Vezani članci:
Mises: Kako nastaje inflacija
Mises: Kako ekonomske ideje utječu na nacionalnu politiku i zapadnu civilizaciju
Mises o kolapsu Weimarske republike i usponu nacista: Stranačke bande i kako je Hitler iskoristio kapitaliste
Ono kad je Mises rekao Friedmanu i drugim protržišnim ekonomistima: ʼVi ste hrpa socijalista!ʼ
Ludwig von Mises: Kako je nastao antikapitalistički mentalitet
Mises vs. Marx rap battle u Kini cenzuriran, Kinezi ga svejedno vole
Ludwig von Mises o politici: Zašto liberalne stranke gube
Econ Stories se vraćaju: U novom videu snage će odmjeriti Marx i Mises!
Prije 70 godina objavljena je Misesova ʼLjudska akcijaʼ: ʼSamo pojedinac misli. Samo pojedinac razumije...ʼ
Ovako je pisao Mises o prohibiciji alkohola i droga 1927.
Ovako je Mises pisao o fašizmu 1927.
Debata o kalkulaciji cijena: Kako je Mises natjerao socijalističke ekonomiste na povlačenje
Mill vs. Mises ili liberalizam protiv liberalizma
Ono kad je Mises bio inspiracija i tema za epizodu Batmana
Ludwig von Mises: Korijeni socijalnog liberalizma
Misesovi izgubljeni spisi: Opljačkao ih Gestapo, zaplijenio Staljin...
Mises o toleranciji, religiji i crkvama
Ludwig von Mises: Čovjekov um, materijalizam i klasna borba
Mises, Katalonija i pravo na samoodređenje
Tko je bio veći: Mises ili Friedman?
Ludwig von Mises: Idealna liberalna država vs. nacionalizam
Domoljublje nije nacionalizam (i zašto je to bitno razumjeti)
Mises je bio u pravu: Znanje iz ekonomije neizbježno vodi u liberalizam
Mises - prvi antifašist među zapadnim intelektualcima
Šampion slobode: 10 najboljih citata Ludwiga von Misesa
Ne morate birati stranu u ratu. Možete biti na strani mira
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Spremni za (s)rat
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Novo na Liberalu:
Što stvarno ne valja s izbornim sustavom i što će nam uopće izborne jedinice
Inflaciju kreira Vlada jer glasači tako žele
Ludwig von Mises: Princip nasilja, nastanak prava i uvod u socijalizam
Hladni rat u Fokusu: Nađi zabranio Zurovcu da pregovara oko nove vlade
Zurovec (Fokus) objavio prioritete na kojima će inzistirati u razgovorima o Vladi
Frederic Bastiat: Zabluda razbijenog prozora
'Anti-HDZ' vlada bila bi najveća prijevara birača u povijesti. Evo zašto neće uspjeti
Skoro 200.000 ljudi glasalo je za ovo
Brazilski UFC borac Renato Moicano i šest Misesovih lekcija iz ekonomske politike
Kolosalni poraz ljevice u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj
Privatni sektor je 'zaslužan' za 25% CO2 u atmosferi; najveći zagađivač je država
Možemo želi proširiti obavezu poreza na dohodak
Kakvi su rezultati poreza na ekstraprofit u Hrvatskoj?
Konzervativne udruge traže preko suda da im Tomašević izvjesi zastavu na gradske jarbole. Jesu li u pravu?
Što znači 'pozicija moći'?
Ante Mandarić: Bit ću glas protiv nepravde, bez obzira s koje strane dolazila
Izborni kompas FPZG-a ima ozbiljne nedostatke koji mogu dovesti do vrlo zbunjujućih rezultata
Spolne kvote su silovanje demokracije
Imaju li biskupi u sekularnoj državi pravo komentirati politiku? Da, kao i svatko drugi
Klimatski fundamentalisti u poreznim obveznicima vide svoje kmetove
Je li Javier Milei spasitelj Argentine ili lažnjak i populist?
Grbin priznao da mu se jako sviđaju politike Andreja Plenkovića
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci

Mises o ratu, ratnoj ekonomiji i uspostavi trajnog mira


Piše: Liberal.hr
6.3.2023.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Mises o ratu, ratnoj ekonomiji i uspostavi trajnog mira

Mises o ratu, ratnoj ekonomiji i uspostavi trajnog mira


Piše: Liberal.hr
6.3.2023.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

U ovo ludo vrijeme ratova, ratnih osvajača i huškača, osvježenje je pročitati malo antiratne "propagande". Ako vam nakon hrpe ratnih pokliča u dnevnim listovima treba netko da vas podsjeti što ustvari rat znači i kakve ima posljedice, Mises je pravi čovjek za to.

