Vezani članci:
Tragične posljedice koronaštva: Dječji rad u porastu prvi put u zadnjih 20 godina
Hoće li Grbin sada prosvjedovati danskom veleposlanstvu? U Danskoj klinci rade od 13. godine...
Za Peđu i druge dežurne dušebrižnike: Evo što kaže znanost o tinejdžerskom radu
Dajte klincima da rade!
Zašto se zalažem za liberalizaciju dječjeg rada?
Grbin nas opet proziva, a izbjegava argumentiranu raspravu. Pomozimo mu da se odluči!
Ljevičarska demagogija otkriva latentne rasiste
Kako smo uspjeli, objavivši znanstvena istraživanja i činjenice, razljutiti ljude u Saboru i Vladi
Dječji rad će za 15 godina biti potpuno iskorijenjen skupa s ekstremnim siromaštvom
Nismo mi humanizirali kapitalizam, on je humanizirao nas
Nije sramota biti siromašan, sramota je ne činiti ništa da se to promijeni
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Korona restrikcije siju smrt među mladima i djecom u najsiromašnijem dijelu svijeta
Što su veće strane donacije, Afrika ima manje šanse za razvoj
ʼA djeca u Africi umiru od gladiʼ nije argument nego dijagnoza
Mit o eksploataciji Afrike
Hoće li Kina biti pokretač razvoja Afrike kao što je Zapad pokrenuo razvoj Kine?
Zašto Afrika gospodarski stagnira dok se Azija ubrzano razvija?
Indija uspješno pobjeđuje siromaštvo, ali Nigerija je novi gorući problem
U čemu je Plenković točno pogriješio u izjavi o Africi?
Drugo afričko oslobođenje: Crni kontinent na pragu velikog pakta o slobodnoj trgovini
Država koju nitko ne priznaje planira postati slobodnotržišni centar Afrike
Leftard Pernar napao leftarde
[VIDEO] Mugabe je još 1976. najavio politiku kojom će kasnije uništiti svoju zemlju
Kako nas UN dezinformira: Za desetkovanje siromaštva u Tanzaniji pohvalili tehnokrate
Tržišni fundamentalizam, Afrika, Todorić i drugi hrvatski mitovi
Afrika - kontinent sustavno uništavan dobrim namjerama i lošim politikama
Macron izazvao bijes izjavom da Afrika ima civilizacijski problem
Pohlepne korporacije spašavaju živote. Ne zato što su dobre...
Dvije afričke zemlje prihvatile slobodno tržište, razvijaju se brže od drugih
Novo na Liberalu:
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta

Bojkotiranjem odjeće zbog dječjeg rada činili bismo djeci medvjeđu uslugu


Piše: Branimir Perković
3.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Bojkotiranjem odjeće zbog dječjeg rada činili bismo djeci medvjeđu uslugu


Piše: Branimir Perković
3.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Većina ljudi ima dobre namjere. Nitko ne čini zlo zbog toga što mu je to cilj (osim malog postotka psihičkih bolesnika), većina vjeruje da čini dobro. Ne postoje stvarno zli ljudi, postoje samo ljudi koji imaju ili krivi pojam dobra ili krivu sliku načina na koji bi se nešto dobro trebalo ostvariti. U krajnjoj liniji ni Hitler ili Staljin nisu bili „zli“ jer su i jedan i drugi mislili da rade stvari koje su potrebne da bi se dostiglo „više dobro“. Ali njihov cilj, bar kako su oni smatrali, nije bilo zlo nego dobro. Naravno, ni njihov put ni cilj nisu bili dobro, ali puno ljudi radi tu pogrešku da krivo identificiraju dobar cilj i/ili put do dobrog cilja. Ovaj tekst govori o krivom identificiranju puta kao „dobrog“ iako on ustvari proizvodi sasvim suprotne posljedice.

Umjetnik Igor Dobrowolski je prelijepio Varšavu plakatima koji prikazuju užasnu stranu modne industrije i nema nikakve sumnje da se radi o prizorima kakve nitko ne želi vidjeti. Prikazao je kako tekstilne kompanije u zemljama trećeg svijeta iskorištavaju dječji rad da bi smanjile troškove i time proizveli jeftinu odjeću za izvoz u razvijene zemlje.

Većina ljudi zna da se dječji rad koristio u najranijim fazama razvoja kapitalizma, ali nisu svjesni da je dječji rad cijelu ljudsku povijest bio nešto sasvim normalno i prije 500 godina bi svi smatrali smiješnim što se uopće to uzima kao nešto negativno. Dapače, razlog velikih obitelji je primarno bio ekonomski, tj. dodatne radne ruke. Poljoprivreda je i danas radno intenzivna djelatnost iako svaki proces je u manjoj ili većoj mjeri mehaniziran, zamislite kako je tek bilo prije poljoprivrednih strojeva. Obitelji su imale veliki broj djece da bi imao tko raditi na polju i dječji rad je bio nešto što se očekivalo od svih osim bogate aristokracije. U minimalnoj mjeri je to zastupljeno i danas, samo pitajte ljude koji su odrasli na selu. Naravno, to više nije cjelodnevni rad po svim vremenskim uvjetima, nego više simbolična ispomoć, ali praksa da djeca pomažu na seoskom gospodarstvima je još uvijek ostala normalna i kod nas.

