Neki su tabloidi u Velikoj Britaniji i šire za nedavnu tragediju - veliki požar na Grenfell tornju u Londonu - napisali da je "neizbježna posljedica neoliberalizma". Kao odgovor, moglo bi se reći da je požar posljedica socijalizma sa sličnom argumentacijom, no i to bi bilo neodgovorno optuživanje i reduciranje poante na neukusno zaključivanje kao što to rade ljevičari. Zbog ljudskosti i razuma, smatramo da trebamo razjasniti neke stvari prije komentiranja tragedije i traženja krivca, piše Alberto Mingardi, direktor talijanskog instituta Bruno Leoni na stranicama Zaklade za ekonomsku edukaciju (FEE).

Pojam "neoliberalizam" se obično pogrešno koristi. Nećemo sad kopati po povijesnim kontroverzama, pretpostavit ćemo da tabloidi misle na slobodno tržište i kapitalizam. Obično se koristi taj pojam za ograničavanje vladinog trošenja (trenutno na 45 posto nacionalnog dohotka Engleske) i regulaciju. Požari, poplave, tragedije će se događati bez obzira na regulacije. Teško je pronaći povezanost između takvih nesreća i zakonskih regulativa, dijelom i zato što su ovakvi događaji vrlo rijetki. Ali neki kritičari preferiraju slogane umjesto analiza, čak i kad ljudi izgube živote. Odmah nakon požara, jedan od laburista u parlamentu je tvitao: "Zapalite neoliberalizam, a ne ljude". Političari zbilja mogu biti užasni, ali je još više poražavajuće vidjeti intelektualce i akademike kako idu istim putem.

Mariana Mazzucato, guru mnogih na političkoj ljevici i ekonomistica je komentirala: "Grenfellov toranj = mikrokozmos od 3 vrlo loše ekonomske ideje: 1) Deregulacija, 2) Outsorcing i 3) Ušteda."

Nemoguće je izvući zaključak o ove tri vrlo komplicirane ekonomske vrijednosti iz jednog događaja. Jedna varijabla ništa ne dokazuje.

Po istoj logici netko drugi bi mogao reći da je skandal u bolnici Mid Staffordshire, u kojem je život izgubilo 1.200 osoba, rezultat akcije osoblja koje je direktno unajmila državna bolnica i da to pokazuje kako je vrlo loša ekonomska ideja koristiti takvu radnu snagu radije nego radnike outsoursane iz privatnog sektora. Ali i to bi bila samo ideologija kao i njen zaključak.

Ušteda nije uzrok požara

Sve vrste organizacija ugovaraju poslove s drugima ili zapošljavaju radnike kako je propisala Vlada na svim razinama - od sportskih klubova preko korporacija do same Vlade. Ne postoji jedinstveni odgovor na pitanje što je najbolje u kojoj situaciji. Korisnost tržišta je u tome što konkurentnost i eksperimentiranje s različitim modelima nam može pomoći da nađemo najbolji i najpovoljniji način kako do robe i usluga.

Grenfellov toranj su kontrolirala državna tijela. Grad je potrošio skoro 10 milijuna funti na renoviranje nebodera pa kriviti štednju nema smisla. Ne znamo kombinaciju svih faktora koji su doveli do požara, ali ako je problem u omotaču, onda bi dodatnih 5.000 funti riješilo problem i do požara ne bi došlo. To nema baš nikakve veze s uštedom, jednostavno je riječ o lošem izboru koji je napravilo javno tijelo, odnosno gradska vlast.

Što se tiče optužbe da je deregulacija dovela do Grenfellove tragedije, ni ona nije utemeljena. Pregledani su mnogi aspekti vatrogasnih propisa, ali, unatoč upozorenjima, vlada nije preispitala pojedine propise koji se odnose na oblogu koja se koristi na Grenfellovom neboderu. Niti jedan nepristrani promatrač ne bi mogao opravdano optužiti dvije prethodne vlade za deregulaciju gospodarstva. I, doista, stanovi su bili nastanjeni upravo zato jer je državna vlast potaknula gradska vijeća da to učine.

To je bio blok stanova u vlasništvu lokalne samouprave, kojim upravlja organizacija koja je bila stvorena regulacijom koju je donijela laburistička vlada početkom 2000-ih. Doista, cijeli koncept višegodišnjeg življenja bio je dio socijalističke utopije, svijeta u kojem bi se privatna imovina s vrtovima trebala svesti na najmanju mjeru, a kolektivni život na nebu (u neboderu) trebao je procvjetati.

Što smo naučili?

Drago nam je što su mnogi odoljeli takvoj utopiji. Ali vjerujemo da je nemoguće izvući bilo koji opći politički zaključak iz ovoga. Nažalost, stanovi koje vode privatni stanodavci, kuće u privatnom vlasništvu i javne zgrade će se povremeno susretati s tragedijom požara. Ali sigurno možemo reći kao i Theresa May (koja inače voli okrivljavati privatni sektor kad stvari krenu po zlu), da je ovo primjer "neuspjeha države".

Možda složenost upravljanja zgradama nije pomogla. Moglo je biti bolje da ga je lokalna uprava u potpunosti kontrolirala, ali isto tako bi možda bilo bolje kad bi bilo potpuno privatno. Umjesto toga, došlo je do složene mješavine lokalne uprave, organizacija stanara i uključivanja privatnog poduzeća u vlasništvo, upravljanje i održavanje zgrade. Ne znamo i nikad nećemo znati što bi bolje funkcioniralo u tom konkretnom slučaju.

Jedan od najvećih rizika od požara u Ujedinjenom Kraljevstvu je Dom Parlamenta - to je sjedište vlade, koje posjeduje i kontrolira vlada. Nikakva privatna tvrtka nikad ne bi osigurala te zgrade. Ako dođe do požara, hoće li neukusna ljevica i za to okriviti neoliberalizam?