Ludwig von Mises bio je ekonomski teoretičar iz prve polovine 20. stoljeća, predvodnik austrijske škole ekonomske misli i autor brojnih djela iz ekonomije i filozofije. Između ostaloga, radio je i kao profesor diplomacije i međunarodnih odnosa na sveučilištu u Ženevi. Mises je živio u doba dva svjetska rata i bio je jedan od najkonzistentnijih antiratnih autora. Ovdje je izbor nekih njegovih misli iz različitih djela, od 1912. do 1949. godine, na temu rata, ratne ekonomije i postizanja trajnog mira.

Ratni prosperitet je kao prosperitet koji donose potres ili kuga. Potres znači dobar posao građevinskim radnicima, a kolera poboljšava posao liječnicima, ljekarnicima i pogrebnicima; ali nitko zbog toga još nije nastojao slaviti potrese i koleru kao stimulatore proizvodnih snaga u općem interesu. Bit tzv. ratnog prosperiteta: obogaćuje neke onim što uzima od drugih. Ne radi se o porastu bogatstva, već o preraspodjeli bogatstva i prihoda. Rat doista ne može izazvati nikakav ekonomski procvat, barem ne izravno, budući da povećanje bogatstva nikada ne proizlazi iz uništavanja dobara.

(Nacija, država i ekonomija - 1912)

Dugoročno gledano, rat i očuvanje tržišne ekonomije su nespojivi. Kapitalizam je u biti shema za miroljubive nacije. Tržišna ekonomija, podložna suverenitetu pojedinačnih potrošača, proizvodi proizvode koji čine život pojedinca ugodnijim. Zadovoljava zahtjeve pojedinca za više udobnosti. To je ono što je kapitalizam učinilo vrijednim prezira u očima apostola nasilja. Oni su tražili 'heroja', razarača i ubojicu, a prezirali buržuja i njegov "torbarski mentalitet" (Sombart). Sada čovječanstvo žanje plodove koji su sazreli iz sjemena koje su ti ljudi posijali.

(Ljudska akcija - 1949)

Rat je štetan, ne samo za pobijeđene nego i za osvajače. Društvo je nastalo radom u miru; mirotvorstvo je srž naše civilizacije. Mir, a ne rat, otac je svih stvari. Ekonomsko djelovanje stvorilo je bogatstvo oko nas; rad, a ne oružje, donosi sreću. Mir gradi, rat razara.

(Socijalizam - ekonomska i društvena analiza - 1922
Mises se ovdje zapravo referirao na grčkog filozofa Heraklita koji je tvrdio da je "rat otac svih stvari")

Tržišna ekonomija podrazumijeva mirnu i dobrovoljnu suradnju. Raspada se kada se građani pretvore u ratnike i, umjesto da razmjenjuju robu i usluge, ratuju jedni protiv drugih.

(Ljudska akcija - 1949)

Filozofija protekcionizma je filozofija rata. Ratovi našeg doba nisu u suprotnosti s popularnim ekonomskim doktrinama; oni su, naprotiv, neizbježan rezultat dosljedne primjene ovih doktrina.

(Ljudska akcija - 1949)

Put do trajnog mira ne vodi jačanjem državne i centralne vlasti, čemu teži socijalizam. Što je veći opseg koji država ima u životu pojedinca i što mu politika postaje važnija, to se više sukoba stvara na područjima s mješovitim stanovništvom. Ograničenje državne vlasti na najmanju moguću mjeru, kako je tražio liberalizam, znatno bi ublažilo antagonizme između različitih naroda koji žive jedni pored drugih na istom teritoriju. Jedina prava nacionalna autonomija je sloboda pojedinca od države i društva. Vladina kontrola nad životom i gospodarstvom nužno dovodi do sukoba.

