Vezani članci:
U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.
Ovo je urnebesno, kako se lički HSS-ovac ulizuje Plenkoviću: ʼJa vam se klanjam do poda!ʼ
Najpoznatiji citati: Mark Twain, otac američke književnosti koji je sebe opisao kao ʼradikalnog liberalaʼ
Apel pisca: Nemojte me, molim vas, nikada uvrstiti u obaveznu školsku lektiru!
Zašto je Divjak ustuknula pred manipulacijama i lažima?
Čemu histerija? Ni Ana Frank, ni Mali princ ni ostali naslovi NISU izbačeni iz lektire.
Čovjek koji je predvidio budućnost: 7 zanimljivosti o Georgeu Orwellu koje možda niste znali
Misli kao Rosa Luxemburg, djeluj kao Joca Amsterdam
Antikapitalizam kao sredstvo za ostvarivanje profita
Knjige ne mogu izbjeći zakone tržišta
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Narodnjaci i fake news kao gorivo za lijevu kontrarevoluciju
Pročitajte što je glazbenik i glumac poručio ekipi koja prosvjeduje za još veću državnu potrošnju!
Liberalno rješenje za kulturu: Hrvati će hrliti u kazališta i muzeje
Nećete vjerovati, ali u Hrvatskoj se priprema prosvjed protiv smanjenja državne potrošnje
Woo oprao kulturnu scenu: 'Kako možete biti alternativa kad ste za veću državu i poreze?'
Jesu li Hrvati stvarno nekulturan narod?
Umjetnici koji žele slobodu, ne vole državu, ali vole državni novac
Umjetnička sloboda izražavanja je važnija od mojih i tvojih osjećaja
Ne daj se, Nives! Naša kulturna elita je samo ljubomorna
Novo na Liberalu:
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku
Smiju li ljudi, koji se ne slažu u svemu, uopće razgovarati? Ovaj novinar tvrdi da - ne smiju
Ludwig von Mises: Država, sloboda, tržište i vlasništvo
Frederic Bastiat: Otpuštanje vojnih službenika
Istraživanje: Resursi su ljudima danas 504% dostupniji nego prije 44 godine

Slobodni pisci jamac su slobodne Hrvatske


Piše: Tomislav Stipić
Photo: Facebook
25.4.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Slobodni pisci jamac su slobodne Hrvatske

Slobodni pisci jamac su slobodne Hrvatske


Piše: Tomislav Stipić
Photo: Facebook
25.4.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Kako je jedan vrsni pisac zaradio hrpu uvreda i prijetnji samo zbog jedne alegorije

Ovih dana razvila se oštra polemika oko novog romana Damira Karakaša nazvanog "Proslava". Karakaš je rodom iz okolice Brinja, Ličko-senjska županija. Jedno vrijeme bio je novinar Večernjeg lista, a dobar dio života proveo je na ulicama Pariza svirajući harmoniku i tako zarađujući za život. Zadnje desetljeće etablirao se kao vrsni pripovjedač, objavivši nekoliko naslova od kojih je najpoznatiji "Kino Lika" po kojemu je Dalibor Matanić snimio istoimeni film. Karakaš je, da parafraziram Roberta Perišića iz recenzije knjige "Sjećanje šume", uvrnut u svojoj logici, točan i tečan, pomaknut i razumljiv. Jednom riječju, Karakaš je pisac.

U čemu je onda nastao problem? Problem je izvučen iz jednog dijela knjige u kojoj netko navečer vrši veliku nuždu u zdjelu, a sutradan u istoj toj zdjeli kuha jelo. Iako je i sam Karakaš rekao kako se radi o fikciji i nema nikakvih dodirnih točaka s ličkim načinom života, dežurni kritičari odmah su ga napali kako blati vlastiti rod i svoj kraj. Nisu stali samo na tome. Na društvenim mrežama razvila se vulgarna rasprava, sam Karakaš dobio je na stotine prijetećih poruka, poziva se na javni linč, Karakaš više nije dobrodošao u svoje Brinje.

