Amerikanci već tradicionalno biraju u Kongres većinu iz stranke suprotstavljene predsjedniku. To ima svoje praktične razloge.

Američki midterm izbori nisu donijeli nijedno veće iznenađenje. Demokrati su osvojili većinu u Kongresu prvi put nakon 8 godina, što je i bilo očekivano prema predizbornim anketama, ali su republikanci zadržali većinu u Senatu. Predsjednik Donald Trump nema razloga za veliku nervozu jer će s demokratima lakše izaći na kraj nego s pojedincima u vlastitoj stranci koji se tvrdoglavo drže principa. Nijedan demokrat nije Trumpu zadao toliko glavobolje kao republikanac Rand Paul. Na kraju, uz kompromise s obje strane, njih dvojica nekako uspiju pronaći zajednički jezik.

Mediji pišu da su ovi izbori ispit za sljedeće predsjedničke izbore koji će se održati za dvije godine, ali to u praksi nije baš tako. I za vrijeme Trumpovih prethodnika Georgea W. Busha i Baracka Obame, u njihovom prvom mandatu na midterm izborima pobijedila je suparnička stranka pa su obojica svejedno osvojili drugi mandat. Tako da ovi rezultati nisu nikakav udar na Trumpa niti mogu kazivati išta o predsjedničkim izborima 2020.

Za sve koji nisu zaluđeni Trumpovim likom i djelom, kao i za one koji nisu zaluđeni ljevičarenjem, vijest o podjeli vlasti u SAD-u trebala bi biti odlična. Amerikanci već tradicionalno na midterm izborima, još od 1980-ih, biraju stranku suprotstavljenu aktualnom predsjedniku, to je jednostavno refleks naroda koji ima dugu demokratsku praksu. Amerikanci dobro razumiju da moć u rukama jedne stranke ili jednog čovjeka ne može rezultirati ničim dobrim, uvijek je dobro političku moć podijeliti tako da se moraju činiti kompromisi s obje strane.

Donald Trump neće moći raditi što poželi jer za mnoge stvari trebat će potvrdu Senata i Kongresa. Andrej Plenković bi rekao da su Amerikanci ovim izborima izgubili stabilnost (čarobna riječ u hrvatskom političkom rječniku), ali oni na ovaj način zapravo proizvode ravnotežu i tjeraju političare na dogovore.

Trump je u Republikanskoj stranci ostvario preveliku moć, što se može vidjeti po tome da su na stranačkim predizborima za republikanske kandidate u pravilu pobijedili oni koje je Trump javno podržao. Dakle, uspio je uvesti stegu i postati uzvišeni autoritet, a svoje unutarstranačke protivnike izbaciti iz ozbiljnog političkog djelovanja. Pokret #NeverTrump, koji je još u predizbornoj kampanji bio itekako živ među članovima GOP-a, danas praktički i ne postoji. Čak i oni koji su bili glasni kritičari predsjednika, danas su vrlo tihi.

Zato je dobro da su demokrati osvojili većinu u Kongresu, to će natjerati tvrdoglavog predsjednika na pregovore i kompromise. Ista stvar dogodila se Bushu i Obami. Nijedan od njih nije mogao donositi odluke po vlastitoj volji, za svaku je trebao dogovarati s predstavnicima većine u parlamentu.

To je rezultat fenomenalnog američkog mehanizma balansiranja i ravnoteže, koji su osmislili osnivači SAD-a još prije 240 godina i dan-danas funkcionira, a cilj im je bio onemogućiti političku tiraniju i samovolju onih na vlasti. Checks & balances.

Još jedna dobra vijest za ljubitelje liberalizma je ponovni izbor kongresmena Thomasa Massija i Justina Amasha, najglasnijih članova Slobodarskog odbora u Kongresu i dosljednih libertarijanaca. I jedna zanimljivost, u parlament Nevade izabran je svodnik i vlasnik nekoliko rančeva i bordela, Dennis Hof, koji je umro prije mjesec dana. Pobijedio je protukandidatkinju iz Demokratske stranke za preko 5.000 glasova. Hof je preminuo nakon proslave svoga rođendana, a uzrok smrti još se istražuje.