Intervju s Dejanom Kovačem, kandidatom koji će predstavljati liberalnu Hrvatsku na ovim izborima

Proteklih dana je punio portale i novinske stupce. On je novo lice na hrvatskoj političkoj sceni. Iako mlad, već ima jako zanimljiv i bogat CV. Zaposlen na američkom Princetonu, jednom od najprestižnijih sveučilišta u svijetu. Doktor ekonomske znanosti koji se odlučio žrtvovati za Hrvatsku i baciti se među svinje u hrvatskoj predsjedničkoj kampanji.

Zove se Dejan Kovač, a HSLS je jedina stranka koja ga podržava. Kažu da je "jedini pravi predstavnik liberala" na ovim izborima. To me posebno zainteresiralo pa sam mu poslao set pitanja koja mislim da najviše zanimaju čitatelje Liberala. Dosta dugo sam čekao na odgovore jer čovjek je zbilja u gužvi (kad si predsjednički kandidat, ne stigneš odgovoriti na sve mailove odmah). Tu su odgovori konačno pa procijenite sami o kakvom je kandidatu riječ.

* Što je prvo što biste promijenili u Hrvatskoj?

- Cijelu diplomaciju, na način da bude kralježnica izvozno orijentirana gospodarstvu. Da ambasadori i njihovi timovi po ambasadama koje si sami izaberu imaju mali fiksni dio place, ali veliki dio varijabilni koji bi ovisio o realiziranim planovima. Hrvatska diplomacija povijesno je služila za uhljebljivanje političkih kadrova na račun hrvatskih građana gdje se nije valorizirao učinak, da li je pojedini ambasador doprinio ili nije, plaća je uvijek bila ista. Sustav nagrađivanja iz prošlog sistema, koji danas ne prolazi zbog globalne konkurencije.

Legitimno je da imamo troškove po ambasadama, ali moramo znati što dobivamo za to kao građani. Koliko se izvoz povećao? Koliko hrvatskih firmi je spojeno sa stranim tržištima? Koliko stranih turista iz te zemlje je došlo u Hrvatsku? Ako pogledamo druge zemlje, npr. Slovačka ima 5,5 puta veći udio izvoza u BDP-u nego RH - da li to znači da imaju 5,5 puta veći broj radnika po ambsadama? Pa baš i ne. Mi ne možemo dugoročni rast BDP-a temeljiti na potrošnji, već se moramo orijentirati isto na povećanje izvoza i to je područje gdje predsjednik može pomoći s dobrom diplomacijom. Bitno je za naglasiti da tri moja protukandidata su bila dio tog starog sustava diplomacije - g. Milanović, g. Škoro i gđa. Grabar Kitarović. U cilju transparentnosti i procjene uspješnosti podnio sam zahtjev Ministarstvu vanjskih poslova za ispis svih troškova po svim ambasadama pa da vidimo što se napravilo za vrijeme njihovih mandata.

* Kako bi bilo po Vama najbolje reformirati poreznu politiku?

- Uf, vrlo teško pitanje za odgovoriti u nekoliko rečenica. Općenito, potrebno nam je smanjenje poreznog optrećenja, a ne nametanje novih poreza. Jasno, veliko je pitanje održivosti našeg proračuna tj. porezi se moraju sukcesivno smanjivati da bi povećana ekonomska aktivnost kompenzirala pad poreza. Pokušao sam u nekoliko navrata dobiti podatke iz Porezne, no odbijen sam, tako da sam odustao.

* Jedna od predsjednikovih ovlasti je diplomacija. Ako budete izabrani, koje ćete države prve posjetiti i zašto?

- Nisam o tome još razmišljao, ali kad već pitate, mislim da ću posjetiti prvo 4-5 država u kojima je najveća naša dijaspora da vidimo načine kako naše građane vratiti i kako ih bolje spojiti s Republikom Hrvatskom u cilju pospješivanja tog procesa. Otišlo je 300.000 naših građana, a nitko nije napravio nikakvo ozbiljnije istraživanje da vidimo razloge odlaska i što bi trebali promijeniti u RH da se naši građani vrate.