U prvim fazama Industrijske revolucije, kada se potreba za radom premještala iz sela u gradove, bilo je sasvim normalno da će se i dječji rad premještati sukladno tim potrebama. Potrebu za dječjim radom je ukinuo veliki rast nadnica, što je dobro dokumentirano podacima o rastu realnih plaća u tom razdoblju i u čemu postoji konsenzus među ekonomistima. Prema procjenama N.F.R. Crafts, prihod po osobi (izraženo u vrijednosti tečaja dolara iz 1970.) je rastao od 400$ u 1760. Na 430$ 1800., do 500$ 1830. da bi skočio na 800$ 1860. godine. Kako su rasle realne plaće, tako je i nestajala potreba za dječjim radom jer su roditelji mogli prehraniti cijelu obitelj s svojim plaćama, a ostalo bi i dovoljno za školovanje djece. Naravno, to nije bio proces koji se dogodio preko noći, ali je prvi put u povijesti dječji rad postajao nepotreban. Sve zahvaljujući Industrijskoj revoluciji i novom ekonomskom sustavu, kapitalizmu.

Kako je dječji rad povijesno nešto što je pratilo sva agrarna društva, i potreban je prelazak na industrijski način proizvodnje tj. industrijalizaciju da bi se on postupno ukinuo, ne može se očekivati da će današnje zemlje koje tek ulaze u tu fazu ekonomskog razvoja moći odjednom ukinuti dječji rad. One jednostavno moraju proći tu fazu rane industrijalizacije u kojoj će se realne nadnice povećavati i tijekom vremena ukinuti potrebu za dječjim radom. Pokušavati zaustaviti taj proces će ga samo dodatno produžiti i time odužiti rok u kojem će dječji rad postati nepotreban.

Slika 1. prikazuje učestalost dječjeg rada (od 10-14 godina) po državama za 2003. godinu. Mnoge zemlje ne prikupljaju podatke o dječjem radu pa su označene sivom bojom. Svijetložuta boja prikazuje zemlje u kojima manje od 10 % djece radi, jarko žuta gdje 10-20 % djece radi, narančasta 20-30%, crvena 30-40% i crna više od 40%. Primijetit ćete da je dječji rad najviše problem nerazvijenih država trećeg svijeta koje su tek zagazile u industrijsku revoluciju te da je udio dječjeg rada manji što je zemlja bogatija. To se savršeno poklapa s povijesnim podacima koji pokazuju da je dječji rad primarno obilježje agrarnih društava i rane faze industrijalizacije, a kako realne nadnice i bogatstvo raste, tako nestaje i dječji rad.


Izvor: Wikipedia, Svjetska banka

Svaka inicijativa koja otežava industrijski razvoj siromašnih zemalja ustvari prolongira dječji rad.

Iz tog razloga svako pozivanje na bojkot tekstilnih proizvoda iz zemalja s velikim udjelom dječjeg rada ustvari toj djeci radi medvjeđu uslugu. To može samo smanjiti potražnju za jeftinim tekstilnim proizvodima iz tih država, a tekstilna industrija je prva industrija koja se pojavljuje u najranijim fazama industrijalizacije, te tako produžiti cijeli proces industrijalizacije i vrijeme koje će biti potrebno za ukidanje potrebe za dječjim radom. Namjera ljudi koji traže bojkotiranje jeftinih odjevnih predmeta iz zemalja s dječjom radnom snagom (što su sve nerazvijene zemlje u kojima se primarno i proizvodi odjeća) je sasvim pohvalna i normalna težnja, ali put kojim žele postići tu dobru namjeru je kontraproduktivan. Naravno da kompanije sa zapada iskorištavaju jeftinu radnu snagu iz nerazvijenih država, i naravno da indirektno potrošači sa zapada profitiraju od te jeftine radne snage i samim time od dječjeg rada, jer bi u protivnome plaćali skuplju odjeću. Ali taj odnos, ma koliko bio nekome odbojan, je nažalost nužan da bi se siromašne zemlje izvukle iz siromaštva.

Većina će sada pomisliti da bismo umjesto puštanja država u razvoju da prolaze prv fazu Industrijske revolucije trebali obasipati iste bespovratnom financijskom pomoći i donacijama. Ali oni malo bolje upućeni znaju da strana pomoć ne pomaže puno Africi. Čak i doniranje odjeće ima negativne efekte na razvoj i gospodarski rast, što je logično jer je to ustvari način na kojim se stvara prevelika ponuda odjeće u tim zemljama, što snižava cijene i čini tekstilnu proizvodnju neprofitabilnom. A kako je tekstilna industrija prvi tip industrije koji se pojavljuje u zemljama u razvoju, jer je radno intenzivna i iskorištava jednu od rijetkih komparativnih prednosti koju siromašne zemlje imaju u odnosu na bogate, a to je jeftina radna snaga, doniranje odjeće ustvari koči ranu fazu industrijalizacije.

Put u pakao je popločan dobrim namjerama, a ovo je primjer toga. Lako je signalizirati svoje vrline, svoju čovjekoljubivost i moralnost, svoj kozmopolitanski duh, svoju duhovnu uzvišenost, a jako je teško prihvatiti stvarnost koja nije uvijek lijepa. Ali negirati stvarnost i realne socio-ekonomske procese nikada nije dovelo do obećanog raja, već dapače, često je dovodilo do stanja sličnijih paklu.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.