Vezani članci:
Tragične posljedice koronaštva: Dječji rad u porastu prvi put u zadnjih 20 godina
Hoće li Grbin sada prosvjedovati danskom veleposlanstvu? U Danskoj klinci rade od 13. godine...
Za Peđu i druge dežurne dušebrižnike: Evo što kaže znanost o tinejdžerskom radu
Zašto se zalažem za liberalizaciju dječjeg rada?
Grbin nas opet proziva, a izbjegava argumentiranu raspravu. Pomozimo mu da se odluči!
Ljevičarska demagogija otkriva latentne rasiste
Kako smo uspjeli, objavivši znanstvena istraživanja i činjenice, razljutiti ljude u Saboru i Vladi
Dječji rad će za 15 godina biti potpuno iskorijenjen skupa s ekstremnim siromaštvom
Bojkotiranjem odjeće zbog dječjeg rada činili bismo djeci medvjeđu uslugu
Nismo mi humanizirali kapitalizam, on je humanizirao nas
Grbin priznao da mu se jako sviđaju politike Andreja Plenkovića
SDP se podijelio na partizane i ustaše
Kako je kontrola govora radi ʼzaštite nemoćnihʼ postala sredstvo cenzure i verbalnog delikta
Socijal-korporatistička partija: Peđa Grbin podržava državno ulaganje u privatni biznis
Peđa, prijatelju, razgovarajmo!
Prvo pozivao državu da kazni nečije mišljenje, a sad proziva državu što kažnjava nečije mišljenje
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Koronaši su se brzo prešaltali s epidemiologije na geopolitiku. Ovaj biser opet briljira
Kako je Miran postao nemiran, a Liberal najutjecajniji medij u Hrvatskoj
Zašto Repecki ne ponudi turistima kvalitetniji sadržaj?
Zašto su Index i Telegram toliko opsjednuti Gatesom i ljudima-reptilima?
Hajka na blogericu je posve neopravdana, ona nije učinila ništa krivo
To što rade novinari Telegrama je čisti ekstremizam
Kako možemo pomoći Fižuliću?
Tko je Kamala Harris, Bidenova zamjenica i Đivina uzdanica?
Đivo Đurović opet nije uspio smijeniti Trumpa. I bijesan je...
Jedan jako zbunjeni kolumnist Telegrama tvrdi da je sloboda govora ekstremizam
Visoki prekršajni sud RH: ʼSloboda umjetničkog izražavanja prestaje kad se netko osjeti uvrijeđenʼ
Koja ironija: Telegram se žali da je Hrvatska opsjednuta ratom
Njujorški ljevičari su otjerali Amazon i sad ih mediji sprdaju. Iznenadit će vas ovo, ali ljevičari su u pravu...
Novo na Liberalu:
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću

Dajte klincima da rade!


Piše: Branimir Perković
3.5.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Dajte klincima da rade!

Dajte klincima da rade!


Piše: Branimir Perković
3.5.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Vjerujem da je čitateljima dobro poznata situacija oko statusa kolege Bauera u kojem se pita zašto djeca od 12 i više godina ne bi mogla raditi određene poslove prilagođene njihovoj dobi. Taj status su prenijeli mnogi mediji, uključujući Index i Telegram. U javnu debatu se uključio i saborski zastupnik SDP-a Peđa Grbin.



Gospodinu Grbinu je sasvim neprihvatljiva ideja da djeca mlađa od 15 godina obavljaju poslove prilagođene njihovoj dobi. Ne mogu razlučiti koliko se radi o osobnom stavu, a koliko o pokušaju dobivanja jeftinih političkih poena u uzaludnim pokušajima spašavanja stranke pred raspadom, ali je zanimljiva njegova odbojnost prema radu.

Javnost je dosta podijeljena po ovom pitanju pa jedna strana dijeli zgroženost Peđe Grbina, a druga opravdava ideju kolege Bauera. U svemu tome se navode i lažne informacije, kao što je navodna direktiva Vijeća Europe kojom se zabranjuje rad djece mlađe od 15 godina. Tu je informaciju prenio Telegram. Da je novinarka provjerila informacije koje navodi, onda bi znala da Vijeće Europe ne izdaje direktive, tj. nema tolike ovlasti, a u Vijeću Europe se nalaze i zemlje koje nisu dio EU. Možda je mislila na Europsko vijeće.


Da su dežurni dušebrižnici koji su se zgražali na status kolege Bauera, među kojima je Peđa Grbin, potrudili malo polje proučiti stvarno stanje onda bi vidjeli da Danska, Estonija, Njemačka, Island, Nizozemska, Norveška, Švedska, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo dopuštaju rad već od trinaeste godine. Naravno, postavljene su restrikcije, pa tako djeca ne smiju raditi fizički zahtjevne poslove i rukovati strojevima, ali ima puno poslova koji su i dopušteni. Danska npr. dopušta djeci od 13-15 godina da rade po dva sata dnevno, a vikendima do sedam sati. Za vrijeme školskih praznika mogu raditi do 35 sati tjedno. Švicarska dopušta djeco od 13-15 godina da rade i do 3 sata dnevno za vrijeme trajanja škole (maksimalno 9 sati tjedno), a za vrijeme praznika punih 8 sati (maksimalnih 40 sati tjedno). Ako mogu djeca Danske, Švicarske, Švedske i Njemačke, zašto ne mogu hrvatska?

Zanimljivo je napomenuti da zemlje istočne Europe imaju u prosjeku višu dopuštenu minimalnu dob za rad nego na zapadu i sjeveru.



