Vezani članci:
Tragične posljedice koronaštva: Dječji rad u porastu prvi put u zadnjih 20 godina
Hoće li Grbin sada prosvjedovati danskom veleposlanstvu? U Danskoj klinci rade od 13. godine...
Dajte klincima da rade!
Zašto se zalažem za liberalizaciju dječjeg rada?
Grbin nas opet proziva, a izbjegava argumentiranu raspravu. Pomozimo mu da se odluči!
Ljevičarska demagogija otkriva latentne rasiste
Kako smo uspjeli, objavivši znanstvena istraživanja i činjenice, razljutiti ljude u Saboru i Vladi
Dječji rad će za 15 godina biti potpuno iskorijenjen skupa s ekstremnim siromaštvom
Bojkotiranjem odjeće zbog dječjeg rada činili bismo djeci medvjeđu uslugu
Nismo mi humanizirali kapitalizam, on je humanizirao nas
Grbin priznao da mu se jako sviđaju politike Andreja Plenkovića
SDP se podijelio na partizane i ustaše
Kako je kontrola govora radi ʼzaštite nemoćnihʼ postala sredstvo cenzure i verbalnog delikta
Socijal-korporatistička partija: Peđa Grbin podržava državno ulaganje u privatni biznis
Peđa, prijatelju, razgovarajmo!
Prvo pozivao državu da kazni nečije mišljenje, a sad proziva državu što kažnjava nečije mišljenje
Bastiat: Prokleti strojevi
Ima li većih socijalista nego na hrvatskoj desnici?
Zabrana rada nedjeljom: Svi postavljaju kriva pitanja
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Prosječni Hrvat se u životu naradi puno manje od stanovnika drugih država EU
Rad od doma - tko treba plaćati režije?
Sud ih kaznio zbog izrabljivanja radnica iako radnice tvrde da nisu izrabljene
Hrvati su institucionalizirali strah od otkaza
Vjerski argumenti protiv zabrane rada nedjeljom: Što bi rekao Isus?
Mnogi napuštaju Hrvatsku zbog posla, a uvozit ćemo radnike. Što je u tome čudno?
Novo na Liberalu:
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta

Za Peđu i druge dežurne dušebrižnike: Evo što kaže znanost o tinejdžerskom radu


Piše: Mario Nakić
4.5.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Za Peđu i druge dežurne dušebrižnike: Evo što kaže znanost o tinejdžerskom radu

Za Peđu i druge dežurne dušebrižnike: Evo što kaže znanost o tinejdžerskom radu


Piše: Mario Nakić
4.5.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Većina Amerikanaca radila je neki posao tijekom svoje adolescencije - mnogi počinju već u 7. ili 8. razredu, ali trebaju li raditi u tako mladoj dobi - na to pitanje odgovaraju Kaylin M. Greene i Jeremy Staff u znanstvenom radu za američki Nacionalni institut za zdravlje 2012. godine.

"Cilj tinejdžerske radne karijere je pripremiti mlade za svijet rada. Da bi se postigao ovaj cilj, mladi ljudi su: (1) ohrabreni da razmisle o vrsti karijere koju žele imati u odrasloj dobi i školovanju potrebnom za nastavak ove karijere; (2) osigurava materijalnu izobrazbu za razvijanje određene vještine; (3) uče kako pronaći, dobiti i zadržati posao; i (4) mentorizirani i blisko nadgledani na radnom mjestu.

Iako mladi mogu ući u svijet rada kroz ove inicijative za tinejdžerske karijere, mnogi adolescenti uče radeći sa skraćenim radnim vremenom. Rano iskustvo na radnom mjestu može pomoći mladim ljudima odlučiti koje zanimanja žele nastaviti kasnije u životu i koje su im karakteristike važne (kao što su stupanj autonomije, plaća ili prilika za pomoć drugima).

Rad u adolescenciji također može pružiti stručnu izobrazbu i omogućiti mladima razvijanje soft-vještina koje poslodavci vrednuju (na primjer, točnost, pouzdanost i timski rad). Osim toga, zagovornici rada s mladima već su naglasili da zapošljavanje može pružiti mogućnosti za mlade ljude u interakciji s odraslim nadzornicima i suradnicima u strukturiranoj i produktivnoj okolini. Ukratko, mnogi tinejdžeri uče o radu radeći.



Ulazak na tržište rada

Za većinu mladih posao započinje rano u adolescenciji. U osmom razredu, na primjer, mnogi će mladi već raditi za novac. Ti prvi poslovi često su neformalni, privremeni i ograničeni satnicom, budući da djevojčice obično rade kao babysitterice, a dječaci rade na održavanju dvorišta. Nakon 16 godina, mladi prelaze u raznolik raspon poslova i intenziteta rada (drugim riječima, prosječno tjedno radno vrijeme). Tinejdžeri obično provode više vremena radeći vikendima i tijekom ljeta nego radnim danima tijekom školske godine.

Koliko će i hoće li uopće pojedini tinejdžer raditi ovisi o nizu pozadinskih čimbenika kao što su dob, spol, rasno-etnička pripadnost i socioekonomski status njihove obitelji. Stariji tinejdžeri imaju veću vjerojatnost za rad i provode više sati na poslu od mlađih. Djevojčice počinju raditi nešto malo ranije od dječaka, ali prosječno slično sati rade kada su zaposleni. Crna i latinska djeca imaju manju vjerojatnost za rad od bijele djece, ali kad rade, provode više sati na poslu. Mladi iz obitelji u nepovoljnom položaju manje je vjerojatno da žele raditi od svojih vršnjaka iz bogatijih obitelji, ali oni odrade prosječno veći broj sati.

Radno iskustvo - prednosti i mane

Da li rano iskustvo na radnom mjestu pomaže pripremi mladih za buduće karijere? Je li plaćeni posao u adolescenciji razvojno koristan? Postoje dvije strane ovog pitanja. S jedne strane, postoji stajalište da zapošljavanje u najboljem slučaju ima malo utjecaja na spremnost na karijeru i društveni razvoj, a u najgorem slučaju dovodi do slabe prilagodbe i potkopava dugoročni uspjeh na tržištu rada.

U skladu s tim negativnim pogledom na tinejdžersko zapošljavanje je popularno shvaćanje da su poslovi dostupni za tinejdžere dosadni i monotoni. Ako misle na tipičan tinejdžerski posao, mnogi Amerikanci bi zamislili sliku mladeži koja se ponavlja, bezumni rad u restoranu brze hrane. Argument je da tinejdžeri često rade na poslovima sa slabim karijerama, malo mogućnosti za razvoj vještina, bez mentorstva odraslih suradnika ili supervizora. Osim toga, kritičari su tvrdili da većina mladih rade u starijim poslovima s kolegama. Takvi poslovi mogu poticati nedolično ponašanje na radnom mjestu, negativne stavove prema radu i povećati potencijal za druga problematična ponašanja.

Osim toga, znanstvenici su tvrdili da zapošljavanje mladih oduzima vrijeme mladima od drugih aktivnosti koje su razvojno korisne, kao što su školski rad, sudjelovanje u sportu i ostale izvannastavne aktivnosti. Međutim, značajna istraživanja izazivaju stav da plaćeni rad oduzima vrijeme od drugih aktivnosti, sugerirajući umjesto toga da plaćeni rad može imati pozitivne učinke razvoja. Većina tinejdžera bavi se višestrukim aktivnostima tijekom svog izvanškolskog boravka. Primjerice, jedan zajednički obrazac koji se promatra tijekom srednjoškolskih godina jest mladi koji kombiniraju rad s drugim aktivnostima.

Da bismo ilustrirali ovaj uzorak među suvremenim mladima, koristimo podatke iz nacionalno reprezentativnog uzorka srednjoškolaca u 2010. godini (Praćenje budućnosti). Nakon prethodnih istraživanja podijelili smo uzorak u umjerene radnike (koji rade manje od 20 sati tjedno tijekom školske godine), intenzivne radnike (koji rade više od dvadeset sati), i neradnike (one koji ne žele raditi u adolescentskoj dobi). Istražujemo kako se te skupine razlikuju u slobodnim aktivnostima i školskim aktivnostima.



