Vezani članci:
Jednima javni novac za obnovu, drugima empatija
Goranka Jureško i Jutarnji list trebaju objasniti građanima otkud Hrvatskoj 11,5 milijardi eura
Superhik vlada: Obnovu skupih nekretnina u Zagrebu platit će podstanari i Slavonci na minimalcu
Koja je zadaća države u obnovi nakon potresa?
Ne čekajte državu da vam obnovi potresom oštećenu nekretninu, nema smisla
Novo na Liberalu:
Moderna odjeća za malo novca? Nije problem
Ne nasjedajte na Plenkovićev PR: Vlada neće podići plaću nikome u privatnom sektoru
Policajka s Faktografa ima strašne argumente za suzbijanje nepodobnih stavova
Zakon o javnom redu i miru ima ozbiljan problem s pravom na slobodu govora
Musk pokazao kako se razgovara s novinarima
Glavni urednik Glasa Istre se okomio na čistačice i frizerke. Razlog je urnebesan
Strah od umjetne inteligencije je neopravdan, 1. dio: Povijesni presjek
Finci se na izborima okrenuli desno: Što to konkretno znači?
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Po svim pravilima novinarske struke trebao sam već najmanje triput umrijeti
Liberal je najopasniji medij u Hrvatskoj - potvrdili Index i Vlada RH
U pozadini nove hit-serije HBO-a: Moralni argument u obranu individualizma
Novac koji plaćamo za 'besplatno' cjepivo koje nitko neće iskoristiti - to vam je trebala biti povišica, sorry!
HZZO je vreća bez dna. Zašto ga ne ukinemo?
Desnica prije Trumpa: Pogledajte što su Reagan i H.W. Bush govorili o ilegalnim imigrantima
Je li vam sada jasno kako je biti imigrant u Hrvatskoj?
Gretino proročanstvo da će ljudi nestati do 2023. nije dobro ostarjelo pa je obrisala tvit
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Mile Kekin je dokaz da koronaši još dugo neće biti u stanju probaviti što im se dogodilo
Djelatnici ZG Čistoće se trebaju pozvati na priziv savjesti
Nezaboravne lekcije: M. Friedman o odgovornosti Vlade prema siromašnima
Strelovit rast cijena nekretnina - rezultat tiskanja novca i dokaz povećanja nejednakosti
SDP na Dan žena diskriminira žene i širi rodne stereotipe
Ilko Ćimić: Nisam prijavio hrvatske građane zambijskim vlastima
HUP i SDP predlažu novi porez koji bi dodatno poskupio ljetovanje na Jadranu
Mises o ratu, ratnoj ekonomiji i uspostavi trajnog mira
Ne morate birati stranu u ratu. Možete biti na strani mira
Zabranitelji su opet 'in': Preko cajki do političkih poena
Autokrat Plenković mijenja zakone radi sebe: 'Curenje informacija će biti kazneno djelo'
Mediji sustavno rade na radikalizaciji hrvatske javnosti, trebaju snositi svoj dio odgovornosti

Obnova Gunje je najbolji dokaz zašto država ne bi trebala na isti način pristupiti obnovi Zagreba


Piše: Mario Nakić
Photo: Youtube
31.7.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Obnova Gunje je najbolji dokaz zašto država ne bi trebala na isti način pristupiti obnovi Zagreba

Obnova Gunje je najbolji dokaz zašto država ne bi trebala na isti način pristupiti obnovi Zagreba


Piše: Mario Nakić
Photo: Youtube
31.7.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Pobornici obnove privatnih stambenih objekata novcem poreznih obveznika u svojoj argumentaciji često koriste Gunju. Riječ je o mjestu na samom istoku Hrvatske koje je 2014. godine, prvenstveno zbog loše javne infrastrukture, pogodila velika poplava nakon čega je država sufinancirala obnovu uništenih kuća.

Kada navode primjer Gunje, ona obično služi kao argumentacija za poentiranje: "Niste imali ništa protiv državne pomoći stanovnicima Gunje nakon poplave? Vi mrzite Zagreb!" - znači, mi koji smo protivnici tolike javne potrošnje jer shvaćamo da država nema toliki novac, automatski mrzimo Zagreb.

Pogledajmo zato primjer Gunje. Obnova Gunje koštala je državu 650 milijuna kuna i nije prošla bez afera. Evo što je 24sata pisao godinu i pol nakon poplave:

"Vlasnik te tvrtke nam je došao u starom Golfu trojci pregledati kuću. Sad i on i supruga voze nove Mercedese.

Ilustrira tako jedan Gunjanac zaradu koja je ostvarena na obnovi poplavljene županjske Posavine. Obnova njegove kuće od oko 120 četvornih metara i jedne dvorišne zgrade stajala je državu 480.000 kuna. Skoro godinu i pol nakon katastrofalne poplave, ostalo je još završiti i obnoviti 10-15 posto vodom uništenih kuća.

Kao i naš sugovornik, puno mještana je vidjelo i troškovnike iako to Vlada nikako nije željela. U njima stoji koliko su izvođači naplatili državi svoj rad. Strogo je zabranjeno izvođačima i nadzornicima pokazati koliko je točno iz proračuna otišlo na pojedinu kuću.

