Fanovi klasičnog liberalizma sigurno su se pitali što bi teoretičar i ekonomist Ludwig von Mises, koji je imao zanimljive teze i objašnjenja svih bitnih događaja svoga vremena i novije povijesti, da je danas živ, rekao o ratu u Ukrajini. Na čijoj bi bio strani? Bi li zagovarao mir pod svaku cijenu ili bi zauzeo čvršći stav prema agresoru? Bi li se složio s Donaldom Trumpom, europskim liderima ili bi, puno vjerojatnije, zauzeo kritički stav koji ne odgovara u potpunosti ni jednoj strani?

Naravno, odgovore na ta pitanja ne možemo sa sigurnošću znati, ali zato možemo iz njegovog pisanja o Drugom svjetskom ratu izvući neke zaključke i pretpostaviti koje bi bilo njegovo najvjerojatnije stajalište u ovoj situaciji. Na to je podsjetila NGO organizacija Students for Liberty na X-u.

Iz sadržaja knjige "Svemoguća vlada: nastanak totalne države i totalnog rata" (1944) možemo iščitati kako Mises za izbijanje Drugog svjetskog rata nije krivio samo naciste, nego i druge nacije diljem svijeta jer su propustile priliku da ih na vrijeme spriječe. Smatrao je da se rat mogao izbjeći samo da su saveznici reagirali dovoljno brzo i odlučno:

"Ovaj Drugi svjetski rat nikada ne bi izbio da su nacisti očekivali da će prvog dana neprijateljstava naići na ujedinjenu i adekvatno naoružanu frontu Velike Britanije, Francuske, Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i svih malih demokracija Europe, predvođenih jedinstvenim zapovjedništvom."

Za njega, ključno pitanje nije bilo što je pogrešno s nacistima, nego što je pogrešno s našim politikama koje su propustile spriječiti naciste u poduzimanju osvajačkih akcija.

Misesova je analogija bila ova: liječnici koji se bore protiv tuberkuloze ne pitaju što je pošlo krivo s klicama, već što nije u redu s našim metodama prevencije da se bolest uspjela proširiti. Isto vrijedi i za geopolitičke prijetnje. Nemojte zaboraviti, Mises je bio vrlo jak u geopolitici, gotovo kao i u ekonomiji, s obzirom da je godinama predavao diplomaciju na privatnom sveučilištu u Ženevi.

Mises je također kritizirao politiku popuštanja Hitleru. Ukazao je na Sovjetski Savez kao glavni primjer vlade koja je donijela pogrešne odluke (pakt o nenapadanju s nacistima 1939.) i time omogućila nacističku ekspanziju.

"Sovjetski neuspjeh je veći nego bilo koje druge nacije u sprječavanju ovog rata. Rusi su vrlo dobro znali da su nacisti željni osvajanja Ukrajine. Ipak, ponašali su se onako kako je Hitler htio da se ponašaju."

Smatrao je da je Molotov-Ribbentropov pakt između SSSR-a i Njemačke bio strateška katastrofa koja je osnažila nacističku Njemačku i omogućila joj osvajanje zapadne Europe.

No, budući da nitko nije uspio spriječiti uspon i osvajački pohod nacista, što bi sad trebali učiniti? Mises je bio jasan u vezi s tim:

"Moramo jednom zauvijek spriječiti ponavljanje ovakvih ispada. Samo taj cilj može sadašnji rat pretvoriti u dostojanstvo najplemenitijeg pothvata čovječanstva. Nemilosrdno uništenje nacizma bit će prvi korak prema slobodi i miru."

Vjerovao je da nedjelovanje na vrijeme izaziva katastrofu. Zato je snažno, principijelno vodstvo neophodno za obranu slobode.

Iz ovoga bi trebalo biti jasno da bi Mises danas kritizirao Vladimira Putina zbog agresije na Ukrajinu, ali bi puno snažnije kritizirao lidere NATO pakta i zapadnih država zbog izostanka odlučne reakcije na samom početku. Onog dana kad je ruska vojska prešla ukrajinsku granicu, da je NATO poslao svoje vojske u Ukrajinu i izveo odlučnu obrambenu akciju sa svrhom odbijanja ruskih agresora, rat bi vjerojatno bio brzo gotov, Putin se danas ne bi šepurio i principi međunarodnog prava bili bi obranjeni.

Usput, kad smo kod Ukrajine i Misesa - malo je poznato da je Ludwig von Mises rođen u Ukrajini, točnije gradu Lavovu koji je tada (krajem 19. stoljeća) bio u sastavu Austrougarske, ali nije dugo tamo živio. Kao dječak se s obitelji preselio u Beč gdje je njegov otac dobio posao. U Beču je proveo preko 30 godina, da bi se zatim zbog posla preselio u Ženevu, a 1940. u New York gdje je živio do smrti 1973. godine. Nakon prve selidbe nije se nikad više vraćao u rodnu Ukrajinu.