GCHQ, vladina agencija za telekomunikacije Ujedinjenog Kraljevstva, narušila je pravo građana na privatnost, presudio je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu (ECHR).

Riječ je o tužbi koju je pred ECHR-om prije 5 godina protiv britanske vlade podnijelo 14 udruga za ljudska prava, nakon što je poznati američki zviždač Edward Snowden predočio javnosti dokumente o nezakonitom nadziranju građana u SAD-u i Europi.

Slučaj se odnosio na metode presretanja koje je prije koristio GCHQ, a nedavno su ažurirane sukladno Zakonu o istražnim ovlastima 2016. godine. Europski sud nije proučio novo zakonodavstvo koje se već suočava s pravnim izazovima.

Suci su razmatrali tri aspekta digitalnog nadzora: masovno presretanje komunikacija, razmjenu obavijesti i dobivanje podataka o komunikaciji od pružatelja usluga.

Većinom od 5-2, suci u Strasbourgu su utvrdili da je GCHQ-ova metoda kršila članak 8. Europske konvencije o ljudskim pravima, čime se jamči privatnost, jer se navodi da su nedovoljne zaštitne mjere i pravila koja reguliraju odabir "povezanih" komunikacijskih podataka neadekvatne.

Režim koji je vlada Ujedinjenog Kraljevstva koristila za razmjenu obavještajnih podataka sa stranim vladama nije prekršio ni članak 8. niti članak 10. koji jamči slobodu govora. Nije bilo dokaza, zaključuju suci, da obavještajne službe zlorabe svoje ovlasti.

Edward Snowden, bivši zaposlenik CIA-e i američke službe za sigurnost NSA, koji je još uvijek u bijegu od američkog sudskog progona u Rusiji, na Twitteru je objavio da je ovo "velika pobjeda u borbi protiv masovnog nadziranja".

Megan Goulding, odvjetnica organizacije "Liberty", rekla je nakon presude: "Ovo je velika pobjeda za prava i slobodu ljudi u Velikoj Britaniji. To pokazuje da treba postojati ograničenje unutar kojeg države mogu špijunirati svoje građane."

Lucy Claridge iz Amnesty Internationala izjavila je: "Današnja presuda predstavlja značajan korak naprijed u zaštiti privatnosti i slobodi izražavanja diljem svijeta. Šalje snažnu poruku vladi Velike Britanije da je njezina upotreba opsežnih nadzornih ovlasti uvredljiva i protivi se načelima koja tvrdi da brani."

Jim Killock, izvršni direktor Open Rights organizacije: "Budući da smo ovaj slučaj započeli u 2013. godini, Velika Britanija je zapravo otad povećala svoje ovlasti za nadgledanje naših komunikacija, bez obzira na to jesmo li ili nismo osumnjičeni za bilo kakvu kriminalnu aktivnost."

Rachel Oldroyd iz Organizacije za istraživačko novinarstvo, koja je zabrinuta za slobodu govora, izjavila je: "Sloboda medija važan je temelj demokracije, a novinari moraju moći zaštititi svoje izvore. Posebno smo zabrinuti zbog efekta koji prijetnja državnog nadzora ima na zviždače koji žele otkriti nepravdu, a ova će presuda prisiliti našu vladu na uspostavu zaštitnih mjera."