* Postoji li neka industrija u Hrvatskoj kojoj biste mogli pomoći stvaranjem veza u drugim zemljama za nova tržišta? Koja bi to industrija bila i koja inozemna tržišta?

- Trebamo se usmjeriti na STEM i new age tehnologije iz više razloga. Prvo je za određene industrije pogotovo u IT-u nije potreban veliki kapital. Potrebno je samo znanje, volja i ideja i danas vam je svijet na dlanu. Hrvati su kroz povijest poznati kao dobri inovatori. Razvijete bilo kakvu aplikaciju i odmah vam je otvoreno svjetsko tržište. Trošak distribucije je minimalan. Nijedno posebno tržište, jednostavno neka potražnja na tržištu i kvaliteta usluge/proizvoda odredi kupca. Najbolji primjer je Indija, koja s minimalnim resursima ima fenomenalne rezultate u upravo ovim sektorima.

* Hrvatska je članica NATO saveza. Smatrate li da je to dobro ili loše za nas?

- Smatram da je to dobro jer ratovi zemalja u razvijenom svijetu su stvar prošlosti. Ako gledamo samo s razine teorije igara, nikome nije u interesu novi svjetski ili veći rat jer trenutno na svijetu postoji dovoljno nuklearnog arsenala da se zemlja uništi deset puta.

* Koji ministar u trenutnoj hrvatskoj vladi je najveća štetočina?

- Hahaha. No comment.

* Predsjednik nema velike ovlasti kad je riječ o domaćoj politici, ali ima snažnu savjetodavnu funkciju i legitimitet birača. Hoćete li se zalagati za reforme u upravi i pravosuđu?

- Naravno. Na upravu se još ne može djelovati, ali na pravosuđe može kroz sigurnosne službe. Hrvatski građani smatraju da je broj jedan problem RH upravo korupcija, tako da bi se sigurnosne službe trebale posvetiti više tom problemu, nešto što ni bivši predsjednici ni premijeri nisu odradili baš najbolje.

A što se tiče reformi uprave, iako van mojih ovlasti, zalagat ću se za smanjenje broja teritorijalnih jedinica. Zanimljiva statistika je da New York s 8 mil. stanovnika ima 50 vijećnika, a RH s 4 mil. oko 8.500. Postavlja se pitanje - zašto to nije već ranije riješeno? Ti kadrovi su nam nepotrebni.

* Što mislite o financiranju brodogradilišta? Treba li država nastaviti spašavati ili da ih pusti u stečaj?

- Žao mi je izuzetno radnika, ali treba pustiti u stečaj jer hrvatska brodogradnja je propala onog trenutka kad je propao brodarski institut. Čak su i Kinezi rekli da nam je zastarjela tehnologija jer se nije ulagalo u R&D. Ne možete biti konkurentni u globalnoj ekonomiji ako ne inovirate. S druge strane utukli smo puste novce u brodogradnju bez ikakvog smisla, koji su opet završili u privatnim džepovima preko kooperanata. Tržište treba odrediti je li proizvod i/ili industrija konkurentna.

* Njemačka je pred recesijom. Ako ona stvarno upadne u recesiju, kakav će utjecaj to imati na Hrvatsku i što hrvatska vlast može učiniti da ublaži posljedice za naše gospodarstvo?

- Upravo o ovim stvarima sam upozoravao zadnjih 2-3 godine kroz javne nastupe, ali nitko nije slušao. Bit će veliki efekt sigurno jer Italija i Njemačka su nam najveći trgovinski partneri. Ne zaboravimo da Italija već je u recesiji, a s druge strane veliki broj turista dolazi upravo iz te dvije zemlje tako da ćemo imati dualni efekt - smanjenje vanjskotrgovinske razmjene i smanjeni broj turista. Mislim da u kratkom roku Vlada ne ne može učiniti puno osim smanjenja poreznog opterećenja cijelog gospodarstva, da izvozno orijentirane firme ne budu pogođene. U dugom roku se može puno napraviti, ali potrebna nam je ekonomska strategija, nešto što nemamo već 25 godina. Mi samo lovimo valove globalnog gospodarstva, no nažalost, i ono usporava.

