Vezani članci:
Socijaldemokracija u Hrvatskoj svela se na puku jugonostalgiju
Milanović bi bio idealan reformator HDZ-a
SDP želi ukinuti prirez u Zadru, UGP i Centar protiv
Tko je Branko Kolarić, novi miljenik medija i širitelj straha i panike?
Sada je pravo vrijeme da Vlada ukine minimalac
Zašto Bernardić ne želi model skandinavskih socijaldemokrata za Hrvatsku?
SDP-ov prijedlog zakona o marihuani je loš. Holy obmanjuje javnost, nije riječ o liberalizaciji i ʼpotpunoj legalizacijiʼ
Zašto Mrak Taritaš ne raspusti svoju stranku i jednostavno se priključi SDP-u?
Kraj SDP-a kakvog znamo ili kraj SDP-a
Bernardić je imao odličnu priliku, uprskao ju je
Grčić opet pokazao da ne razumije kako tržište funkcionira
Hrvatska politika je poput Zemljine kore - ima li mjesta za liberalizam?
Ona je mislila da će ratifikacija Istanbulske prekinuti nasilje nad ženama
Bojan Glavašević vrši pritisak na Večernjak zbog nepoćudnih kolumnista, a smeta mu i Liberal
SDP i Vatikanski ugovori - politikanstvo i jeftini populizam
Red Istanbulske, red aviona, red Putina, red kulturološko-vjerskog rata
Kako je socijaldemokrat Plenki utjerao i Crkvi i SDP-u
Socijal-korporatistička partija: Peđa Grbin podržava državno ulaganje u privatni biznis
Očekuje li Hrvatsku sudbina Njemačke ili Italije?
Došlo je vrijeme kad ni partijski uhljebi više nisu zadovoljni. To je dobro...
Tko je gluplji?
Zoran Milanović je zadnji koji se ima pravo žaliti zbog gospodarskog stanja u RH
Samo još jedan dan u Uhljebistanu...
Koliko će nam još trebati da shvatimo da država nije dobar gospodar?
Bottom-up pristup: Kako protiv vladajućih struktura koje čuvaju status quo i rastućeg populizma?
Mirando Mrsić u sukobu sa samim sobom
SDP-ovo rješenje problema iseljavanja - još veće iseljavanje
HNS i SDP guraju feminističku ideologiju, a gdje su im žene?
Bero i Hrg se rugaju radnicima. Liberal ima bolju ideju za minimalac...
SDP se opet sramoti: Podučimo Mrsića o GINI koeficijentu!
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

I SDP kapitulirao pred populizmom: Zašto banke ne nude kredite s istom kamatom u Njemačkoj i Hrvatskoj?


Piše: Branimir Perković
Photo: Facebook
15.5.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

I SDP kapitulirao pred populizmom: Zašto banke ne nude kredite s istom kamatom u Njemačkoj i Hrvatskoj?

I SDP kapitulirao pred populizmom: Zašto banke ne nude kredite s istom kamatom u Njemačkoj i Hrvatskoj?


Piše: Branimir Perković
Photo: Facebook
15.5.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Kao što nemaju svi građani iste države jednake financijske navike, tako se međusobno razlikuju i države.

Baš kao što Hrvatska nema efikasno burzovno tržište i tržište rada, tako nema ni efikasno političko tržište. Političko tržište možemo definirati kao tržište ideja i politika na kojemu se stranke pojavljuju kao ponuđači, a glasači kao kupci. Efikasno tržište je, među ostalom, tržište na kojem kupci "kažnjavaju" ponuđače manjom konkurencijom njihovih proizvoda/usluga, smanjujući potražnju za proizvodom onih ponuđača koji ne zadovoljavaju njihove potrebe.

Svima je postalo bolno jasno da velike političke stranke mogu raditi što žele i koliko dugo žele, a to neće znatno naštetiti njihovom rejtingu. HDZ i SDP imaju zacementirani određeni postotak glasača koji će za njih glasati, bez obzira na njihove politike, izjave i vodstvo.

U takvoj situaciji ne postoji efikasnost političkog tržišta jer birači (u funkciji kupaca) ne kažnjavaju stranke (ponuđače) zbog toga što provode politike, odluke i ideje (proizvode) koje oni žele. Na efikasnom tržištu (koje nikada ne dolazi do savršene efikasnosti), kupci reagiraju slabijom kupnjom na odluke kompanija s kojima se ne slažu, bilo da se to radi o promjeni proizvoda, odnosu prema kupcima i društvu, odlukama ili jednostavno lošem managementu.

Na Hrvatskom neefikasnom političkom tržištu glavne stranke mogu raditi sve što je suprotno stavovima i željama svojih birača, ali im ti birači ipak ne okreću leđa u dovoljno jakoj mjeri.

To smo prije nekoliko godina mogli vidjeti na primjeru HDZ-a, a danas je to vidljivo u slučaju SDP-a. Nije mi cilj kritizirati Bernardića, kojeg mi je pomalo žao jer je naslijedio nagomilane probleme iz prošlih razdoblja, a pokazalo se da nije dovoljno sposoban da ih riješi, ali SDP već dugo vremena politički životari na staroj slavi. Stranka je ostala bez kadrova koji bi mogli voditi i manju farmu a kamoli državu, stranačko vodstvo praktički ne postoji, a uslijed svega toga se pojavio i idejni vakuum pa je prestao funkcionirati kao najveća opozicijska stranka.

Postali su kao komad trulog starog namještaja; postoje i zauzimaju prostor, ali nema baš nikakve koristi od njih.