(Socijalizam: ekonomska i društvena analiza - 1922)

Moderni rat nije rat kraljevskih vojski. To je rat naroda, totalni rat. To je rat država koje svojim podanicima ne ostavljaju nikakvu privatnu sferu; cijelo stanovništvo smatraju dijelom oružanih snaga. Tko se ne bori, mora raditi za potporu i opremanje vojske. Vojska i narod su jedno te isto. Građani strastveno sudjeluju u ratu. Jer to je njihova država, njihov Bog, koji se bori.

(Svemoguća država - 1944)

Ljudi se međusobno bore jer su uvjereni da je istrebljenje protivnika jedini način promicanja vlastite dobrobiti. Postojanje vojne industrije posljedica je ratničkog duha, a ne njegov uzrok.

(Ljudska akcija - 1949)

Izjava da je dobrobit jednog čovjeka šteta za drugoga vrijedi u pogledu pljačke, rata i plijena. Razbojnikova pljačka šteta je opljačkane žrtve. Ali rat i trgovina dvije su različite stvari.

(Ljudska akcija - 1949)

Svakako je istina da je naše doba puno sukoba koji rađaju ratove. Međutim, ti sukobi ne proizlaze iz djelovanja nesputanog tržišnog društva. Može biti dopušteno nazvati ih ekonomskim sukobima jer se tiču ​​one sfere ljudskog života koja je, u uobičajenom govoru, poznata kao sfera ekonomskih aktivnosti. Ali ozbiljna je pogreška zaključiti iz ovog naziva da su izvor ovih sukoba uvjeti koji se razvijaju unutar okvira tržišne ekonomije. Nije kapitalizam taj koji proizvodi sukobe, nego upravo antikapitalističke politike osmišljene da spriječe funkcioniranje kapitalizma. Sukobi su rezultat uplitanja raznih vlada u poslovanje, trgovinskih i migracijskih prepreka te diskriminacije strane radne snage, stranih proizvoda i stranog kapitala.

(Ljudska akcija - 1949)

Moderni rat je nemilosrdan, ne štedi ni trudnice ni dojenčad; to je neselektivno ubijanje i uništavanje. Ne poštuje prava neutralnih ni civila. Milijuni su ubijeni, porobljeni ili protjerani iz mjesta u kojima su njihovi preci stoljećima živjeli. Nitko ne može predvidjeti što će se dogoditi u sljedećem poglavlju ove beskrajne borbe. To nema mnogo veze s atomskom bombom. Korijen zla nije izgradnja novih, strašnijih oružja, već osvajački duh. Vjerojatno će znanstvenici otkriti neke metode obrane od atomske bombe. Ali to neće promijeniti stvari, samo će nakratko prolongirati proces potpunog uništenja civilizacije.

(Ljudska akcija - 1949)

Pobijediti agresora nije dovoljno da mir bude trajan. Puno je bitnije pobijediti ideologiju koja dovodi do rata.

(Ljudska akcija - 1949)

Društveni razvoj uvijek je suradnja radi zajedničkog djelovanja; društveni odnos uvijek znači mir, nikad rat. Smrtonosne akcije i rat su antidruštveni. Sve one teorije koje ljudski napredak smatraju rezultatom sukoba među ljudskim skupinama previdjele su ovu istinu.

(Socijalizam - društvena i ekonomska analiza - 1922)

Ali ono što je potrebno za zadovoljavajuće rješenje gorućeg problema međunarodnih odnosa nije novi ured s više odbora, tajnika, povjerenika, izvješća i pravilnika, niti novo tijelo naoružanih krvnika, nego radikalno rušenje mentaliteta i unutarnje politike koja mora rezultirati sukobom.

(Svemoguća država - 1944)

Dok postoje narodi koji vjeruju da im povijest ili zemljopis daje pravo da tlače druge narode, rase ili vjerske skupine, neće biti mira. Ratovi su popularni među narodima koji vjeruju da im samo osvajanje tuđih teritorija može poboljšati životne uvjete. Stari liberali su bili u pravu kad su tvrdili da građani demokratske i liberalne države neće profitirati u pobjedničkom ratu.

