Prema svemu sudeći, građani će kroz sljedeće dvije i pol godine dati 45 milijuna kuna za fact-checkere. To proizlazi iz uvodne najave programa kojeg je Agencija za elektroničke medije (AEM) pustila u javno savjetovanje pod nazivom "Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka". Predviđene su potpore u iznosu od između 750 tisuća i milijun i pol kuna, a prihvatljive aktivnosti su usmjerene na postojeće fact-checkere, uspostavljanje novih "neovisnih provjeravatelja", jačanje fact-checking sustava u medijskim redakcijama, razne edukacije i razvoj računalnih sustava za provjeru informacija.

Nositelji investicije, koja je u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, su AEM i Ministarstvo kulture i medija. Provedbeni okvir se temelji na stručnoj studiji čiji su autori zaključili da Hrvatska mora smanjiti količine dezinformacija, misinformacija i lažnih vijesti u javnom prostoru. Studija navodi zanimljive podatke, poput onoga iz Reuters Institute Digital News Report 2019 prema kojemu je najviši postotak ljudi koji su se "zatekli da aktivno pokušavaju izbjeći vijesti" izmjerena u Hrvatskoj (56%).

Razlozi tome nisu utvrđeni u Reutersovom istraživanju, no jedno drugo istraživanje znanstvenika s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu pokazalo je da ljudi koji svjesno ili nesvjesno izbjegavaju vijesti čine to "jer su vijesti previše negativne i potiču sukobe i napetosti u društvu".

Nije iznenađujuće što ljudi izbjegavaju konstantnu navalu senzacionalističkih naslova pune negative kojima ih mainstream mediji pokušavaju izložiti. Upravo zato je nastala satirična Facebook stranica "Nije dobro", a sve više ljudi ismijava uredništva zbog takvih odabira i ostavljaju ‘hahač’ reakcije. Pojedini ‘stručnjaci’ misle da se publika tako sociopatski smije tuđim patnjama, ne shvaćaju da čitatelji zapravo ismijavaju njih i ovakve komentare uredništava.

Autori navode da su društva s niskom razinom povjerenja u institucije posebno podložne dezinformacijskim kampanjama, te da ta kombinacija može dovesti u pitanje demokratske standarde, vrijednosti i procedure. Istaknuli su da je povjerenje hrvatskih građana u mainstream izvore, primjerice državne institucije i medije te stručne autoritete, poput zdravstvenih radnika, bitno niža od prosjeka Europske unije, što je otvorilo velik prostor za širenje dezinformacija tijekom pandemije Covida-19.

Iako autori navode djelomičnu suodgovornost medija za širenje dezinformacija, potpuno su propustili povezati to s činjenicom da je stručnim autoritetima, zdravstvenim radnicima i državnim institucijama u vezi pandemije gotovo konstantno i nekritički dozvoljeno iznošenje neistina u medijima. Toga je bilo toliko da se ne može niti nabrojati (iako autori stranice Infodemija.org to pokušavaju), ali dijelić popisa s vrha glave slijedi na kraju ovog članka.

Faktograf, jedini fact-checker u Hrvatskoj koji surađuje s Facebookom, je također iznio netočne podatke zbog čega je u više navrata objavio zahtjeve za ispravkom temeljem Zakona o medijima. Međutim, njihovu vjerodostojnost u pop epidemiologiji možda najbolje prikazuje članak Petra Vidova koji su objavili na početku studenog prošle godine.

U tom članku, autor iznosi dodatni kontekst (poput novog, zaraznijeg soja) zbog kojeg, s pravom, smatra da bi bilo netočno na temelju vremenske serije podataka u Hrvatskoj zaključiti da cjepivo protiv covida ne štiti od zaraze. Međutim, Vidov također navodi da se iz vremenskih serija podataka o tjednim hospitalizacijama u Danskoj i Islandu vidi kako cijepljeni imaju puno bolje šanse da izbjegnu teži oblik Covida-19, budući da su, za razliku od Hrvatske, procijepile veliki udio populacije. No, takav zaključak nije ispravan.

Naime, istina je da su podaci iz Danske i Islanda u vrijeme objave članka (tada su prikazivali podatke o hospitalizacijama iz listopada) pokazivali manji broj hospitalizacija u odnosu na godinu dana ranije. No, samo tri mjeseca kasnije su hospitalizacije narasle za nekoliko puta u odnosu na godinu dana ranije. Da je tada napisao članak, ne bi mogao isto zaključiti, zbog čega nije točno donositi zaključke o efektivnosti cjepiva na način kao što je učinio Vidov.

Faktograf navodi da se njegov rad financira kroz natječaje koje provodi NED (najveći donator: američki Kongres), Googleov The Digital News Initiative Innovation Funda, BTD (najveći donatori: njemačko ministarstvo vanjskih poslova i američka agencija USAID), Agencija za elektroničke medije, Europska komisija i Facebook. Kako će jačanje uloge takozvanih nezavisnih fact-checkera pozitivno utjecati na demokratske procese kada im popisi donatora čine popis najmoćnijih osoba i institucija u svijetu?

Najvažnija uloga slobodnih medija u demokratskim društvima jesu kritika i objava informacija koje moćnici ne žele da dospiju u javnost. Poanta slobodnog tiska i borbe za njegov opstanak nije u ulizivanju vlastima, pokušajima sramoćenja građana koji im se protive, u huškanju policije zbog kupovine čipsa na benzinskim postajama i u legitimaciji neviđenih udara na građanske slobode od strane neizabranih tehnokrata.

Nije istina:

- da cjepivo 100% štiti od teških oblika bolesti (premijer Andrej Plenković, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Marija Bubaš (dalje: Capakova zamjenica), molekularni biolog Kristijan Ramadan)
- da će Hrvatska ući u 2021. godinu s većim brojkama ako ne uvodi strože mjere (imunolog Luka Čičin-Šain)
- da jedino strože mjere mogu povući broj zaraženih prema dolje (molekularna biologinja Andreja Ambriović Ristov)
- da broj novoobljelih ne pada (N1 televizija)
- da akademik Ivan Đikić nije zazivao zatvaranja (akademik Ivan Đikić)
- da nije istina da su potpisnici apela tražili strogi lockdown (molekularni biolog Nenad Ban)
- da su mjere djelovale i da mjere neće djelovati, da je demagogija da Hrvatska ne može izdržati lockdown i da bi Hrvatska teško preživjela drugi lockdown, da su brojke ohrabrujuće i da brojevi nisu realni (kontradikcije akademika Ivana Đikića)
- da Portugal, Island, Danska i Irska ne pričaju više o zaraženima, umrlima i onima na respiratoru jer su na vrhu tablice cijepljenih (RTL Direkt)
- da cijepljenje garantira život i da nećete imati teški oblik bolesti (Capakova zamjenica)
- da snimatelj N1 novinara Ivana Hrstića nosi masku na prosvjedu protiv covid-mjera (Ivan Hrstić)
- da će prosvjed sigurno pridonijeti daljnjem širenju zaraze (Krešimir Luetić, tadašnji šef Hrvatske liječničke komore)
- da broj novozaraženih pada zbog pridržavanja epidemioloških mjera (ministar zdravstva Vili Beroš)
- da se ne preporuča cijepljenje zbog izmjerene razine antitijela (ministar zdravstva Vili Beroš i pulmolog Saša Srića)
- da uspjeh turističke sezone ovisi o poštivanju ‘epidemioloških’ mjera i postotku cijepljenih u usporedbi s turističkim konkurentima (premijer Andrej Planeković, ministar zdravstva Vili Beroš i ministrica turizma Nikolina Brnjac)
- i tako dalje.