No, to se nije ozbiljnije prelilo na njihov rejting. Da, jako je pao i u jednom trenutku je postojala opasnost da prestanu biti druga najjača stranka u državi, ali s obzirom na to koliko dugo traje kaos, bezidejnost i obezglavljenost, već su trebali pasti ispod 10% podrške birača. Ali političko tržište u Hrvatskoj nije efikasno pa se to nije dogodilo, baš kao što se nije dogodilo s HDZ-om prije nekoliko godina.

Puno je razloga za to, ali najvažniji je taj što velike političke stranke vuku temelj svog biračkog tijela iz vojski zaposlenih u državnoj i lokalnoj upravi te javnim tvrtkama, čija radna mjesta i napredovanje su usko povezani s velikim strankama pa je za njih glasovanje za te stranke ustvari glasovanje za samih sebe, svoje radno mjesto is svoje interese. Političko tržište u Hrvatskoj neće biti efikasno sve dok se oštro ne smanji broj zaposlenih u javnom sektoru.

Ipak je nakon toliko vremena u kojem je SDP idejno propadao i njima postalo jasno da trebaju prestati biti opozicijski fikusi i početi politički djelovati, umjesto da energiju troše na unutrašnje borbe. Europski izbori su ponudili idealnu priliku za testiranje novih ideja. Kako je SDP dugo vremena gledao kako mu razne nove političke opcije ipak nagrizaju biračko tijelo koje nije činilo jezgru, jer jezgra će uvijek glasati za njih zbog toga što ovise o stranci, odlučili su se za reanimaciju putem radikalnih političkih ideja svojstvenim tim novim političkim opcijama. I tu je sve krenulo krivo.

Jedna od najnovijih ideja iz SDP-ove kuhinje, čiji je nositelj kandidat za europske izbore Joško Klisović, borba je za jednake kamate na cijelom području EU.

"Neopravdano je da talijanske i njemačke banke traže više kamate u Hrvatskoj, a manje u svojim zemljama. Ravnopravnost građana Europe je važno za zajedništvo i ta nam borba predstoji u Europskom parlamentu", rekao je Klisović gostujući u Studiju N1 i time pokazao zavidnu razinu populizma te ekonomske neobrazovanosti kojom je krenuo "novi" SDP.

Ideja da banke moraju imati iste kamate u Hrvatskoj kao u Njemačkoj i Italiji je groteskno glupa. Druge riječi za to nema. To je svojevrsni turbo populizam koji ne samo da nema ekonomske logike nego se ne može provesti ni pravno. Takvo nešto je nemoguće provesti i u hrvatskom pravnom sustavu, a kamoli u EU. Ali zadržimo se na apsurdnosti s ekonomske strane.

Banke ne određuju kamatne stope na temelju neke subjektivne procjene, postoje parametri koji ulaze u računicu kod izračuna svake kamate. Baš kao što je banke određuju različite kamatne stope za različite klijente pa i za različite vrste kredita, tako određuju različite kamatne stope za različite države. Kamatna stopa za stambeni kredit nekom radniku u javnom sektoru, koji ima praktički doživotno osiguran posao, neće biti ista kao kamatna stopa na stambeni kredit blagajnici u trgovačkom lancu. Neće biti ni ista za radnika u privatnom sektoru sa sličnom plaćom kao radnik u javnom sektoru, jer ovaj drugi ne može dobiti otkaz (iznimno teško) a ovom prvom je plaća puno nesigurnija. Ta razlika će se odnositi na premiju rizika, jer je rizičnije dati kredit radniku u privatnom sektoru nego radniku u javnom sektoru. Ovaj prvi ima rizik gubitka posla, a radnik u javnom sektoru ne.

U razvijenim državama ta je premija minimalna jer je tržište rada efikasno i radnik u privatnom sektoru relativno brzo može pronaći novi posao. Daleko je rizičnije biti radnik u privatnom sektoru u Hrvatskoj nego u Njemačkoj ili Italiji.

I Hrvatska i Njemačka se nalaze u EU, ali to ne znači da gospodarske prilike nisu jako različite. Ne samo ekonomske nego i pravne, političke i kulturološke. Banke sve to uzimaju u obzir kod određivanja kamatnih stopa. Jednostavno rečeno, svaka kamatna stopa u nekoj zemlji u sebi sadrži i dio koji se odnosi na rizik države. Što je država korumpiranija, nestabilnija, gospodarski slabija, što ima kaotičnije porezne propise, radno zakonodavstvo i slično, to će svaka kamata u državi biti veća.

Baš kao što se pojedinci razlikuju prema visini plaće, radnom mjestu, imovini, dugovanjima i prijašnjem financijskom ponašanju, tako se razlikuju i države. Čak i više jer države imaju i različite porezne propise, regulacije, pravo i politiku.

Ako SDP stvarno želi da su u Hrvatskoj kamatne stope bliže onima u Njemačkoj i Italiji, onda će zagovarati politike koje će omogućiti da se gospodarska situacija u Hrvatskoj približi onoj u tim državama. A to znači efikasnije pravosuđe, efikasniji porezni sustav s manjim porezima za poticanje gospodarske aktivnosti, manji javni aparat i više ekonomskih sloboda.

Tražiti da banke određuju iste kamate u Hrvatskoj kao i u Njemačkoj je turbo populizam, ideja koja ekonomski neobrazovanima lijepo zvuči, ali je neprovediva i s ekonomskog i s pravnog stajališta. Kada bi se hipotetski banke prisilile da imaju iste kamate u Hrvatskoj kao u Njemačkoj, one bi jednostavno prestale kreditirati veliku većinu građana RH.

Baš šteta što je najozbiljnija opozicijska stranka u Hrvatskoj kapitulirala pred naletima populizma i pokušava se reanimirati kao turbo populistička verzija nekadašnjeg SDP-a.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.