Piše: Mario Nakić
Photo: OECD/PISA
3.12.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5
Piše: Mario Nakić
Photo: OECD/PISA
3.12.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5
Hrvatska nije jedina nacija koja bi se trebala zabrinuti zbog sve gorih rezultata svojih učenika na PISA testovima. Iz izvješća OECD-a doznajemo niz problema s kojima se razvijeni svijet u ovom trenutku suočava, a tiču se edukacije.
Najveći napredak postigli su učenici Kine. Iako Kinu predstavljaju samo četiri provincije koje zajedno broje oko 180 milijuna stanovnika, tako da se ne može reći da je to predstavništvo Kine u cjelini, učenici iz tih provincija pokazali su 2018. ne samo uvjerljivo najbolje znanje iz svih područja, već i najveći napredak u odnosu na 2015. godinu.
Države OECD-a (36 zemalja, uglavnom razvijeni dio svijeta - ne uključuju Hrvatsku i Kinu) povećale su tijekom proteklog desetljeća izdvajanje za obrazovanje u prosjeku 15 posto po učeniku. Pa ipak, većina tih zemalja doživjela je pad u rezultatima ili nije postigla nikakav značajniji uspjeh. Dok SAD i Švedska mogu biti zadovoljni popravljenim rangom u odnosu na prethodne izvještaje, Švicarska, koja ulaže uvjerljivo najviše po učeniku u odnosu na sve druge države razvijenog svijeta, doživljava konstantni pad i Hrvatska joj "diše za vratom".
Kinezi imaju trostruko slabiji životni standard od prosjeka zemalja OECD-a i još manje od toga ulažu u obrazovanje po učeniku, ali rezultati su im impresivni.
Autori izvješća naglašavaju da je kritičko razmišljanje i čitanje s razumijevanjem posebno značajno u eri pametnih telefona, tako da učenici budu u stanju odvojiti istinu od fikcije.
"U prošlosti, učenici su mogli naći odgovore na svoja pitanja u udžbenicima i drugim knjigama koje im je propisala vlada i mogli su im vjerovati. Danas će naći tisuće odgovora na pitanja koja ih zanimaju online i na njima je da razluče koji su odgovori istiniti, a koji ne; koji su točni, a koji pogrešni.
Čitanje nije više samo radi dobivanja informacija; sada je potrebno konstruktivno znanje, razmišljati kritički i donositi prosudbe na ispravnim temeljima."
Posebno je zabrinjavajuće da je u državama OECD-a manje od jedan od 10 učenika bio u stanju razlučiti činjenicu od mišljenja na temelju implicitnih znakova koji se odnose na sadržaj i izvor informacije. Jedine zemlje gdje je više od 1/7 učenika pokazala sposobnost razlikovanja činjenice od mišljenja su četiri kineske provincije, Kanada, Estonija, Finska, Singapur i SAD.
Više o PISA rezultatima s naglaskom na Hrvatsku pročitajte ovdje. Kako utječe učiteljska plaća na hrvatske rezultate pročitajte ovdje.