Za one koji prate političku situaciju u Švedskoj posljednjih mjeseci, današnji parlamentarni izbori nisu donijeli neko iznenađenje. Desni populisti Švedski demokrati, koji su se u predizbornoj kampanji fokusirali samo na jednu temu - imigraciju - ostvarili su značajan rast u odnosu na prošle izbore osvojivši skoro 18 posto glasova. Ipak, to je slabiji rezultat nego što su im predizborne ankete predviđale (još nedavno su bili na gotovo 25 posto).

Vladajući socijaldemokrati su očekivano pali na 28 posto, ali njihovi saveznici (Ljevica i Zeleni) također su uspjeli ući u parlament.

U Švedskoj postoje tri liberalne stranke i sve su uspjele ponovno ući u parlament osvojivši zajedno gotovo isti postotak (35 posto) kao i prije 4 godine, što znači da rast desnih populista nije utjecao na liberalno biračko tijelo, već je ugrozio isključivo lijevu koaliciju. Najjača liberalna stranka u Švedskoj je Umjerena stranka (konzervativni liberali) - osvojila je oko 20 posto glasova (3 postotna poena manje nego na prošlim izborima), Stranka centra (klasični liberali) je osvojila 9 posto (3 postotna poena više nego prošli put) i Liberalna stranka (socijalni liberali) 6 posto (jedan postotni poen bolje nego prije 4 godine). Ove tri liberalne stranke inače su u Koaliciji desnog centra skupa s Demokršćanima.

Koalicija desnog centra bi, po rezultatima nakon 90 posto prebrojenih glasova, imala 143 zastupnika u parlamentu, jednako kao i Lijeva koalicija. Preostalih 63 zastupnika doći će iz stranke Švedskih demokrata.

Tko će ući u novu vladu, jako je vruće pitanje na koje još nitko ne može dati odgovor. Lider Švedskih demokrata pozvao je Umjerenu stranku da bira između koaliranja s njima ili sa socijaldemokratima. Liberalna stranka i Stranka centra kažu da nema šanse da podrže vladu u kojoj bi sudjelovali desni populisti (Švedski demokrati). Socijaldemokrati također ne žele koalirati sa Švedskim demokratima.

Preostaje samo mogućnost velike koalicije. Budući da male stranke iz Lijeve koalicije neće prijeći desnom bloku, ili će Umjerena stranka prijeći lijevom bloku (što je manje vjerojatno) ili će druge dvije liberalne stranke podržati lijevi blok da se formira manjinska vlada. Postoji, naravno, i mogućnost da u novoj vladi koaliraju sve parlamentarne stranke osim Švedskih demokrata, ali takva vlada će biti prilično nestabilna i teško je vjerovati da će opstati cijeli četverogodišnji mandat.

U svakom slučaju, birači su na ovim izborima jasno rekli da žele promjenu kursa dosadašnje politike, ali su također rekli i da im ono što nude desni populisti nije ta promjena koju trebaju.