Ne ulazeći sada u književnu vrijednost spomenutog i ostalih Karakaševih djela, osvrćem se isključivo na nečije pravo da piše što želi i, ako mu izdavač takvo pisanje želi honorirati izdavanjem djela, ne vidim u čemu je problem. Pogotovo ako se radi o fikciji, o nečemu što nema dodir s realnošću i što je ukalupljeno u priču kako bi priča bila "saftnija". To je piščevo pravo, on zna zašto tako piše i što s time želi postići.

Ono što je veći problem su prijetnje koje u današnjoj Hrvatskoj stižu jednom piscu. Pisci su uvijek bili jedni od boljih među nama, od razdoblja ilirskog preporoda, preko moderne pa sve do suvremenih pisaca i pjesnika. Poznata pjesma "Ušutkajte pjesnika" Vlade Gotovca savršeno opisuje što dobijemo ušutkavanjem pjesnika ili pisca. Imamo siguran trenutak u kojem smo ostvarili neki svoj cilj i nekome zabranili pisati/govoriti, ali smo izgubili cijelo jedno doba koje smo mogli baštiniti i biti ponosni na umjetnički izričaj čak i onoga s čijim se pisanjem ne slažemo.

Budući da i sam dolazim s prostora Ličko-senjske županije, preuzet ću rizik i pokušati objasniti Karakaševu alegoriju s govnom u zdjeli. Prostor današnje Ličko-senjske županije kroz stoljeća je bio okupiran od raznih sila i gospodara. Kolokvijalno, Ličani i Primorci jeli su izmet svojih gospodara, bili ugnjetavani, podložni, prisiljeni plesati kako gazda svira. Stoljećima su Ličani i Primorci trpjeli i radili, ponekad podigli ustanak koji bi vrlo brzo bio ugušen. Koliko god bili hrabri i odlučni u obrani svojega, bili su slabiji. Povijest im nije bila sklona.

Onda je krajem dvadesetog stoljeća došlo vrijeme da se cijela Lika i Primorje oslobode neslobodnog režima, a kasnije i obrane u velikosrpskoj agresiji (jedan od dragovoljaca Domovinskog rata koji je branio Liku je i osporavani Damir Karakaš). Žitelji Ličko-senjske županije konačno su došli na svoje. Oslobodili su se mrskog osvajača i dobili priliku da počnu živjeti i stvarati u slobodi, svoji na svome. I što se onda dogodilo? Stockholmski sindrom. Ponovno su očistili svoje zdjele i dopustili da neki novi gospodari u njih s*ru, a oni do danas sva ta gov*a uporno jedu. Dokaz tome je i što nakon izbora još nema donesenog proračuna, gospodari i dalje zavode taj isti narod koji i dalje uporno jede ono što gospodari pos*ru. I to je, nažalost, realnost u kojoj žitelji Ličko-senjske županije i dalje žive.

Optužiti nekoga (u ovom slučaju pisca) tko ukazuje na podanički način života alegorijom govna u zdjeli, samo je pranje vlastite savjesti. Oduzimajući nekome slobodu samo zato što si ju ti svojevoljno izručio novom gospodaru istovjetna je onoj poznatoj "neka i susjedu crkne krava". To je ujedno i dokaz da je naš mentalitet još uvijek u raljama prisile, zabrana i totalitarizma protiv kojih smo se, kao, borili. U današnjoj Hrvatskoj neki ljudi nikako da shvate da se ne vrti sav svijet oko njih i da je sloboda upravo reći nešto s čim se drugi neće složiti.

Ako udarimo na pisce, udarili smo na slobodu govora. Ako udarimo na slobodu govora, udarili smo na slobodu Hrvatske. A onda ćemo svi zajedno morati pojesti ono što smo sami izasr*li. Iz iste zdjele.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

TOMISLAV STIPIĆ
Tomislav Stipić je završio studij teologije na protestantskom teološkom učilištu u Osijeku. Radi u poslovnoj prodaji. Hobi mu je čitanje i planinarenje.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.