Liberal.hr
Liberal.hr
Novi PISA rezultati: Hrvatska i dalje ispodprosječna, napredak ostvaruje samo u čitanju

Novi PISA rezultati: Hrvatska i dalje ispodprosječna, napredak ostvaruje samo u čitanju

Piše: Mario Nakić
3.12.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5
Novi PISA rezultati: Hrvatska i dalje ispodprosječna, napredak ostvaruje samo u čitanju

Novi PISA rezultati: Hrvatska i dalje ispodprosječna, napredak ostvaruje samo u čitanju

Piše: Mario Nakić
3.12.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Objavljeni su rezultati PISA testova za 2018. godinu. Riječ je o istraživanju koje se svake tri godine provodi u organizaciji OECD-a među učenicima u dobi od 15 godina i 3 mjeseca do 16 godina i 3 mjeseca. Istraživanje je provedeno u travnju 2018. godine u 78 zemalja svijeta. Iz svake zemlje ispitan je uzorak od najmanje 5.000 učenika (iznimka su male zemlje poput Islanda i Luksemburga gdje je ispitana cijela generacija).

Hrvatski učenici su i ovaj put bili ispodprosječni u sva tri ispitana područja - čitanju, matematici i znanosti. Najbolji rezultat ostvarili su u čitanju gdje su sakupili 479 bodova (samo 2 posto ispod prosjeka) i zauzeli 27. mjesto u svijetu i 17. u Europi. U matematici smo 38. u svijetu i 28. u Europi (5 posto ispod prosjeka), a u znanosti 34. u svijetu i 24. u Europi (3 posto ispod prosjeka).

Novi PISA rezultati: Hrvatska i dalje ispodprosječna, napredak ostvaruje samo u čitanju


Vidljivo je pogoršanje rezultata hrvatskih učenika u znanosti tijekom posljednjih 12 godina. Dok je u čitanju rezultat blago poboljšan (za 0,4 posto), a iz matematike blago pogoršan (0,6 posto), rezultat iz znanosti je pogoršan za 4,2 posto.

Mnogi su tijekom proteklog štrajka prosvjetnih radnika tvrdili da povećanje ulaganja u obrazovanje dovodi do bolje kvalitete i rezultata. Hrvatska je od 2006. do 2018. godine povećala budžet za Ministarstvo znanosti i obrazovanja s 9,6 na 16,1 milijardu kuna što je povećanje za 68 posto (prilagođeno za inflaciju 55 posto). Po toj logici, trebali smo vidjeti poboljšanje u PISA rezultatima za otprilike 55 posto, a to nismo vidjeli. Vidjeli smo ukupni pad rezultata, što znači da financiranje očito nije glavni problem hrvatskog obrazovnog sustava. Možda treba mijenjati sustav.

Što se tiče ostalih zemalja, na vrhu su i dalje azijske države, ali one su izmijenile mjesta. Singapur više nije prvi, sada je to Kina (točnije, gradovi Šangaj i Peking te provincije Jiangsu i Zhejiang). Kina je prvak na sva tri područja. Drugi je Singapur, a slijede posebni kineski teritoriji Makao i Hong Kong.

Na europskom vrhu je i dalje Estonija, koja je u znanosti ostvarila bolji rezultat i od Hong Konga. Na šestom mjestu je Kanada koja i dalje suvereno drži prijestol među državama Sjeverne i Južne Amerike. Zatim slijede Finska, Irska i Koreja. Među državama Nove Europe druga najbolje plasirana je Poljska koja je u matematici druga u Europi (odmah iza Estonije, pobijedila Finsku). Bravo, Poljaci!

Švedska je nakon niza slabijih godina ostvarila značajan napredak skočivši na 5. mjesto u Europi i 11. u svijetu. Slijede Novi Zeland i SAD koji je također ostvario značajan napredak u odnosu na 2015. godinu. SAD je bolji od Hrvatske u čitanju i znanosti, a gori u matematici. Ispred nas su još Slovenija i Češka među zemljama Nove Europe.

Luksemburg, Island, Latvija, Rusija, Mađarska, Italija i Litva ostvarili su gori rezultat od Hrvatske u čitanju, ali su bolji u matematici i znanosti. Malta, Bjelorusija i Slovačka su gore od nas u čitanju i znanosti, ali bolje u matematici.

Iza nas su na svim poljima Grčka, Ukrajina, Cipar, Turska, Rumunjska, Bugarska, Srbija i BiH. Među državama članicama EU, može se reći da je Hrvatska ukupno na 23. mjestu.
Podijeli s prijateljima
Bez filtera Bez filtera

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
Paypal
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
Barkod za donacije

O autoru

Mario Nakić
MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA:
Liberal na Facebooku
Liberal na X-u
Liberal na Instagramu
Liberal na Youtubeu
Netcom