Vezani članci:
Efikasnost maski protiv covida: Primjer Baltika
U neočekivanom obratu Estonija je dobila vladu s desnim populistima
Liberali u Estoniji obećali smanjiti naknadu za nezaposlene pa pobijedili na izborima
Kako ostati u Hrvatskoj, a poslovati u Estoniji? Vrlo jednostavno...
Tek kad s Jelačićevog trga budemo mahali zastavama Estonije, znat ćemo da su promjene na vidiku
Fact check: Utječe li visina učiteljske plaće na kvalitetu obrazovanja?
Estonija prvi put bilježi rast stanovništva, evo kako su uspjeli preokrenuti trendove
Kako je Estonija pobijedila Finsku i Švicarsku u efikasnosti obrazovanja
Kako je Estonija postala najnaprednija zemlja istočne Europe?
Zemlje koje ulažu u poslove budućnosti: Singapur najbolji u svijetu, Estonija u Europi
Ove zemlje imaju najjednostavniji porezni sustav u razvijenom svijetu
Ukinimo porez na dobit i uvedimo porez na *isplaćenu* dobit!
Stopa zaposlenosti: Hrvatska najgora među zemljama istočne EU, čak 30% gora od Estonije
Zemlje Baltika - pametnom politikom za 20 godina od siromaštva do prosperiteta
Estonija - zemlja koja je postigla sve što Hrvatska nije
Korupciju je lakše spriječiti nego liječiti: Tko će imati hrabrosti ukinuti potpore i poticaje?
Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?
Diplomacija kao mjera korupcije društva
Zemlje s većim ekonomskim slobodama imaju manje korumpiranu vlast
'Rumunji vole slobodu. Žele se riješiti balkanskog nasljeđa'
Hrvatska ostvarila najveći pad BDP-a među zemljama Nove Europe. Je li za to kriva korona?
Hrvatska je po oporezivanju potrošnje i uvoza druga u EU, a po prihodima od PDV-a uvjerljivi prvak
Plaće u javnom sektoru trebale bi pratiti rast BDP-a
Dolazi vrijeme kad će Hrvati tražiti bolje plaćen posao u Rumunjskoj
Izgubljeno desetljeće
Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć
Trebamo li biti zadovoljni? Hrvatski BDP raste 3,9 posto, a mađarski i rumunjski 5 posto
Bandić si radi antireklamu s porukom: ʼLoši smo, mijenjajte gradsku vlast!ʼ
Katastrofičari na aparatima: Još uvijek ništa od nove globalne ekonomske krize
Bilo kuda, BDP svuda
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Kako je Estonija, među svim ex-komunističkim zemljama, jedina uspjela iskorijeniti korupciju


Piše: Mario Nakić
7.5.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Kako je Estonija, među svim ex-komunističkim zemljama, jedina uspjela iskorijeniti korupciju

Kako je Estonija, među svim ex-komunističkim zemljama, jedina uspjela iskorijeniti korupciju


Piše: Mario Nakić
7.5.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Ako pogledamo kartu Europe prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala, onda je odmah na prvu jasna razlika između Zapada i Istoka, odnosno između zemalja koje imaju dugu tradiciju demokracije i slobodnog tržišta i onih zemalja koje su provele pola stoljeća u komunističkoj diktaturi. Tih pola stoljeća ostavilo je očito veliki utjecaj na navike i odnos prema društvenom vlasništvu. Naime, u komunizmu je svatko gledao kako će "prevariti" društvo - radnici su se sami hvalili kako malo rade jer otkaz je bilo praktički nemoguće dobiti, a čak i krađa iz vlastitih poduzeća je bila sasvim normalna stvar. Što se danas promijenilo, osim što nam je dio gospodarstva privatiziran pa je rizik od otkaza zbog nerada ili lošeg ponašanja znatno povećan? U javnom sektoru sve je ostalo isto.



