Vezani članci:
Privatni sektor je 'zaslužan' za 25% CO2 u atmosferi; najveći zagađivač je država
Klasić i Net.hr opet šire dezinformacije: Ne, nejednakost u svijetu se ne povećava, već 10 godina se smanjuje
Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije
Veza između Orwella i Hayeka
Ludwig von Mises: Kako je nastao antikapitalistički mentalitet
Mises vs. Marx rap battle u Kini cenzuriran, Kinezi ga svejedno vole
Nezaboravne lekcije: M. Friedman o kapitalizmu i pohlepi
Slobodno tržište i privatno vlasništvo, a ne planska ekonomija, najveći su prijatelji okoliša
Uz dužno poštovanje, gospodine Rudan, ovaj put niste u pravu.
Zašto ljudi favoriziraju socijalizam, a mrze kapitalizam? Razlog je banalniji nego što mislite...
I Amerikanci imaju Radničku frontu, zove se Donald Trump
Kvragu i taj kapitalizam, nikako da propadne!
Ovih 13 zemalja više su kapitalističke od Amerike
I Amerika će biti zemlja proleterska!
Hoće li istočna Njemačka ikada dostići razinu razvoja zapadnog dijela zemlje?
Mladi Amerikanci totalno zbunjeni: mrze kapitalizam, ali vole slobodno tržište
Hrvatska verzija neoliberalnog kapitalizma
Naomi Klein, doktrina šoka i neoliberalizam
Nima Sanandaji: 'Bliski istok je kolijevka slobodnotržišne ekonomije i kapitalizma'
Antikapitalizam kao sredstvo za ostvarivanje profita
Ako vlada stvarno želi smanjiti siromaštvo, onda će povećati ekonomske slobode
Rada Borić pokazala zašto su ljevičarske ideje u startu osuđene na propast
Je li kapitalizam gay friendly?
Vuković prešla s neoliberala na libertarijance...i opet se pošteno izblamirala
Ekipi s Wall Streeta, izgleda, nitko nije javio da kapitalizam propada
Kim Jong-un uvodi kapitalizam u Sjevernu Koreju
Kako je kapitalizam pobijedio komunizam i na kulturnom planu
Ako u Hrvatskoj vidiš divlji kapitalizam...daj mi broj svoga dilera!
Odgovor novinarki koja je okrivila 'robovlasnički kapitalizam' za odlazak radnika u Irsku
Slavoj Žižek priznaje: 'Svi ljevičarski projekti 20. stoljeća doživjeli su propast'
Novo na Liberalu:
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje

Crni petak - blagdan koji slavi potrošnju, konkurentnost i slobodu izbora


Piše: Branimir Perković
24.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Crni petak - blagdan koji slavi potrošnju, konkurentnost i slobodu izbora


Piše: Branimir Perković
24.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Crni petak (Black Friday) je relativno nedavna pojava u Hrvatskoj koja se proširila dosta brzo. Unatoč standardnim pričama dežurnih dušobrižnika „epidemija“ Crnog petka je zahvatila Hrvatsku, svima na korist. Riječ je o svojevrsnom blagdanu kapitalizma koji se održava svake godine četvrtog petka u mjesecu studenom, dan iza američkog Dana zahvalnosti. Iako je razvikan kao dan u kojem se u godini obavi najviše kupnji, to je povijesno relativna novost, jer je npr. od 1993.-2001. bio tek između petog i desetog dana s najviše kupovina, a najčešće bi prvi mjesto zauzimala zadnja subota prije Božića.

Najraniji primjer korištenja fraze „Crni petak“ za označavanje dana nakon Dana zahvalnosti se pojavljuje u časopisu "Factory Management and Maintenence" u studenom 1951. godine i referirao se na pojavu da radnici uzimaju dan bolovanja nakon Thanksgivinga da bi spojili 4 neradna dana. Izgleda da radnici u Jugoslaviji ipak nisu bili prvi koji su spajali vikende s blagdanima da bi dobili duže neprekinute periode neradnih dana. U slično vrijeme se policija počela koristiti istu frazu za velike prometne gužve koje bi nastale na taj dan zbog putovanja radnika iz gradova obiteljima na selo radi proslave Božića ili povratka s proslave Dana zahvalnosti.

Prodaja na Crni petak može biti i indikator općeg gospodarskog stanja u određenoj godini. Podaci o osobnoj potrošnji na taj dan od 2002. do 2016. jasno izdvajaju dvije recesijske godine, 2008. i 2009. Iako su hrvatski mediji bili puni katastrofičnih napisa o zadnjim danima kapitalizma, kriza je u glavnom kapitalističkom gospodarstvu tj. u SAD-u trajala samo dvije godine. Naime, SAD je samo u 2008. i 2009. ostvario pad BDP-a i to relativno blag, od 0,3 posto jedne i 2,8 posto druge godine. Paralelno s tim potrošnja po kupcu je rasla svake godine od 2002. osim te dvije godine, što zbog loših očekivanja i apstinencije od potrošnje, što radi rasta nezaposlenosti koja je s manje od 5 posto narasla na maksimalnih 10 posto. Kriza je u Hrvatskoj trajala 6 godina, a 2009. godine je pad BDP-a iznosio čak 7,4%. Toliko o tome koliko su dobre ekonomske odluke hrvatske vlasti provodile. Ministri financija su se znali samo zaduživati da bi održavali nabujali birokratski aparat i sveobuhvatnu socijalnu državu pa su tako Hrvatsku od javnog duga 39,6 posto BDP-a doveli do 86,6 posto 2014. godine.


Klikni na sliku za uvećani pregled

Crni petak, kao neformalni blagdan dan iza Dana zahvalnosti, u principu slavi potrošnju, slobodu izbora slavi konkurenciju. Često čujemo brojne kritike o navodnom nemoralnom konzumerizmu za vrijeme blagdana, ali što ima toliko nemoralno u potrošnji? Potrošnja ima samo jedan cilj, a to je zadovoljenje određene potrebe. Kako zadovoljavanje osobnih potreba može biti nemoralno? Naravno, zadovoljavanje svojih potreba na štetu drugih je krajnje nemoralan i nedopustiv čin s bilo koje moralne pozicije, ali potrošnja vlastitog novca ne može biti nemoralna, osim ako je izvor tog novca u akcijama koje štete drugima.

Ali kritika blagdanske potrošnje ne polazi od te pozicije, ona primarno polazi od toga da je sama potrošnja u tim razmjerima nemoralna na ovaj ili onaj način, destruktivna i pokazatelj nazadovanja društva. Potrošnja je zadovoljavanje određenih potreba. Naravno da nisu sve te potrebe životne, nisu sve ni samoinicirane u smislu da ih ljudi nisu svjesni dok im trgovci ne ponude nešto što stvara potrebu, ali svaka potrošnja zadovoljava određenu potrebnu, trenutnu ili dugoročnu.

A ta potrošnja i to grčevito natjecanje između raznih nuditelja sredstava zadovoljenja potreba su upravo ono što gura kotače blagostanja da se okreću. Jer za efikasnu ekonomiju je potrebna i potražnja i ponuda, potrošnja i proizvodnja, rad i dokolica, radnici i poduzetnici, slavlje i trud. Crni petak je blagdan ne samo kapitalizma, ono je blagdan uravnoteženja najboljih kvaliteta u nama, potrebe da usrećimo sebe i druge.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.