Ali u Hrvatskoj činjenice odavno nisu bitne, a glavnu riječ vode neprofesionalni novinari iz loših medija i loši političari iz korumpiranih stranaka. Pravna stečevina Europe je poželjna dok se slaže s trenutnim političkim ciljevima, a primjer je nedavna debata o tome trebaju li roditelji imati utjecaj na odgoj i obrazovanje vlastite djece, kada su isti ljudi koji se zalažu za uvođenje pravne stečevine EU direktno zagovarali ignoriranje Povelje EU o temeljnim pravima, čl. 14 – pravo na obrazovanje koja eksplicitno kaže da roditelji imaju pravo utjecati na odgoj i obrazovanje svoje djece u skladu s vlastitim vjerskim i pedagoškim uvjerenjima.

Kako onda imati trezvenu i racionalnu raspravu kada svi selektiraju činjenice koje odgovaraju njihovim osobnim stavovima? Još gore, u ovom primjeru oko rada mlađih od 15 godina se otvoreno izmišljaju činjenice i to od strane saborskog zastupnika. Od medija smo to i očekivali.

Da se razumijemo, nije to problem samo jedne tematike ili političke pozicije. Radi se o društvenom problemu, podjednako izraženom na „ljevici“ kao i na „desnici“. Banaliziramo kompleksna pitanja i svodimo ih na ideološka prepucavanja. I naravno na ustaše i partizane. Žao mi je više i tih ustaša i partizana, ljudi se vrte u grobu jer ih se stalno spominje, u gotovo svakoj raspravi. Na internetu postoji neformalno pravilo da svaka rasprava ako dovoljno dugo traje na kraju bude povezana s Hitlerom, a u Hrvatskoj je neformalno pravilo da svaka rasprava (čak i ne mora dugo trajati) na kraju bude povezana s ustašama i partizanima. Vjerojatno je stvar u tome što volimo kriviti druge za vlastite propuste, a u tome većina završi na onim najomraženijim „drugima“, ljevica na ustašama, a desnica na partizanima.

Zanimljiv je jedan drugi aspekt, a to je mentalitetna reakcija na samu ideju rada. Realno, u Hrvatskoj se rad ne cijeni. Ne govorim o plaćama, nego o gotovo instinktivnoj reakciji na bilo kakvo spominjanje rada u kontekstu koji ne bi značio njegovo smanjenje. Nema ništa čudno u reakciji Peđe Grbina jer je on reagirao gotovo instinktivno, u momentu. Očito je da ni mediji ni dotični saborski zastupnik nisu provjerili činjenice o radu mladih u drugim zemljama s kojima se volimo uspoređivati jer nam predstavljaju pozitivan primjer svega čemu mi navodno težimo. Rad je u našem društvu pogana riječ, krajnja nužda, a ne potreba; kazna, a ne dobitak; obaveza, a ne želja.

Kao osoba koja je prošla puno razgovora za posao, mogu posvjedočiti da je prvo pitanje dobrog dijela poslodavaca „Da li stvarno želite ovaj posao?“. Isprva mi je to bilo čudno, dok mi nekoliko njih nije objasnilo da mnogi dolaze na razgovor za posao samo da bi ispunili kvotu koja se traži na Zavodu za zapošljavanje ili pod prisilom samog Zavoda. I pritom ne govorim o „šljakerskim“ poslovima, nego o poslovima kao što su recepcionar, radnik u administraciji (privatni sektor), vozač i slično.

Čudno je i da društvo koje s ponosom govori o „omladinskim radnim akcijama“ za vrijeme Jugoslavije, koje su bile teški građevinski radovi, a obavljali su ih srednjoškolci i to nerijetko obavezno, danas ima toliku averziju prema radu mladih na poslovima koji nisu fizički zahtjevni i još nisu obavezni. Većina ljudi starijih od 25 godina su kao djeca radili određene poslove, naravno u skladu s njihovim mogućnostima. Koliko je ljudi odraslih izvan grada pomagalo u poljoprivredi? Koliko je ljudi u mladim danima povremeno obavljalo poslove kao što su košnja trave da bi zaradili za džeparac? Koliko je onih koji su prodavali sladolede u ljetnim mjesecima ili pomagali roditeljima u obiteljskom poslu?

Malo tko nije „radio“ kao dijete, naravno poslove prilagođene svojoj dobi. Kako smo onda došli do točke da se bilo kakvo spominjanje rada mlađih od 15 godina tretira kao hereza?

Vrlo je važno što ranije stvoriti radne navike kod djece jer će djeca naučena na rad jednog dana postati produktivni dijelovi društva. Naučiti djecu da se rad isplati, da je pozitivan, da je oslobađajući i da omogućuje slobodu, naučiti ih odgovornosti, to je od krucijalne važnosti za sve daljnje ekonomske i političke odluke. Stav prema radu, slobodi i odgovornosti je osnova a sve ostalo tek nadogradnja. Na dobrim temeljima se može graditi, a na trulim temeljima se svako zdanje urušava. Omogućite djeci da budu radišna, odgovorna, slobodna, samostalna i snalažljiva. U suprotnom odgajate parazite koji će biti teret društva.

Prokletstvo demokracije je u tome što na kraju svako društvo dobije političare kakve zaslužuje. U tom smislu Peđa Grbin savršeno predstavlja svoje biračko tijelo koje se boji rada, zazire od njega, smatra ga kaznom i izaziva mu bol. A ljudi racionalno žele umanjiti bol, a kako građani RH rad izjednačavaju s boli, onda tu bol žele umanjiti.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.