Amerikanci obilježavaju dan kad su ograničili moć vlade

4.7.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Britanski ministar zahtijeva od studenata: 'Poštujte slobodu govora!'
Molim vas, gospodo, promijenite glupi zakon!
Liberali ispadaju iz vlasti u Novom Zelandu, u vladu ulaze desni populisti
Mnogi napuštaju Hrvatsku zbog posla, a uvozit ćemo radnike. Što je u tome čudno?
Maskeri su hrabri samo kad se treba iživljavati nad djecom. Pred odraslima doslovno padaju u nesvijest
Hvala Bogu za desničare. Da oni nisu došli na vlast, skoro nitko u svijetu ne bi pitao za okoliš
Proširili su se podaci o navodnom promiskuitetu LGBT populacije. Ovo je prava istina
Novinari se pitaju zašto Nijemci prosvjeduju. Odgovor je jednostavan...
Facebook uveo rigorozna pravila, zabranjuje sve što se može povezati sa seksom
Vrijeme je da građani kažu DOSTA napornim ekstremistima
Što je protekcionizam i kako utječe na društvo?
Faktograf širi neutemeljeni strah od imigranata. Ne, radna imigracija ne smanjuje cijenu rada!
Ovo je urnebesno, kako se lički HSS-ovac ulizuje Plenkoviću: ʼJa vam se klanjam do poda!ʼ
Umjesto kupovine starih aviona država je trebala tih 420 mil. eura ostaviti radnicima
Liberali napokon imaju za koga glasati
NASA: Požari u Brazilu su ove godine ispod prosjeka. Otkud onda medijima suprotne informacije?
Lijevo ili desno - kako se u svijetu percipira politički liberalizam?
Nastavak: Je li liberalizam suprotstavljen katoličkom socijalnom nauku?
Je li Maras zaboravio kako se odnosio prema Bakiću dok je bio ministar?
Adam Smith - utemeljitelj moderne ekonomije od kojeg učimo i danas

Amerikanci obilježavaju dan kad su ograničili moć vlade


PIŠE Mario Nakić

Amerikanci danas obilježavaju svoj najveći nacionalni praznik, Dan neovisnosti. Na današnji dan 1776. godine petorica izabranih članova kongresa usvojila su Deklaraciju o neovisnosti čiji je autor Thomas Jefferson, koji će kasnije služiti i kao 3. predsjednik SAD-a. Deklaracija kojom 13 dotadašnjih kolonija izražava svoje neslaganje s britanskim kolonizatorom i razloge zbog kojih raskidaju takav odnos te osnivaju novu državu, SAD, mjesec dana kasnije je ratificirana usvajanjem velike većine članova Kongresa.

Američke države u tom su trenutku već bile u ratu s kolonizatorom, a taj je rat kasnije nazvan Američka revolucija. Jedan od glavnih razloga za izbijanje pobune protiv Engleza bili su porezi koje je britanski kralj nepravedno nametao svojim kolonijama.

Ovaj praznik je, međutim, puno više od proglašenja neovisnosti od kolonizatora. Nova američka nacija rođena je na temeljima kakvi nikada prije nisu bili poznati u državnim institucijama. Osnivači SAD-a razumjeli su jako dobro da država, kao represivni aparat, mora biti ograničena inače će postati tiranska. Državni zakoni služe za ograničavanje prava i sloboda građana kako bi društvo moglo normalno i mirno funkcionirati. Međutim, kad zakoni prijeđu mjeru u kojoj isključivo štite slobode svakog pojedinca, onda država postaje tiranska. Zato su odlučili da mora postojati jedan dokument koji će biti iznad državnog aparata, iznad vlasti i zakona, dokument koji će štititi prava građana od bilo kakve mogućnosti tiranije. Dokument koji će ograničiti moć vlade i jamčiti vladavinu prava. To je bio Ustav koji je usvojen na Kongresu nekoliko godina nakon Deklaracije, a sadržao je prvih 10 amandmana - sloboda govora, pravo na posjedovanje oružja, pravo na privatnost itd.

SAD je bio prva liberalna država u modernom svijetu jer se temelji na pretpostavkama liberalnih teoretičara Thomasa Hobbesa i Johna Lockea da postoje prirodna ljudska prava - život, sloboda i imovina - i da bi smisao države trebao biti da štiti ta prava svakom građaninu. Ustav je taj koji stavlja pojedinca iznad društva i ne dozvoljava većini da krši temeljna prava pojedincu. Za razliku od ustava mnogih drugih država, uključujući našu, gdje država "daje" ili "priznaje" prava i slobode građanima, osnivači SAD-a su polazili od pretpostavke da temeljna prava i slobode već postoje sami po sebi, država ih ne mora nikome "dati", ona ih jednostavno ne smije oduzimati. Na primjer, 1. amandman Ustava SAD-a, vidjet ćete da on ne određuje na što građani "imaju pravo", već što država ne smije napraviti:

"Kongres neće donijeti zakon koji poštuje uspostavu religije ili zabranjuje slobodno prakticiranje iste; ili ograničava slobodu govora i tiska; ili oduzima pravo ljudima da se mirno okupljaju, žale protiv Vlade i daju svoje pritužbe."

Ustav SAD-a i danas je jednako, ako ne i više relevantan nego prije 230 godina. Zbog gore navedenih riječi iz Prvog amandmana Amerikanci su danas slobodniji od ostatka svijeta kad je riječ o javnom izražavanju stavova, odnosno sigurni su da ih zbog toga država neće kazniti. Govor mržnje postoji u društvenom diskursu, ali američki sud je jasno dao do znanja da je i on zaštićen 1. amandmanom. Dok policija u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Francuskoj uhićuje ljude zbog nekorektnog ili nepodobnog govora na internetu, Amerikanci nemaju takve probleme. To mogu zahvaliti mladoj ekipi hrabrih entuzijasta koji su imali veliku viziju krajem 18. stoljeća. Pogledajte kako je to objasnio novinar John Stossel za Reason TV.





"Ne vjerujte čovjeku koji ima preveliku moć. Svežite ga lancima Ustava." (Thomas Jefferson)

Današnje Sjedinjene Države sigurno su otišle daleko od vizije njegovih osnivača, što je razumljivo jer čovječanstvo je doživjelo ogromni napredak tijekom posljednjih 200-tinjak godina, i u ekonomskom i u društvenom pogledu. Ali tog napretka nikada ne bi bilo da moć država nije ograničena tako da građani imaju slobodu rada, istraživanja i razmjene mišljenja. Današnji svijet bi bio nezamisliv! Toga se trebamo podsjetiti, a to nas ponovno dovodi do dileme kojom su se bavili teoretičari 17. i 18. stoljeća - smisao države i njenog aparata. Dobro je da se podsjetimo kako država ne postoji radi sebe, birokracije ili društva. Ona postoji zbog svojih građana - svakog pojedinca. Da bi građani bili slobodniji, moć države treba biti ograničena.

 

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!
Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE IZ RUBRIKE:
ZANIMLJIVOSTI
Ocijeni članak
UKUPNA OCJENA
1
2
3
4
5
Ocjenjivanje sadržaja omogućeno je samo članovima Udruge Liberal.hr. Učlanite se - kliknite ovdje - da biste mogli ocjenjivati tekstove i dobili pristup drugim dijelovima portala za članove.
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Pretraži Liberal
Unesite pojam koji želite pretražiti
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Udruga "Liberal.hr"
O UDRUZI | UČLANI SE | DONIRAJ

PODRŽITE LIBERAL.HR:

IBAN za donacije: HR5923900011101229527
Model plaćanja: 00, poziv na br. primatelja: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: