Na sinoćnjoj predsjedničkoj debati, prvoj u nizu između republikanskog kandidata Donalda Trumpa i demokratske kandidatkinje Hillary Clinton, bilo je posebno zanimljivo kad su se dotakli vanjske politike i američkih vojnih intervencija.

Trump je optužio Clinton za podršku ratu u Iraku (koji se kasnije pokazalo kao katastrofalan promašaj) tvrdeći kako je on oduvijek protivnik tog rata (iako postoji snimka iz 2002. kad je rekao da SAD treba u Iraku vojno intervenirati).

Kasnije su se međusobno optuživali čija je vanjska politika gora i tko će nanijeti veću štetu Amerikancima i svijetu.

Hillary Clinton se pohvalila uspjehom intervencije u Afganistanu iako ni danas, 15 godina kasnije, američke trupe još nisu u potpunosti napustile afganistansko tlo, a talibani još uvijek operiraju. Trump ju je optužio da je njena vanjska politika previše ratoborna i neokonzervativna u praksi.

Analitičar Kevin Boyd je napisao za Rare.us: "2003. godine Hillary je glasala za rat u Iraku. Kasnije je priznala da je taj rat bio pogreška, ali iz njenih političkih aktivnosti kao državne tajnice ne može se zaključiti da je iz te pogreške naučila lekciju. Više bivših američkih vojnih oficira je pripisalo stvaranje i rast ISIL-a upravo ratu u Iraku. Čak je i bivši britanski premijer Tony Blair to priznao."