'Neki kapitalisti su pristojni pa ostave nešto i radnicima'

Rođen sam i odrastao u socijalističkoj Jugoslaviji i praktički cijelo osnovno i srednje školovanje učio o marksizmu i drugim ispraznim dogmama kao apsolutnoj istini čije je propitivanje u najmanju ruku sumnjiva rušilačka djelatnost. Tek u četvrtom srednje, propašću komunizma i Juge, bio sam lišen predmeta pod imenom marksizam i socijalističko samoupravljanje.

Naravno, kako niti sada baš nisam starac, ispada da su svi stariji od mene marksizam slušali cijelo školovanje. U demografski opustošenoj Hrvatskoj sa starim stanovništvom, takvih je još uvijek izuzetno mnogo. Jedan od njih je i Darko Rundek koji je u doba kada sam ja bio prištavi mladac, s Haustorom žario i palio fantastičnom jugoslavenskom rock scenom.

Zašto ga spominjem? U Rundekovom intervjuu za Večernji list, na pitanje kako u svojim pjesmama često progovara protiv kapitalizma, odgovorio je sljedeće:

"Odrastao sam u ozračju marksističke ideologije u kojoj je borba za profit neka vrsta otimanja od onih koji su ga svojim radom zaslužili. Sad smo u jednom drugom sistemu u kojem pristojni kapitalist uzme dosta, ali i dosta ostavi radnicima."

To i ne bi bila neka vijest da Darko Rundek početkom 2012. godine, dakle prije samo pet godina, na portalu Buka.com nije imao ponešto drugačije mišljenje:

"Kapitalizmu je očito kraj, to se vidi po svemu, a što nakon njega, to nikome nije jasno. Kombinacija kapitalizma i paradne demokracije američkog tipa funkcionira još jedino na najbanalnijoj ekonomskoj osnovi. Svaka partija kupuje svoju vlast dižući kredite i sada se sve vraća. Cijeli politički sistem je kupljen na kredit. Kina je pokazala da kapitalizam puno bolje funkcionira bez demokracije."


(intervju je obrisan s weba, ali ostala je objava na Facebooku)

Iako se i s izjavom za Buku donekle slažem, samo što to nije argument protiv kapitalizma već protiv države, primjetno je omekšavanje stava, vrlo vjerojatno zbog iskustva koje Rundek ima na Zapadu.

Upravo životno i poslovno iskustvo i mene je približilo ideji kapitalizma i slobodnog tržišta, ali i slobode općenito. Sa svojih uskoro 45 godina, imao sam prilike raditi kao državni službenik, raditi u realnom sektoru kao zaposlenik, ali i posljednjih 5 godina biti suvlasnik u tvrtki i poslodavac.

I sam nastojim biti taj Rundekov pristojni kapitalist, a moj osnovni motiv za propagiranje slobodnog tržišta je to što vjerujem da su ljudi uglavnom dobri i da bi velika većina u takvim uvjetima itekako prosperirala, što jasno pokazuju i povijest i ekonomske statistike. Što je onda problem kapitalizma? Pa ako postoje pristojni kapitalisti, očito postoje i oni nepristojni. No, jesu li oni produkt kapitalizma ili nečega drugog?

Probajte si u glavi izvrtiti tko su simboli tih nepristojnih kapitalista u našem društvu. Jeste li? Sada ću vas pitati kako je većina tih nepristojnih kapitalista došla do svojih pozicija na tržištu. Uz pomoć politike, je li tako? Nepristojni kapitalisti kod nas, oni što ne plaćaju ili slabo plaćaju radnike i tretiraju ih kao stoku, krše zakone jer su zaštićeni, varaju dobavljače, ne plaćaju poreze, gotovo u pravilu su povezani s političkom oligarhijom. Drugim riječima, njih štiti država.

Dakle, uopće nije riječ o problemu prevelikog utjecaja kapitala, problem je u prevelikom malignom utjecaju države, politike, lokalne uprave i svih oblika birokratskog aparata. Shvaćate li sada kako je suzbijanje kapitalizma i jačanje države upravo smjer kojim ne smijemo ići?

I ne samo to, kako država, a ne tržište, štiti nepristojne kapitaliste, tako tržište, a ne država, štiti pristojne radnike (jer i među radnicima kao i među poslodavcima ima svega). Upravo slobodnim tržištem i ekonomskim rastom cijelog gospodarstva ili pojedinog segmenta, što imamo prilike vidjeti na primjeru turizma, najbolje se štite radnici. Kada ima mnogo posla i kada radnici mogu birati, loši poslodavci gube jer ih izbjegavaju dobri radnici.

Slobodnije tržište, dragi prijatelji, znači dobitak za pristojne kapitaliste i pristojne radnike, a upravo država i njeno miješanje u ekonomiju u pravilu štiti zlikovce, neradnike i hulje.