- To smo učinili jer smo željeli razdvojiti novac od mještana. Nismo željeli da postoji međusobna zavist koliko je komu uloženo. Važno nam je da je sve kvalitetno napravljeno – kaže Željko Uhlir, zamjenik ministrice graditeljstva Anke Mrak Taritaš.

Ministarstvo je tako dosad puštalo u javnost samo ukupne podatke o obnovi, iz kojih se ne vidi pojedinačni trošak niti prosjek obnove.

24sata su ipak došla do podataka iz tajnih troškovnika. Uz informacije od kooperanata koji su obavljali posao, jasno je da je obnova papreno plaćena. Primjerice, u poplavljenim Račinovcima postoji čak šest kuća koje imaju sabirne (septičke) jame koje će državi biti naplaćene 64.500 kuna! Uhlir kaže da su nakon prvih skupih jama cijene prepolovljene na 30.000 kuna za nove kuće i da će još jednom provjeriti trošak.

- Nisam vjerovao kada sam čuo da su na poplavljenim područjima napravljene septičke jame po 64.500 kuna, sve na račun države. Ta informacija se na kraju pokazala potvrđenom, ali i samo vrhom sante leda troškova obnove. Ministarstvo graditeljstva nikad nije željelo da mještani vide koliko je točno koštala obnova njihovih kuća. Ipak mi smo došli do tih cijena koje će mnoge šokirati - kaže novinar 24sata Ivan Pandžić.

- Nove kuće su napravljene i za milijun kuna , sretna 21 tvrtka koja je dobila posao obnove vrijedan 430 milijuna, često je posao prepuštala kooperantima koji su sve odradili puno jeftinije, a državi je ispostavljen novi račun za svaku obnovljenu kuću - ističe.

U Gunji, gdje je obnova kasnije počela, septičke jame su građene za cijenu od 15.000 do 28.000 kuna, tvrde nam u ministarstvu.

To je ogroman novac, pogotovo kad se zna da su mještani dobivali 40.000 ili 70.000 kuna ako su sami obnavljali kuće. Kad se na cijene septičkih jama pridoda PDV, ispada da su oni koji su uzimali novac i sami obnavljali trebali vratiti svoj dom u prvobitno stanje za iznos kojim je drugom napravljena samo sabirna jama."

Pročitajte cijeli tekst ovdje.

Ako je tako prošla potrošnja 650 milijuna javnih kuna, probajte si zamisliti što će tek raditi s javnih 15 milijardi eura. Građevinska mafija i HDZ već trljaju ruke.

Probajte shvatiti, nitko nema ništa protiv Zagreba i Zagrepčana. Upravo će Zagrepčani biti ti koji će na ovaj način biti nasamareni jer će njihovih 20 posto biti puno skuplje nego što misle. Kada skoče cijene građevinskih radova u nebo kao što su skočile u Gunji, još će na kraju ispasti da bi ih jeftinije izašlo da su si sami obnavljali zgrade i da se država nije miješala.

Naravno, država treba pomoći pri obnovi, ali moramo biti svjesni realnih mogućnosti i staviti se u te okvire. Prema procjeni Vlade RH obnova Zagreba će koštati oko 11,5 milijardi eura, ali ta će cijena sigurno biti znatno veća jer građevinski radovi neće vrijediti isto kao sada jednom kad država uloži u njih svoj novac. Onda cijene rastu. Komotno možemo reći da će država to platiti najmanje 15 milijardi eura.

I dok se zbog Gunje država nije morala zaduživati (650 milijuna kuna je bilo oko 0,5 posto godišnjeg državnog proračuna 2014.), obnova Zagreba nije moguća bez novog zaduživanja. Hrvatska već sada jedva otplaćuje postojeće kredite (za otplatu rate kredita Marić je podigao novi kredit), što mislite kako ćemo otplaćivati nove kredite? Premijer Plenković je najavio da je već dogovorio kredit kod Svjetske banke i dogovara još jedan kod Banke za razvoj Vijeća Europe. To su krediti koje će Hrvati otplaćivati desetljećima.

Pa onda, dragi solidarni drugovi kojima su puna usta solidarnosti, nemojte se čuditi što ljudi sve teže žive, što nam je zdravstvo i školstvo na razini Afrike. Nitko ne priča o obnovi osnovnih škola od Slavonije do Dalmatinske Zagore, gdje su osnovnoškolske zgrade u gorem stanju od zagrebačkih oštećenih zgrada, čak i bez potresa. Za takve stvari ova država nema novca.

Kada cijene građevinskih radova skoče u nebo, bit će praktički nemoguće obnoviti, nadograditi ili izvoditi bilo kakve radove na kućama i zgradama izvan Zagreba bez državne pomoći. Cijene nekretnina će porasti pa će država morati povećati svoj program sufinanciranja stambenih kredita. Pogodite tko će profitirati - pojedine građevinske tvrtke (one bliske HDZ-u) i banke. Velika većina građana RH bit će još siromašnija, ali to je izgleda nešto na što smo se navikli jer većina ljudi nije u stanju vidjeti širu sliku. Puno lakše je ostati na primitivnoj razini pa ovu raspravu svoditi na tobožnju mržnju prema Zagrebu i sukob između Zagreba i ostatka Hrvatske.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.