Vezani članci:
Kadija te tuži, kadija ti sudi: Ovako izgleda proces žalbe Facebooku protiv Faktografa
Jedan od vodećih medicinskih časopisa piše Zuckerbergu zbog lošeg fact checkinga
Kopernikanski obrat: Kako su fact checkeri postali ono protiv čega se navodno bore
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Prijetvorna briga za građanske slobode u Rusiji otkriva dvostruke kriterije u medijima
Za novinare, ovo su ugledni liječnici. Biste li se pristali liječiti kod njih?
Covid potvrde u Hrvatskoj doživjele fijasko
Oni koji koriste tuđu tragediju za promidžbu svojih uvjerenja su dno dna. Molim vas, ne radite to!
Kako su antivakseri postali toliko bitni? Svaka šuša im nešto ʼvažno poručujeʼ
Kako su mediji veličali šarlatana regenerativne medicine
Novinarstvo je spalo na najnižu granu, a novinari glume žrtve. Zašto?
Je li Milanović prevario svoje birače?
Većina prosvjednika samo želi da ih se pusti na miru
Četiri medijske obmane o prosvjedima protiv covid potvrda
Opsesivna kontrola i manipulacija informacijama - najopasnija pandemija
Capak: Od 6.932 novozaraženih, cijepljeni čine 75%; sljedeći dan demantirao sam sebe
Protiv klimatskih promjena borit će se strahom i mjerama
Traženje žrtvenih jaraca mora prestati
Novinari se hvale da većina podupire uvođenje njihovih potvrda. Gdje su ti ljudi?
Ono što novinari traže od Vlade nije diskriminacija nego iznuda
Žene, djeca i mladi - najčešće žrtve medijskog zastrašivanja u doba korone
Pandemijsko društvo apsurda: Važni su simboli, a ne stvarnost
Zašto novinari imaju fetiš na djecu?
Dva tjedna nakon medijske kataklizme, led na Grenlandu se opet povećava
Mediji su malo lagali o ʼpećinskom čovjekuʼ iz Srbije koji poziva na cijepljenje: ʼPolitika se umiješalaʼ
Sve na jednom mjestu: Skupili smo uvrede kojima vas novinari časte već godinu dana
Medijske laži o turizmu u Portugalu
Novinarstvo ili tvornica straha, sloboda ili klikovi
Mediji su u ratu protiv individualizma i osobne odgovornosti. Evo zašto im se trebamo oduprijeti
Ne dozvolite medijima da vas nahuškaju protiv vaših prijatelja, susjeda i kolega na poslu
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana


Piše: Hrvoje Marković
Photo: Nijwam Swargiary/Unsplash
28.5.2022.

Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana

Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana

Prema svemu sudeći, građani će kroz sljedeće dvije i pol godine dati 45 milijuna kuna za fact-checkere. To proizlazi iz uvodne najave programa kojeg je Agencija za elektroničke medije (AEM) pustila u javno savjetovanje pod nazivom "Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka". Predviđene su potpore u iznosu od između 750 tisuća i milijun i pol kuna, a prihvatljive aktivnosti su usmjerene na postojeće fact-checkere, uspostavljanje novih "neovisnih provjeravatelja", jačanje fact-checking sustava u medijskim redakcijama, razne edukacije i razvoj računalnih sustava za provjeru informacija.

Nositelji investicije, koja je u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, su AEM i Ministarstvo kulture i medija. Provedbeni okvir se temelji na stručnoj studiji čiji su autori zaključili da Hrvatska mora smanjiti količine dezinformacija, misinformacija i lažnih vijesti u javnom prostoru. Studija navodi zanimljive podatke, poput onoga iz Reuters Institute Digital News Report 2019 prema kojemu je najviši postotak ljudi koji su se "zatekli da aktivno pokušavaju izbjeći vijesti" izmjerena u Hrvatskoj (56%).

Razlozi tome nisu utvrđeni u Reutersovom istraživanju, no jedno drugo istraživanje znanstvenika s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu pokazalo je da ljudi koji svjesno ili nesvjesno izbjegavaju vijesti čine to "jer su vijesti previše negativne i potiču sukobe i napetosti u društvu".

Nije iznenađujuće što ljudi izbjegavaju konstantnu navalu senzacionalističkih naslova pune negative kojima ih mainstream mediji pokušavaju izložiti. Upravo zato je nastala satirična Facebook stranica "Nije dobro", a sve više ljudi ismijava uredništva zbog takvih odabira i ostavljaju ‘hahač’ reakcije. Pojedini ‘stručnjaci’ misle da se publika tako sociopatski smije tuđim patnjama, ne shvaćaju da čitatelji zapravo ismijavaju njih i ovakve komentare uredništava.

Autori navode da su društva s niskom razinom povjerenja u institucije posebno podložne dezinformacijskim kampanjama, te da ta kombinacija može dovesti u pitanje demokratske standarde, vrijednosti i procedure. Istaknuli su da je povjerenje hrvatskih građana u mainstream izvore, primjerice državne institucije i medije te stručne autoritete, poput zdravstvenih radnika, bitno niža od prosjeka Europske unije, što je otvorilo velik prostor za širenje dezinformacija tijekom pandemije Covida-19.

