Vezani članci:
Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije
Zašto nisam srpski ekonomist
ʼDa su svi ljudi upoznati s činjenicama, imali bismo druge političare na sceniʼ
Zašto bi svatko trebao savladati osnove ekonomije
Kako su novinari zatupljivali Hrvate: Piketty kao 'vodeći svjetski ekonomist' i spasitelj
Minimalac u SAD-u raste zahvaljujući tržištu, evo kako
Transrodna ekonomistica donosi novu vrijednost čikaškoj školi: humanomics
Pitanje koje će začepiti usta protivnicima multikulturalizma
Mises je bio u pravu: Znanje iz ekonomije neizbježno vodi u liberalizam
Među najbjednijim ekonomijama svijeta Hrvatska na 12. mjestu, Venezuela na vrhu
Austrijska škola, 1. dio: Osnivač Carl Menger i subjektivna vrijednost
Totalni potop onih koji su tvrdili da hrvatski proizvođači nemaju šanse bez Agrokora
Zid pun rupa: Svjedočimo posljedicama opće ekonomske nepismenosti
3 riječi koje najbrže izazivaju bijes u Hrvata
Pernarova politika u praksi: 10 najgorih inflacija u povijesti
Izvješće EK: Gospodarstvo RH je preopterećeno, obrazovanje zaostaje
Ove tri stvari su nas društveno i ekonomski paralizirale
'Uzrok neuspjeha hrvatske ekonomije je uspostava ortačkog kapitalizma'
Ekonomisti strahuju da će protekcionizam usporiti globalni rast
Top 5 najnebuloznijih ekonomskih zabluda u Hrvata
10 ekonomskih zakona bez kojih nema prosperiteta
Kako je Kanada smanjila javni dug i pokrenula ekonomiju
Ekonomija u Titovoj Jugoslaviji: Odgađanje neizbježnog kraha
"Hrvatsko gospodarstvo je ispolitizirano, političari se miješaju u tržište"
Top 5 najopasnijih predizbornih obećanja za našu ekonomiju
Novo na Liberalu:
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta

[VIDEO] Bihevioralna ekonomija (1): Kako i zašto ekonomija funkcionira?


Piše: Liberal.hr
Izvor: Learn Liberty
30.10.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

[VIDEO] Bihevioralna ekonomija (1): Kako i zašto ekonomija funkcionira?


Piše: Liberal.hr
Izvor: Learn Liberty
30.10.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

U jednom trenutku u našoj dalekoj prošlosti, osoba koja je imala hranu susrela se s drugom osobom koja je imala koplje. Napravili su razmjenu kojom su oboje bili zadovoljni.



Rano u djetinjstvu djeca uče kako je važna razmjena. To nazivamo "dijeljenje", ali učimo po principu "usluga za uslugu". Ako podijeliš svoje igračke sa svojim prijateljem, i on će podijeliti svoje s tobom. To je razmjena.

Otkriće razmjene vodilo je do otkrića specijalizacije. Ljudi su naučili kako će imati više stvari za razmjenu ako svaka osoba uloži svoje vrijeme i energiju u onaj rad koji joj najbolje ide. Oni koji su imali spretne ruke provodili su više vremena praveći koplja, oni snažniji provodili su više vremena u lovu. Međusobno su mijenjali koplja za meso i tako su svi profitirali.

Ova otkrića specijalizacije i razmjene značila su rađanje gospodarstva. Nakon desetaka tisuća godina, gospodarstvo je naraslo i postalo kompliciranije. Ljudi su sada toliko specijalizirani da mnogi od nas ne znaju kako loviti ili saditi povrće. Oslanjaju se na druge da to učine za njih. U zamjenu za to, oni provode svoje vrijeme brušeći vještine za proizvodnju drugih dobara i usluga koje čine tuđe živote boljim.



Kako su navedene razmjene rasle, ljudi su počeli postavljati pitanja o samom gospodarstvu. Koja je priroda vlasništva i cijena? Kako je moguće da gospodarstvo funkcionira bez da ga itko vodi?

Iz tih su pitanja ekonomisti razvili novu teoriju kako bi objasnili način na koji se ljudi ponašaju kad se njihove bezgranične želje sukobljavaju s njihovim ograničenim mogućnostima. To je ekonomija.

Jedan od temeljnih principa ekonomije jest da se ljudi ponašaju racionalno, da donose odluke za koje vjeruju da će im donijeti sreću sada ili u budućnosti. Ali ako pogledamo oko sebe, vidimo da ljudi nisu toliko racionalni. Ljudi puše i onda pate od bolesti, studenti zapostave učenje i onda zbog toga požale. Svi ljudi ponekad se ponašaju iracionalno. I zbog toga se postavlja pitanje je li ekonomija izgrađena na pogrešnoj pretpostavci. Je li moguće da ljudska iracionalnost briše ekonomsku teoriju?

Kako bismo razumjeli što ekonomisti misle kad kažu da su ljudi racionalni, ispitajmo molekule. Fluidna mehanika objašnjava ponašanje fluida. Razumijevanje fluidne mehanike nam omogućuje da proizvedemo brodske trupce s minimalnim otporom i zrakoplovno krilo s maksimalnim potiskom. Dok se individualne molekule ponašaju nepredvidivo, ponašanje skupine molekula je toliko predvidivo da stavljamo svoje živote u ruke njihove predvidivosti svaki put kad uđemo u avion ili brod. I tu dolaze naši iracionalni ljudi.

Za razliku od pojedinačnih molekula, pojedinačne osobe su barem ponekad predvidive jer su bar ponekad racionalne. A to znači, kad su dio skupine, onda postaju izrazito predvidive. Ljudi ponekad donose iracionalne odluke, ali obično učimo iz svojih pogrešaka i iz pogrešaka onih koji nas okružuju. Osim toga, neke od očito iracionalnih odluka koje ljudi donose mogu ustvari biti potpuno racionalne.

Kao primjer uzimo studenta koji odluči partijati sada, a učiti kasnije. Ovaj njegov izbor je iracionalan za njegovog profesora. Ali, je li student zaista donio iracionalnu odluku? Moguće da nije. Kad student/ica izabere partijati umjesto da uči, on/ona donosi racionalnu odluku oduzimajući dobro vrijeme od sebe iz budućnosti da bi uživao/la u njemu sada. U zamjenu, on/ona će u budućnosti morati učiti. Profesoru to može izgledati pogrešno, ali on ima drugačije preferencije i mogućnosti, tako da bi on bio manje zainteresiran da napravi takvu razmjenu.

Takva razlika između preferencija i mogućnosti je ono što čini našu modernu ekonomiju mogućom. Ljudi koji su više skloni odgoditi konzumiranje, gledaju sačuvati svoj novac koji je zatim posuđen od strane onih koji su manje skloni odgoditi konzumiranje. Među njima su i poduzetnici koji žele isprobati nove ideje. I kad njihove ideje uspiju, dobijemo automobil, avion, računalo i sve druge stvari do kojih je došlo zahvaljujući onim pećinskim ljudima s početka priče koji su u jednom trenutku odlučili mijenjati koplja za hranu i tako pokrenuli čudesan kooperativni pothvat koji nazivamo gospodarstvo.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.