Kao što pokazuje tablica 1, mladi često sudjeluju u nizu aktivnosti čak i kada rade. Naši rezultati sugeriraju da ne postoji izravna skraćenica između vremena zaposlenja i vremena u izvanškolskim aktivnostima. Umjesto toga, mnogi tinejdžeri bave se svakodnevnim kreativnim pisanjem, umjetnošću i obrtom i glazbom bez obzira rade li intenzivno, umjereno ili uopće ne rade. U analizama koje nisu na popisu otkrili smo da vrijeme nastave ne razlikuje se od zaposlenja. Ovo upućuje na to da vrijeme u drugim aktivnostima ne mora nužno trpjeti zbog zapošljavanja mladih.

Kako je to moguće? Nacionalne procjene upućuju na to da mladi imaju približno osam sati diskrecijskog vremena na dan, a većina se toga vremena posvećuje nestrukturiranoj zabavi. Zadane aktivnosti u slobodno vrijeme kao što je gledanje televizije, koje se javljaju kad mladi nemaju ništa bolje, mogu utjecati zapošljavanje mladih (vidi tablicu 1). Dakle, velika količina slobodnog vremena vjerojatno je razlog zbog kojeg plaćeni posao ne gužva razvojno korisne izvannastavne aktivnosti.

Istraživanja također pokazuju da su mnogi tinejdžerski poslovi ugodni, promoviraju pozitivan razvoj i pomažu karijeri. Mnogi tinejdžerski poslovi nisu "zakinuti" poslovi, već pružaju prilike za razvijanje vještina, napredovanje i interakciju i mentorstvo s odraslima. Ti poslovi ne samo da mogu pružiti mladima važne vještine specifične za zanimanje, oni također mogu poticati razvoj "mekih" vještina kao što su pouzdanost, pouzdanost i točnost. Osim toga, dobri poslovi poboljšavaju buduće izglede za zapošljavanje pomažući mladima u razvijanju mreže suradnika koji mogu pomoći u kretanju mogućnosti zapošljavanja i služe kao reference. U skladu s ovim pozitivnim stavom, većina tinejdžera i roditelja imaju pozitivna mišljenja prema zapošljavanju tinejdžera. Mladež uživa u radu, a roditelji vjeruju da rano iskustvo na radnom mjestu može pružiti svojoj djeci niz važnih vještina.

Prednosti tinejdžerskog zapošljavanja mogu biti osobito važne mladima s nižim socioekonomskim statusom (SES). U usporedbi sa svojim kolegama iz bogatijih obitelji, mladi iz nepovoljnih položaja imaju veću vjerojatnost da će izvijestiti da im je srednjoškolski posao podučavao korisne vještine i da će se lakše probiti. S obzirom na to da će se mladi iz niže SES obitelji vjerojatno odvojiti od škole, rano iskustvo rada može biti osobito važan kontekst razvoja karijere za njih."

Thomas je bio u pravu

To je samo dio opsežnog rada koji u cijelosti možete pročitati ovdje. Ukratko, Thomas je bio potpuno u pravu kad je napisao da je u Americi normalno da djeca iz bogatih obitelji rade od rane tinejdžerske dobi (od 7. razreda) poslove za novac, koji su u skladu s njihovom dobi. Peđa Grbin i ostali dežurni dušebrižnici, koji su valjda cijepljeni protiv rada pa skaču na svaku pomisao i spomen riječi "rad" trebali bi proučiti koji put i što kaže znanost. Nije ovo prvi put da je Peđa posvađan sa znanošću, ali stvari već postaju zabrinjavajuće. On i njemu slični nam sjede u Saboru.

Mislim da problem koji ljevica ima s tinejdžerskim radom nije u tome što oni žele "zaštititi" mlade od rada, nije čak ni to što oni po defaultu smatraju rad u realnom sektoru izrabljivanjem i tlakom, a ne nečim što ispunjava ljude. Problem je više u slobodi izbora. Ljevičari organski ne podnose bilo koju ideju koja će ljudima ponuditi izbor da sami biraju. Zamislite to - izbor da roditelji odluče žele li pustiti svoje 14-godišnje dijete da zaradi za svoj džeparac. Iz ugla ljevičara, to je nedopustivo. I ne vrijede tu nikakva znanstvena istraživanja, ljevičari ne priznaju znanost koja se kosi s njihovom demagogijom. U tome je problem Peđe Grbina i ostalih koji su se nakostriješili na Thomasov prijedlog. A zapravo, Thomas je rekao najnormalniju stvar. Pustite djecu da rade, da se uče poslu i radnim navikama, da zarade sama svoj džeparac. Ništa im neće biti.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.