Vezani članci:
Plenković je Hrvatsku pretvorio u socijalni slučaj Europske unije
Mit o smanjivanju socijalne države
Podrška socijalnim radnicima koji traže manje birokracije, više terenskog rada
Pati li liberalizam od nedostatka empatije?
Bjelovarski poučak nam pokazuje kako bi ideja o temeljnom dohotku funkcionirala u praksi
Bjelovar treba biti primjer drugim gradovima i općinama, ali i Vladi RH
Ideologija puna paradoksa: Socijalisti bi trebali mrziti socijalnu državu
Učimo od najboljih: Kako je Kanada prepolovila broj ovisnika o socijalnoj pomoći
Socijalna pomoć treba biti znatno veća, ali postrožite kriterije!
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Švedska u srijedu ukida skoro sve mjere i prekida masovno testiranje na covid
U Švedskoj je u tijeku stručna rasprava o pandemijskoj strategiji. Hoće li Švedska promijeniti kurs?
Uredništvo Večernjaka teško podnosi poraz
Smrtnost u Švedskoj lani 0,3% ispod godišnjeg prosjeka
Švedska u studenom imala manju smrtnost nego Hrvatska prije epidemije
Šveđani vode debatu o skrbi za starije. Privatni domovi pokazuju se znatno sigurniji od javnih
Švedska: Komisija utvrdila nedostatke u zaštiti domova za starije, oporba traži Lofvenovu ostavku
Tegnell za širenje korone u Švedskoj okrivio imigrante pa se ispričao
Švedska strategija pod udarom kritičara u zemlji i izvan nje, ali Šveđani sada vjeruju Tegnellu više no ikada
Mediji o ʼlokalnim lockdownimaʼ u Švedskoj - lažna vijest
Švedska danima bez umrlih s Covidom-19: ʼSada tretiramo koronu kao i svaku drugu bolestʼ
Vladin savjetnik blokira neistomišljenike, ne dozvoljava otvorenu raspravu o mjerama i opet napada Švedsku
Tegnell odgovorio zašto se nije uspaničio kad su Švedskoj prognozirali 85.000 umrlih
Švedsko istraživanje: Studenti nisu rizični za širenje Covida-19
Indexov novinar u očajnom pokušaju odmazde prenosi žalopojke švedskih desničara
Nordijsko istraživanje: Otvorena škola bez maski ne utječe na širenje virusa
Otkad je uvela obavezne maske, Hrvatska ima 60% veću smrtnost od Švedske (i ta se razlika povećava)
Da je primijenila švedsku strategiju od početka, Hrvatska bi vjerojatno imala manje žrtava
Švedska strategija protiv covida - od početka do danas
Mjere u školama: Nema razumnog ni znanstvenog opravdanja za maltretiranje djece i nastavnika
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Što je država blagostanja? (na primjeru Švedske)


Piše: Vladan Laušević
Photo: Laurent Perren/Unsplash
3.7.2021.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Što je država blagostanja? (na primjeru Švedske)

Što je država blagostanja? (na primjeru Švedske)


Piše: Vladan Laušević
Photo: Laurent Perren/Unsplash
3.7.2021.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Popularno tumačenje države blagostanja je da ona pomaže siromašnima tako što se porezni novac od srednje klase i bogatih koristi za javna dobra poput zdravstva. Međutim, ekonomska istraživanja tijekom posljednjih godina, na primjer u Švedskoj, pokazuju da država blagostanja često favorizira baš one segmente društva koji nisu siromašni.

U svijetu se većina država može računati u socijalne ili države blagostanja, jer imaju neki broj programa i sustava za javno zdravstvo, obrazovanje i mirovinsko osiguranje. Generalna ideja države blagostanja je da pojedinac plaća visoke poreze za javni sektor, a da država onda taj novac od poreza raspodijeli od bogatijih siromašnijima. Među poznatijim državama blagostanja su EU-zemlje poput Švedske i Njemačke, zatim Kanada i Australija, kao i pojedine savezne američke države poput Kalifornije.

Povijesno gledano, kao institucija država blagostanja postoji već oko 150 godina i počela se razvijati krajem 19. stoljeća, u periodu prijelaza iz poljoprivrednog u industrijski model društva. Prvobitni primjer države blagostanja je postojao za vrijeme Prusije i kasnije Njemačke pod vodstvom Otta von Bismarcka kada je njegova vlada stvarala institucije koje bi smanjile rizike za socijalne promjene i nerede u tadašnjem društvu.

