Ako pogledamo kartu Europe prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala, onda je odmah na prvu jasna razlika između Zapada i Istoka, odnosno između zemalja koje imaju dugu tradiciju demokracije i slobodnog tržišta i onih zemalja koje su provele pola stoljeća u komunističkoj diktaturi. Tih pola stoljeća ostavilo je očito veliki utjecaj na navike i odnos prema društvenom vlasništvu. Naime, u komunizmu je svatko gledao kako će "prevariti" društvo - radnici su se sami hvalili kako malo rade jer otkaz je bilo praktički nemoguće dobiti, a čak i krađa iz vlastitih poduzeća je bila sasvim normalna stvar. Što se danas promijenilo, osim što nam je dio gospodarstva privatiziran pa je rizik od otkaza zbog nerada ili lošeg ponašanja znatno povećan? U javnom sektoru sve je ostalo isto.



Po percepciji korupcije najgore u Europi stoji Rusija kojoj nas Ivan Pernar i Živi zid tako žarko žele približiti. Ironično je što oni toliko kritiziraju HDZ zbog korupcije, a preporučuju nam približavanje državama koje su šampioni u korupciji. Nakon Rusije loše stoje još Bosna i Hercegovina, Ukrajina, Kosovo i Makedonija. U sljedećoj (drugoj najgoroj) skupini je Hrvatska skupa s Rumunjskom, Bugarskom, Srbijom, Crnom Gorom, Mađarskom, Grčkom i Turskom. Najniža razina korupcije je u zemljama s većim ekonomskim slobodama, a to su Švicarska, Danska, Norveška, Švedska, UK, Nizozemska, Finska i - Estonija.

Estonija je također poznata po najdosljednijoj provedbi tržišnih reformi tijekom 1990-ih i 2000-ih. Kao što smo već pisali, Estonci su provodili reforme inspirirani knjigom "Free to Choose" Miltona Friedmana. Privatizirali su sve osim nekolicine najtemeljnijih kompanija, otvorili su tržište i uveli nizak flat tax. Estonija slovi i za zemlju s najjednostavnijim poreznim sustavom među članicama OECD-a i najmanjim udjelom javnog duga u BDP-u u Europskoj uniji. Estonski učenici su šampioni Europe na Pisa testu iz znanosti, a Estonija je i centar Europe po startupima (najviše startupa na 100.000 stanovnika).

Estonija je fantastičan primjer uspješne transformacije iz planske, socijalističke ekonomije u tržišnu. A imala je lošiju startnu poziciju od Hrvatske.



Na ovom grafikonu usporedili smo kretanje BDP-a po stanovniku (PPP) Hrvatske i Estonije (crvena linija je Hrvatska, a zelena je Estonija). Vidimo da je 1996. godine Hrvatska bila razvijenija usprkos netom završenom ratu. Međutim, u periodu između 2000. i 2002. godine Estonija nas je prestigla i onda nastavila znatno brže rasti. Premda je svjetska kriza 2008. pogodila Estoniju žešće nego Hrvatsku (zbog veće izloženosti investicijama sa zapada), Estonija je uspjela puno brže iz nje izaći i nakon toga ostvariti još brži rast nego prije krize.

U čemu je kvaka, pitate se? U uređenju države. Estonci su od starta odlučili odbaciti sve tekovine bivšeg režima, obračunali su se s njima i napravili veliki rez - u obrazovanju, odgoju, razmišljanju, navikama. To su institucionalizirali u pravnoj državi. Uz pametnu ekonomsku politiku koja je slavila ekonomske slobode, Estonci su se tijekom zadnjih 20 godina u prosjeku znatno obogatili i danas imaju standard skoro 50% bolji od Hrvatske. Usput su se riješili korupcije. Recept je jednostavan - ako srežemo javni sektor, drastično će se smanjiti i korupcija.

Nenad Bakić je na Eclectici nedavno objavio još jednu zanimljivu analizu. Uspredio je zemlje po odnosu prema radu i obrazovanju. Ispalo je da je Hrvatska ekstrem koji kao da ne pripada Europskoj uniji jer kod nas najveći udio građana smatra da su za uspjeh najbitnije političke veze i sreća te da obrazovanje i naporni rad nisu ključni dok ostatak Europe ima drukčiji stav. Estonija se i u ovom istraživanju ističe od ostalih ex komunističkih zemalja te pokazuje da se i uspješno priključila svojim susjedima sa sjevera - skandinavskim zemljama i u mentalitetu.

Hrvatski političari trebali bi ići u posjet Estoniji svakoga tjedna, tamo razgovarati s njihovim političarima, tražiti savjete i onda tu politiku samo prepisati i primijeniti ovdje. Ako nam itko treba biti primjer, onda su to Estonci, zato što su prešli sličan put, a došli su prije nas do cilja.