* Svjedočimo problemu nedostatka radne snage, ali sindikati se protive povećanju kvota na uvoz radnika. Treba li država ukinuti kvote i potpuno olakšati uvoz radne snage ili treba štititi domaće radnike kao što žele sindikati?

- Sindikati se nisu bunili kad je 300.000 Hrvata otišlo jer jednostavno nisu bili članovi njihovih sindikata i sada kad smo u situaciji da nam nedostaje radne snage, protive se povećanju kvota. Mislim da je to licemjerno. Evo Vlada je najavila novo povećanje plaća u državnom sektoru, nadam se da će ih to sad smiriti. Samo ono što ne shvaćaju sindikalisti, jednom kad Hrvatska bankrotira poput Grčke, doći će do rezanja broja zaposlenih i u državnom sektoru, a i razine plaća. Onda neće biti bitno jesi li privatni ili javni sektor, već svi smo u istom košu.

* Što mislite o zakonu koji uskraćuje pravo istospolnim parovima na udomljavanje djece? Hoćete li se, kao predsjednik, zalagati za LGBT prava i ravnopravnost građana?

- S obzirom da sam proveo dosta vremena u razvijenim zemljama, nemam ništa protiv udomljavanja djece, u svakom slučaju je bolje da djeca osjete toplinu doma nego da ih odgajaju birokrati po domovima ili, još gore, ulica. Dosta mojih i koleginih istraživanja pokazuju da roditelj nije samo novac i krov nad glavom, već je puno bitnija psihološka potpora u teškim vremenima, nešto što ne mogu svi adekvatno dobiti kada se u ustanovi na jednog odgajatelja nalazi desetak djece.

Naravno da ću se zalagati za LGBT prava, svatko ima pravo na samoodređenje i na privatnost u svoja četiri zida.

* Ako postanete predsjednik, hoćete li pozvati na raspisivanje referenduma o legalizaciji marihuane?

- Za medicinsku upotrebu da. Ženin tata se borio skoro 3 godine s rakom i kemoterapijama te je na kraju nažalost umro. To su nam bile jedne od najgorih godina u životu i jednostavno, kad vidite ljude da tako pate, napravili biste sve da im pomognete. Kod dosta bolesti se u inozemstvu pripisuje medicinska marihuana i THC ulja, pa ako će pomoći to ikome, onda sam svakako za to.

* Ukoliko marihuana ostane zabranjena kao sada, hoćete li, kao predsjednik, pomilovati one koji budu osuđeni na zatvorsku kaznu zbog uzgoja ili posjedovanja marihuane?

- Ovisi o okolnostima, opet, jer ulazimo u metaetičku domenu. Ako je za medicinsku uporabu i ako okolnosti to potvrđuju, pomilovat ću svakako.

* Što mislite o nedavnom slučaju kad je čovjek zaradio prekršajnu kaznu što je stajao s uvredljivim natpisom blizu premijera Plenkovića? Je li to kršenje ustavnog prava na slobodu govora?

- Naravno da je. Sloboda govora je jedno od osnovnih prava u demokraciji. Ako to zabranimo, tonemo ponovo u autokraciju.

* Kako se deklarirate ideološki - klasični liberal, centrist, socijalni liberal, konzervativni liberal ili nekako drugačije?

- Ne volim klasificirati ljude jer smo kompleksan bića. Evo vi procijenite iz mojih odgovora.

* Hoćete li riješiti Poligraf?

- Mogu riješiti čisto iz znanstvene znatiželje, ali nisam siguran da set pitanja može definirati osobu tako egzaktno na političkom spektru. Ne znam, možda griješim, ali kad riješim, javit ću vam svoje viđenje.