Reformisti su osvojili uvjerljivo najviše glasova na izborima, ali nisu uspjeli postići dogovor s drugim strankama. Socijalni liberali su pogazili riječ i ušli u pregovore s nacionalistima...

Nakon dvomjesečnih pregovora i nevjerojatnih obrata, Reformisti, koji su pobijedili na parlamentarnim izborima, nisu uspjeli formirati novu vladu Estonije. Umjesto toga, parlament je u srijedu izglasao povjerenje koalicijskoj vladi u kojoj će biti Stranka centra (socijalni liberali), Domovina (konzervativci) i EKRE (desni populisti i nacionalisti). Vrlo čudan razvoj situacije, s obzirom da su prije izbora obje najveće stranke obećale da neće koalirati s EKRE-om.

Podsjetimo, na izborima održanim početkom ožujka elektronskim putem klasično-liberalna stranka Reformisti osvojila je 29 posto glasova ili 4 mandata više nego na prošlim izborima. Socijalno-liberalna Stranka centra, koja je tijekom protekle dvije godine obnašala vlast, osvojila je 23 posto glasova ili jedan mandat manje nego prošli put. Ultranacionalistički pokret EKRE, koji je u ekonomskim pitanjima okrenut socijalističkim politikama, bio je najveće iznenađenje izbora osvojivši 18 posto glasova ili dvostruko više nego prije 4 godine. Preostale parlamentarne stranke - konzervativna Domovina i Socijaldemokratska stranka - osvojile su znatno manje mandata nego prije.

Kaja Kallas, predsjednica Reformista, prvo je ponudila koalicijsku suradnju Stranci centra, budući da su te dvije stranke ideološki bliske. Nakon dvodnevnih pregovora, Stranka centra odbija ponudu uz obrazloženje da se previše razlikuju u poreznim pitanjima i da su Reformisti ponudili svoje zahtjeve za koaliciju "kao da postavljaju ultimatum, bez mogućnosti izmjene".

Potom je Kallas pokušala razgovarati sa strankom Domovina i sa Socijaldemokratskom strankom. Međutim, te dvije stranke su već imale međusobno narušene odnose još iz bivše vlade, tako da su i ti pregovori u startu propali jer konzervativci nisu htjeli u koaliciju sa socijaldemokratima i obratno.

Kad je vidio da Reformistima ne polazi za rukom da kreiraju većinu, estonski premijer i predsjednik Stranke centra Juri Ratas započeo je pregovore s Domovinom i EKRE-om usprkos tome što je krajem prošle godine ovo izjavio: "Meni je nemoguće surađivati sa strankom koja bi skidala glave i koja se ne slaže s tolerancijom prema određenim nacionalnostima ili rasama, a EKRE zagovara takvu politiku".

Nakon što je pogazio svoju riječ i započeo pregovore s EKRE-om, Ratas se suočio s kritikama u Estoniji i izvan nje, a ankete su pokazale da je zbog toga Stranka centra izgubila potporu dijela birača. Kritičari tvrde da je Ratas žrtvovao vrijednosti njegove stranke i povjerenje birača te stabilnost zemlje samo da bi zadržao svoju premijersku poziciju. On se brani kako je njegova "prva dužnost da stranka nastavi obnašati vlast kako bi mogla raditi za svoje birače" i uvjerava kritičare kako će nova koalicija "podržavati EU i NATO kao i slati poruku tolerancije".

Međutim, nije uspio uvjeriti sve u svojoj stranci pa je Raimond Kaljulaid, jedan od ključnih ljudi u Stranci centra, podnio ostavku na sve stranačke dužnosti i ispisao se iz stranke u znak prosvjeda. Europarlamentarka Yana Toom je izrazila svoje neslaganje sa stvaranjem takve koalicije, a Mihhal Kolvart, koji je popularan među ruskom manjinom, je rekao da Stranka centra neće moći u koaliciji s desničarima voditi kvalitetnu politiku niti primati potporu Rusa u Estoniji.

Guy Verhofstadt, lider europarlamentarne liberalne koalicije ALDE čiji je Stranka centra član, također je sugerirao Ratasu da raskine pregovore s EKRE-om, na što mu je Ratas odgovorio da "Bruxelles ne može biti mjesto gdje se odlučuje o koalicijama u Estoniji".

Usprkos tome što je Ratas vodio uspješne pregovore s dvije desne stranke, Kallas se i dalje nadala da će ona uspjeti kreirati manjinsku vladu Reformista i Socijaldemokrata jer je računala na glasove članova Stranke centra i Domovine koji nisu zadovoljni koaliranjem s EKRE-om. Međutim, nije uspjela jer je 15. travnja većina u parlamentu odbacila njen prijedlog. Dva dana kasnije glasalo se o Ratasovoj novoj vladi sa starim premijerom koja je dobila potporu većine (55-44). Tako da su u Estoniji desni populisti i nacionalisti prvi put došli na vlast, i to zahvaljujući socijalnim liberalima.

EKRE (prijevod punog imena: Estonska konzervativna narodna stranka Estonije) je nacionalistički pokret koji prioritete stavlja na očuvanje etničkih Estonaca, traži povećanje državnih potpora za rađanje djece, povećanje socijalne države, smanjenje emigracije Estonaca i zabranu imigracije ostalih naroda u Estoniju.

Podsjetimo, Estonija je posljednjih godina uspjela preokrenuti trend pa sada ima više doseljenika nego iseljenika, što je jedan od brojnih pozitivnih rezultata dugogodišnje liberalne politike fiskalne odgovornosti, niskog oporezivanja, privlačenja stranih investicija i otvorenih granica. Mnogima se to ne sviđa i tako je rasla popularnost nacionalista. Oni imaju potporu u ruralnim dijelovima zemlje i šire netrpeljivost prema ruskoj manjini koja je značajna u Estoniji. Zbog čestih ksenofobnih izjava njenih lidera i članova, mnogi ih smatraju fašističkom i neonacističkom strankom, a među takvim kritičarima EKRE-a bio je donedavno i estonski premijer Juri Ratas koji ih je na kraju doveo u vladu.