Po percepciji korupcije najgore u Europi stoji Rusija kojoj nas Ivan Pernar i Živi zid tako žarko žele približiti. Ironično je što oni toliko kritiziraju HDZ zbog korupcije, a preporučuju nam približavanje državama koje su šampioni u korupciji. Nakon Rusije loše stoje još Bosna i Hercegovina, Ukrajina, Kosovo i Makedonija. U sljedećoj (drugoj najgoroj) skupini je Hrvatska skupa s Rumunjskom, Bugarskom, Srbijom, Crnom Gorom, Mađarskom, Grčkom i Turskom. Najniža razina korupcije je u zemljama s većim ekonomskim slobodama, a to su Švicarska, Danska, Norveška, Švedska, UK, Nizozemska, Finska i - Estonija.

Da, Estonija je pravo čudo, s obzirom da je jedina među ex komunističkim zemljama uspjela tijekom posljednjih 28 godina uhvatiti priključak sa Zapadom.



Estonija je također poznata po najdosljednijoj provedbi tržišnih reformi tijekom 1990-ih i 2000-ih. Kao što smo već pisali, Estonci su provodili reforme inspirirani knjigom "Free to Choose" Miltona Friedmana. Privatizirali su sve osim nekolicine najtemeljnijih kompanija, otvorili su tržište i uveli nizak flat tax. Estonija slovi i za zemlju s najjednostavnijim poreznim sustavom među članicama OECD-a i najmanjim udjelom javnog duga u BDP-u u Europskoj uniji. Estonski učenici su šampioni Europe na Pisa testu iz znanosti, a Estonija je i centar Europe po startupima (najviše startupa na 100.000 stanovnika).

Estonija je fantastičan primjer uspješne transformacije iz planske, socijalističke ekonomije u tržišnu. A imala je lošiju startnu poziciju od Hrvatske.



Na ovom grafikonu usporedili smo kretanje BDP-a po stanovniku (PPP) Hrvatske i Estonije (crvena linija je Hrvatska, a zelena je Estonija). Vidimo da je 1996. godine Hrvatska bila razvijenija usprkos netom završenom ratu. Međutim, u periodu između 2000. i 2002. godine Estonija nas je prestigla i onda nastavila znatno brže rasti. Premda je svjetska kriza 2008. pogodila Estoniju žešće nego Hrvatsku (zbog veće izloženosti investicijama sa zapada), Estonija je uspjela puno brže iz nje izaći i nakon toga ostvariti još brži rast nego prije krize.

U čemu je kvaka, pitate se? U uređenju države. Estonci su od starta odlučili odbaciti sve tekovine bivšeg režima, obračunali su se s njima i napravili veliki rez - u obrazovanju, odgoju, razmišljanju, navikama. To su institucionalizirali u pravnoj državi. Uz pametnu ekonomsku politiku koja je slavila ekonomske slobode, Estonci su se tijekom zadnjih 20 godina u prosjeku znatno obogatili i danas imaju standard skoro 50% bolji od Hrvatske. Usput su se riješili korupcije. Recept je jednostavan - ako srežemo javni sektor, drastično će se smanjiti i korupcija.

Nenad Bakić je na Eclectici nedavno objavio još jednu zanimljivu analizu. Uspredio je zemlje po odnosu prema radu i obrazovanju. Ispalo je da je Hrvatska ekstrem koji kao da ne pripada Europskoj uniji jer kod nas najveći udio građana smatra da su za uspjeh najbitnije političke veze i sreća te da obrazovanje i naporni rad nisu ključni dok ostatak Europe ima drukčiji stav. Estonija se i u ovom istraživanju ističe od ostalih ex komunističkih zemalja te pokazuje da se i uspješno priključila svojim susjedima sa sjevera - skandinavskim zemljama i u mentalitetu.

Hrvatski političari trebali bi ići u posjet Estoniji svakoga tjedna, tamo razgovarati s njihovim političarima, tražiti savjete i onda tu politiku samo prepisati i primijeniti ovdje. Ako nam itko treba biti primjer, onda su to Estonci, zato što su prešli sličan put, a došli su prije nas do cilja.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.