Vezani članci:
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Švedska u srijedu ukida skoro sve mjere i prekida masovno testiranje na covid
U Švedskoj je u tijeku stručna rasprava o pandemijskoj strategiji. Hoće li Švedska promijeniti kurs?
Što je država blagostanja? (na primjeru Švedske)
Uredništvo Večernjaka teško podnosi poraz
Smrtnost u Švedskoj lani 0,3% ispod godišnjeg prosjeka
Švedska u studenom imala manju smrtnost nego Hrvatska prije epidemije
Šveđani vode debatu o skrbi za starije. Privatni domovi pokazuju se znatno sigurniji od javnih
Švedska: Komisija utvrdila nedostatke u zaštiti domova za starije, oporba traži Lofvenovu ostavku
Tegnell za širenje korone u Švedskoj okrivio imigrante pa se ispričao
Švedska strategija pod udarom kritičara u zemlji i izvan nje, ali Šveđani sada vjeruju Tegnellu više no ikada
Mediji o ʼlokalnim lockdownimaʼ u Švedskoj - lažna vijest
Švedska danima bez umrlih s Covidom-19: ʼSada tretiramo koronu kao i svaku drugu bolestʼ
Vladin savjetnik blokira neistomišljenike, ne dozvoljava otvorenu raspravu o mjerama i opet napada Švedsku
Tegnell odgovorio zašto se nije uspaničio kad su Švedskoj prognozirali 85.000 umrlih
Švedsko istraživanje: Studenti nisu rizični za širenje Covida-19
Indexov novinar u očajnom pokušaju odmazde prenosi žalopojke švedskih desničara
Nordijsko istraživanje: Otvorena škola bez maski ne utječe na širenje virusa
Otkad je uvela obavezne maske, Hrvatska ima 60% veću smrtnost od Švedske (i ta se razlika povećava)
Da je primijenila švedsku strategiju od početka, Hrvatska bi vjerojatno imala manje žrtava
Švedska strategija protiv covida - od početka do danas
Mjere u školama: Nema razumnog ni znanstvenog opravdanja za maltretiranje djece i nastavnika
Šveđani i Finci pokrenuli ozbiljnu i otvorenu raspravu o neoliberalizmu - na znanstvenoj razini
Struka u Skandinaviji preporučuje građanima da NE nose maske. Evo zašto...
Zašto je Hrvatska odustala od wuhanskog i usvojila zloglasni švedski model borbe protiv korone?
Kako su se Rudan i Večernjak poskliznuli na Švedskoj, 3. dio: Liberalizam, život i kapitulacija
Naš dopisnik iz Švedske: Ne eksperimentira Švedska nego države koje su uvele rigorozne mjere
Direktor 24 sata širi lažne vijesti i teorije zavjere o koronavirusu
Kako su se Rudan i Večernjak poskliznuli na Švedskoj, 2. dio: Kisik i palijativna skrb
Večernjak piše da Švedska, navodno, ʼštedi kisik na starcimaʼ. Evo koliko u tome ima istine...
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme


Piše: Mario Nakić
6.12.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme


Piše: Mario Nakić
6.12.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Zadnjih desetak godina švedski je obrazovni sustav bio pod žestokim kritikama ne toliko unutar same zemlje jer većina Šveđana konstantno podržava sistem kakav imaju i ne želi ga mijenjati, ali više izvana. Jedni su upirali prstom u Švedsku kao dokaz da vaučerizacija školstva ne funkcionira, a drugi da bi pokazali kako otvaranje granica za imigrante i politika "širokih ruku" šteti naciji kroz kvalitetu obrazovanja i znanja.

Razlog za kritike bio je prilično snažan - Švedska je od 2009. do 2015. godine bilježila prilično slabe rezultate u međunarodnim PISA testovima, pogotovo u odnosu na druge skandinavske i razvijene europske zemlje. Već 2009. godine Švedska je u ukupnom rezultatu pala ispod prosjeka OECD-a, ali pravi potop dogodio se 2012. godine kad je pala i ispod SAD-a.