Iako autori navode djelomičnu suodgovornost medija za širenje dezinformacija, potpuno su propustili povezati to s činjenicom da je stručnim autoritetima, zdravstvenim radnicima i državnim institucijama u vezi pandemije gotovo konstantno i nekritički dozvoljeno iznošenje neistina u medijima. Toga je bilo toliko da se ne može niti nabrojati (iako autori stranice Infodemija.org to pokušavaju), ali dijelić popisa s vrha glave slijedi na kraju ovog članka.

Faktograf, jedini fact-checker u Hrvatskoj koji surađuje s Facebookom, je također iznio netočne podatke zbog čega je u više navrata objavio zahtjeve za ispravkom temeljem Zakona o medijima. Međutim, njihovu vjerodostojnost u pop epidemiologiji možda najbolje prikazuje članak Petra Vidova koji su objavili na početku studenog prošle godine.

U tom članku, autor iznosi dodatni kontekst (poput novog, zaraznijeg soja) zbog kojeg, s pravom, smatra da bi bilo netočno na temelju vremenske serije podataka u Hrvatskoj zaključiti da cjepivo protiv covida ne štiti od zaraze. Međutim, Vidov također navodi da se iz vremenskih serija podataka o tjednim hospitalizacijama u Danskoj i Islandu vidi kako cijepljeni imaju puno bolje šanse da izbjegnu teži oblik Covida-19, budući da su, za razliku od Hrvatske, procijepile veliki udio populacije. No, takav zaključak nije ispravan.

Naime, istina je da su podaci iz Danske i Islanda u vrijeme objave članka (tada su prikazivali podatke o hospitalizacijama iz listopada) pokazivali manji broj hospitalizacija u odnosu na godinu dana ranije. No, samo tri mjeseca kasnije su hospitalizacije narasle za nekoliko puta u odnosu na godinu dana ranije. Da je tada napisao članak, ne bi mogao isto zaključiti, zbog čega nije točno donositi zaključke o efektivnosti cjepiva na način kao što je učinio Vidov.



Faktograf navodi da se njegov rad financira kroz natječaje koje provodi NED (najveći donator: američki Kongres), Googleov The Digital News Initiative Innovation Funda, BTD (najveći donatori: njemačko ministarstvo vanjskih poslova i američka agencija USAID), Agencija za elektroničke medije, Europska komisija i Facebook. Kako će jačanje uloge takozvanih nezavisnih fact-checkera pozitivno utjecati na demokratske procese kada im popisi donatora čine popis najmoćnijih osoba i institucija u svijetu?

Najvažnija uloga slobodnih medija u demokratskim društvima jesu kritika i objava informacija koje moćnici ne žele da dospiju u javnost. Poanta slobodnog tiska i borbe za njegov opstanak nije u ulizivanju vlastima, pokušajima sramoćenja građana koji im se protive, u huškanju policije zbog kupovine čipsa na benzinskim postajama i u legitimaciji neviđenih udara na građanske slobode od strane neizabranih tehnokrata.

Nije istina:

- da cjepivo 100% štiti od teških oblika bolesti (premijer Andrej Plenković, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Marija Bubaš (dalje: Capakova zamjenica), molekularni biolog Kristijan Ramadan)
- da će Hrvatska ući u 2021. godinu s većim brojkama ako ne uvodi strože mjere (imunolog Luka Čičin-Šain)
- da jedino strože mjere mogu povući broj zaraženih prema dolje (molekularna biologinja Andreja Ambriović Ristov)
- da broj novoobljelih ne pada (N1 televizija)
- da akademik Ivan Đikić nije zazivao zatvaranja (akademik Ivan Đikić)
- da nije istina da su potpisnici apela tražili strogi lockdown (molekularni biolog Nenad Ban)
- da su mjere djelovale i da mjere neće djelovati, da je demagogija da Hrvatska ne može izdržati lockdown i da bi Hrvatska teško preživjela drugi lockdown, da su brojke ohrabrujuće i da brojevi nisu realni (kontradikcije akademika Ivana Đikića)
- da Portugal, Island, Danska i Irska ne pričaju više o zaraženima, umrlima i onima na respiratoru jer su na vrhu tablice cijepljenih (RTL Direkt)
- da cijepljenje garantira život i da nećete imati teški oblik bolesti (Capakova zamjenica)
- da snimatelj N1 novinara Ivana Hrstića nosi masku na prosvjedu protiv covid-mjera (Ivan Hrstić)
- da će prosvjed sigurno pridonijeti daljnjem širenju zaraze (Krešimir Luetić, tadašnji šef Hrvatske liječničke komore)
- da broj novozaraženih pada zbog pridržavanja epidemioloških mjera (ministar zdravstva Vili Beroš)
- da se ne preporuča cijepljenje zbog izmjerene razine antitijela (ministar zdravstva Vili Beroš i pulmolog Saša Srića)
- da uspjeh turističke sezone ovisi o poštivanju ‘epidemioloških’ mjera i postotku cijepljenih u usporedbi s turističkim konkurentima (premijer Andrej Planeković, ministar zdravstva Vili Beroš i ministrica turizma Nikolina Brnjac)
- i tako dalje.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

HRVOJE MARKOVIĆ
Hrvoje Marković se bavi glazbom, financijama, web razvojem i padobranstvom.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.