Ideja tadašnjih konzervativaca bila je da država blagostanja može smanjiti rizik od društvenih nereda, usporiti proces demokratizacije i liberalizacije društva i smanjiti podršku političkoj konkurenciji od strane liberala, a kasnije i od socijalista. Može se reći da je država blagostanja bila "konzervativni izum", a kasnije tijekom 20. stoljeća je razvijana uglavnom od strane socijalnih liberala i socijaldemokrata.

Na primjer, poznati vođa liberala u Švedskoj Karl Staff se i prije i poslije Prvog svjetskog rata dosta zalagao za razvijanje države blagostanja. Njegova ideja je bila da se Švedska treba razvijati u daljem pravcu kao industrijsko, modernije i liberalno društvo tako što bi građani imali više ekonomske koristi od države nego od obitelji, udruženja ili čak bogatih plemića koji su se zalagali za ideale feudalnog društva i koji su pod kontrolom držali siromašne seljake.

Treba imati na umu i da su tadašnji (socijalni) liberali htjeli ostvariti državu blagostanja uglavnom za siromašnije i stigmatizirane članove društva kojih je bilo u većim postotcima nego danas. Zbog toga se može reći da je švedska država blagostanja u institucionalnom smislu bila "mala" prije početka 1960-ih.

Tek kasnije, za vrijeme političke dominacije ljevičara, socijaldemokrata i lidera poput Olofa Palmea tijekom 1970-ih, švedska država blagostanja je postala "velika" i poznata po visokim porezima i ulozi države u ekonomiji.

Razvijenije države blagostanja poput Švedske imaju također visoku legitimnost i povjerenje kod građana. Na primjer, kada je Švedskom vladao liberalno-konzervativni savez u periodu 2006-2014. političari na vlasti su napravili neke promjene, ali ne radikalne ili velike. Zapravo, i pored retorike oko "neoliberalizma", švedska državna administracija je porasla u tom periodu dok je država blagostanja u nekim dijelovima poput zdravstva generirala više resursa nego ranije.

Kako je to bilo moguće? Jedan razlog je što je država blagostanja, koja je prije stotinu godina imala nekoliko programa i sustava, a danas ih ima preko 100, vremenom postala veća u svojoj administraciji što je dovelo do otežavanja reformi i zaštite interesa i poslova u raznim institucijama. Na primjer, zavod za zapošljavanje u Švedskoj, koji također dijeli vrstu "socijale" nezaposlenim pojedincima, jedna je od najmanje popularnih institucija, ali većina političara, zbog svojih oportunističkih razloga, nije spremna glasati za ukidanje te institucije.

Drugi razlog je to što je država blagostanja u Švedskoj vremenom postala "srednjoklasna", znači podobnija za srednju klasu koja obuhvaća većinu švedskog stanovništva. Na primjer, sustavi poput osiguranja za roditelje, koji također imaju i funkciju spolne jednakosti s ciljem da očevi više vremena provode sa svojom djecom, uglavnom se koriste od strane roditelja koji već imaju viši ekonomski standard života i žive u bogatijim općinama.

Paradoks je u tome što je taj sistem rezultat progresivne i feminističke politike koja je imala dobre namjere, ali rezultirala i time da radnička klasa i siromašniji građani plaćaju poreze za državu blagostanja koja praktično daje subvencije srednjoj klasi.

Metaforično se može reći da se švedska država blagostanja sve više ponaša kao princ John, a sve manje kao Robin Hood. Čak su i stručnjaci povezani s vladajućom socijaldemokratskom strankom ustanovili da resursi za zdravstvo, zbog raznih razloga npr. odlučivanja u općinama, često imaju veće efekte za pripadnike srednje klase nego za pripadnike nižih segmenata društva. Tu se također može primijeniti i "zakon Miltona Friedmana" poznat i kao "Directors law" - svi javni troškovi u vezi blagostanja u demokratskim društvima na kraju favoriziraju obrazovanu srednju klasu.

Istovremno je situacija u Švedskoj onakva kakva jest. Političari koji želi doći na vlast teže će uspjeti ako budu promovirali manje blagostanja, a glasači će očekivati da država nešto uradi. Međutim, trenutni modeli blagostanja u bogatijim dijelovima EU morat će se prije ili kasnije reformirati i prilagoditi raznim promjenama poput demografskih i tehnoloških.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

VLADAN LAUŠEVIĆ
Vladan Laušević je autor u društveno-kulturnom časopisu Opulens u Švedskoj i redovno piše o temama slobode, demokracije i identifikacije.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.