja plaća hrvatskim učiteljima, oni će učvrstiti drugu poziciju u Novoj Europi i ozbiljno se približiti Slovencima.

Graf 4. PISA rezultati 2018. - zbroj rezultata iz svih područja (čitalačka kompetentnost + matematika + znanost) - izvor: OECD PISA 2018

Iako je druga po udjelu učiteljske plaće u BDP-u, Hrvatska je po PISA rezultatima na osmom mjestu među državama Nove Europe. Prva je Estonija, druga Poljska, a slijede Slovenija i Češka. Od Hrvatske gore su samo Slovačka, Rumunjska i Bugarska, s time da Slovačka ostvaruje značajan napredak i već bi nas za tri godine lako mogla prestići.

Graf 5. Efikasnost nastavničke plaće; podijelili smo ukupni rezultat PISA testova s udjelom nastavničke plaće u BDP-u po stanovniku prilagođenom kupovnoj moći.

Ovdje vidimo da bi Litva, Bugarska, Rumunjska i Češka mogle povećati plaće svojim učiteljima i tako bi vrlo vjerojatno poboljšale rezultate na PISA testovima. S druge strane, Slovenija i Hrvatska povećanjem nastavničkih plaća vjerojatno neće puno promijeniti.

Graf 6. Opet efikasnost nastavničke plaće - malo drugačiji pregled

Ovdje se još bolje vidi koliko je u Hrvatskoj ulaganje u obrazovanje promašeno. Hrvatska je desno, potpuno ispala iz trenda ostalih zemalja (koje zbog veće plaće imaju bolje rezultate). U Hrvatskoj to nije slučaj, znači da je naš sustav loš. Slovenija nije stala na ovaj graf, ona bi bila još znatno desnije od Hrvatske (i nešto iznad, s obzirom na bolje rezultate).

Graf 7. Pomak u odnosu na 2015. (izvor: PISA 2015)

Na grafu iznad prikazana je promjena u odnosu na prethodni ispit 2015. Hrvatska je među 4 države Nove Europe koje su nazadovale (uz nas to su Slovenija, Rumunjska i Bugarska). Sve ostale zemlje ostvarile su napredak u rezultatima, a najviše je napredovala Poljska osvojivši čak 35 bodova više u 2018. u odnosu na 2015. godinu. Poljski učitelji primaju nižu plaću od hrvatskih učitelja, i u apsolutnom iznosu i relativno, u usporedbi s BDP-om.