Protivnici slobodnog tržišta brzo su za takav pad rezultata okrivili slobodu izbora škole, odnosno vaučerski sustav kakav je u Švedskoj na snazi od reforme 1992. godine. Ljevičarski britanski Guardian je 2015. objavio naslov: "Politički promašaj: kako je nekoć proslavljeni švedski školski sustav upao u krizu". Desničari su, pak, upirali prstom u imigrante i tadašnju vladu desnog bloka koja je vodila pro-imigrantsku politiku otvorenih granica i širokih ruku. A bilo je i onih, poput ovog članka na Quilletteu, koji su krivili i školski sustav i otvorenu imigrantsku politiku.

U članku na Quilletteu, zanimljivo, uspoređuju PISA rezultate Šveđana s Amerikancima i zaključuju kako je Švedska gora. Što bi sada rekli, nakon što su objavljeni rezultati za 2018. godinu?

Šveđani su na lanjskom testu, čini se, iznenadili sve zainteresirane strane. Izašli su na viskom 5. mjestu u Europi u čitalačkim kompetencijama, u matematici deveti, a u znanosti sedmi. Nije loše! Osim toga, znatno su iznad prosjeka OECD-a i iznad SAD-a.

Švedska je od 2012. do 2018. primila više od 817.000 imigranata uglavnom iz zemalja Bliskog istoka i Afrike. To je oko 8 posto ukupnog švedskog stanovništva. U istom razdoblju popravila je svoj rezultat za 61 bod. Ovo ruši teze o vezi IQ-a i rase te njihove poveznice s PISA rezultatima. Ovo ruši rasističke predrasude i u isto vrijeme izbija argument protivnicima vaučerizacije školstva.

Istina, učenici koji ne barataju dobro švedskim jezikom bili su isključeni iz rješavanja PISA testova, ali prema izvješću OECD-a čak 20 posto ispitanika u Švedskoj čine djeca koja su rođena u drugim zemljama, dakle imigranti. To je povećanje udjela imigrantskih ispitanika za 40 posto u odnosu na 2012. godinu. Po svakoj logici rasista, trebao se dogoditi veliki pad. Kad, umjesto njega - napredak. Kako to? Izgleda da rasa ipak nije najvažniji faktor u ostvarivanju rezultata.

Šveđani su ostvarili ogroman napredak u samo šest godina, a da nisu mijenjali svoju imigrantsku politiku niti obrazovni sustav. Što su onda učinili? Jednostavno, povećali su izdvajanje za obrazovanje.

Od 2012. do 2014. godine Švedska je povećala izdvajanje za obrazovanje sa 6 na 8 posto BDP-a, to je 33 posto. I onda, u drugom krugu od 2014. do 2018. još za dodatnih 20 posto. Švedska izdvaja za obrazovanje sada oko 14.000 američkih dolara po učeniku, što je znatno iznad prosjeka OECD-a. To su učinili u isto vrijeme dok su SMANJILI ukupnu državnu potrošnju, što znači da su rezali potrošnju za ostalo dok su podizali za obrazovanje.

Njihovo se ulaganje u obrazovanje očito isplatilo, a to je zato što imaju zdrav obrazovni sustav. Švedski obrazovni sustav je često pod udarom raznih ideološki zadojenih kritičara kojima jednostavno smeta činjenica da su oni javno školstvo stavili na slobodno tržište i dozvolili "for-profit" tvrtkama i korporacijama da uđu u sustav.

Cilj obrazovnog sustava je izgraditi društvo znanja i kritičkog razmišljanja, društvo sposobno za prihvaćanje zadataka koji nam slijede. Kako ćemo do tog cilja doći - državnim centralnim planiranjem ili preko slobodnog tržišta? Na to su pitanje Hrvati i Šveđani dali različit odgovor pa dobivaju i različite rezultate.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.