(Svemoguća država - 1944)

Samo jedna stvar može dovesti do trajnog mira - ono liberalno stanje uma koje u ratu ne vidi ništa osim razaranja i uništenja, i koje nikada neće poželjeti izazvati rat, jer smatra da je rat štetan čak i za pobjednike. Gdje liberalizam prevlada, tamo rata više nema.

(Teorija novca i kredita - 1919)

Onaj tko želi trajni mir mora biti pobornik slobodnog tržišta, demokrat i odlučno raditi na uklanjanju svake političke vlasti matične države nad kolonijama. Mora se boriti za punu slobodu kretanja ljudi i robe među državama.

(Nacija, država i ekonomija - 1912)

Povijest je svjedočila neuspjehu mnogih pokušaja nametanja mira ratom, suradnje prisilom, jednoglasja klanjem neistomišljenika…. Trajni poredak ne može se uspostaviti bajunetama.

(Svemoguća država - 1944)

Vanjska politika fašizma, utemeljena na principu sile u međunarodnim odnosima, ne može dovesti ni do čega drugoga osim beskrajnog niza ratova koji bi mogli uništiti modernu civilizaciju. Da bismo nastavili ekonomski razvoj, potrebno je osigurati trajni mir među narodima. Ali kako će narodi živjeti u miru kad među njima prevladava ideologija koja ih uvjerava da svaki narod može osigurati svoje mjesto pod suncem samo silom?

(Liberalizam, 1927)

Zašto su tržišna ekonomija i rat nespojivi

Tržišna ekonomija i totalni rat su nespojivi. U vojničkom ratu samo se vojnici bore; za veliku većinu rat je samo prolazno trpljenje zla, a ne aktivna potraga. Dok se vojske međusobno bore, službenici, seljaci i radnici pokušavaju nastaviti svoje normalne aktivnosti.

Prvi korak koji je vojnički rat pretvorio u totalni rat bilo je uvođenje obveznog vojnog roka. Time je postupno nestala razlika između vojnika i građana. Rat više nije trebao biti samo stvar plaćenika; on je obuhvatio sve koji su imali potrebnu fizičku sposobnost. Parola "nacija pod oružjem" na početku je izražavala samo program koji se nije mogao u potpunosti realizirati iz financijskih razloga. Samo dio vojno sposobnog muškog stanovništva prošao je vojnu obuku i bio smješten u naoružane službe. Ali kad se jednom krene na ovaj put, nije moguće stati na pola puta.

Na kraju je mobilizacija vojske morala apsorbirati čak i ljude neophodne za proizvodnju kod kuće koji su imali odgovornost hraniti i opremati borce. Utvrđeno je da je potrebno napraviti razliku između bitnih i nebitnih zanimanja. Muškarci u zanimanjima bitnim za opskrbu vojske morali su biti izuzeti od uvođenja u borbene postrojbe, zbog čega je raspolaganje raspoloživim ljudstvom prepušteno vojskovođama.

Obvezni vojni rok predlaže stavljanje u vojsku svih koji su sposobni; izuzeti su samo bolesni, tjelesno nesposobni, starci, žene i djeca. Ali kad se shvati da dio sposobnih mora koristiti na industrijskoj fronti za rad koji mogu obavljati stari i mladi, slabije sposobni i žene, onda nema razloga da se u obveznoj službi razlikuje radno sposobno i fizički nesposobno stanovništvo.

Vojna obveza tako dovodi do radne obveze svih radno sposobnih građana, muškaraca i žena. Vrhovni zapovjednik je vlast nad cijelim narodom, on zamjenjuje rad sposobnih radom manje sposobnih vojnih obveznika, i ostavlja onoliko vojno sposobnih izvan fronte koliko ih može ostaviti kod kuće, a da ne ugrozi vojsku. Vrhovni zapovjednik tada odlučuje što će se proizvoditi i kako. On također odlučuje kako će se proizvodi koristiti. Mobilizacija postaje totalna; nacija i država pretvorene su u vojsku; ratni socijalizam je zamijenio tržišnu ekonomiju.

(Intervencionizam - ekonomska analiza - 1940)

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.