Vezani članci:
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Policajka s Faktografa ima strašne argumente za suzbijanje nepodobnih stavova
Gretino proročanstvo da će ljudi nestati do 2023. nije dobro ostarjelo pa je obrisala tvit
Protiv klimatskih promjena borit će se strahom i mjerama
8 razloga zašto su 2010-e bile najbolje desetljeće u povijesti čovječanstva
Zašto je argument ʼ97 posto znanstvenika se slaže...ʼ 100% pogrešan
Dijete zove upomoć, a odrasli plješću
Kako su katastrofičari od klimatskih promjena napravili potpunu lakrdiju
NASA: Led na Grenlandu ponovno se širi - jednakim intenzitetom kojim se prije smanjivao
Stručnjak objasnio zašto su uragani sve razorniji. Ne, nema veze s klimatskim promjenama...
Koronaši imaju novog Boga. Pripremite kokice, ovo će biti bolje od korone
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Predsjednica EU komisije unajmila privatni avion za putovanje od 50 km
Dva tjedna nakon medijske kataklizme, led na Grenlandu se opet povećava
Švicarci na referendumu odbacili mjere za suzbijanje klimatskih promjena
2019. je bila globalno druga najtoplija u povijesti mjerenja, prošli srpanj srušio povijesni rekord
Među onih 11.000 Indexovih ʼznanstvenikaʼ našao se i Miki Maus
Tko širi lažne vijesti - Liberal ili Faktograf?
5 najčešćih zabluda hrvatskih novinara o liberalizmu
Kako se države suočavaju s klimatskim izazovima: Oporezuju građane pa subvencioniraju zagađivače
Kako je AOC pala na podvalu pro-trumpovog kulta: Trebamo li početi jesti bebe?
Pitanje na koje Pavel Gregorić izbjegava odgovoriti
Hoće li svijet ostati bez hrane?
ʼZašto ismijavate djevojčicu s autizmom?ʼ [ODGOVOR]
Klimatske promjene su naša stvarnost, ali nema razloga za histeriju niti povratak u srednji vijek
Francuzi uče o obnovljivim izvorima na teži način: Solarni asfalt se pokazao kao kolosalna pogreška
Hvala Bogu za desničare. Da oni nisu došli na vlast, skoro nitko u svijetu ne bi pitao za okoliš
Smrtnost od ekstremnih klimatskih uvjeta na povijesno najnižoj razini
Rudan nas je naučio da ljevičari nemaju rješenja za 21. stoljeće
Najave izumiranja života na planetu nisu ništa novo i dosad su se uvijek pokazale netočnima
Novo na Liberalu:
Možemo želi proširiti obavezu poreza na dohodak
Kakvi su rezultati poreza na ekstraprofit u Hrvatskoj?
Konzervativne udruge traže preko suda da im Tomašević izvjesi zastavu na gradske jarbole. Jesu li u pravu?
Što znači 'pozicija moći'?
Ante Mandarić: Bit ću glas protiv nepravde, bez obzira s koje strane dolazila
Izborni kompas FPZG-a ima ozbiljne nedostatke koji mogu dovesti do vrlo zbunjujućih rezultata
Spolne kvote su silovanje demokracije
Imaju li biskupi u sekularnoj državi pravo komentirati politiku? Da, kao i svatko drugi
Klimatski fundamentalisti u poreznim obveznicima vide svoje kmetove
Je li Javier Milei spasitelj Argentine ili lažnjak i populist?
Grbin priznao da mu se jako sviđaju politike Andreja Plenkovića
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija

Crveni alarm: Koje mjere možemo očekivati protiv klimatskih promjena?


Piše: Hrvoje Marković
15.8.2021.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Crveni alarm: Koje mjere možemo očekivati protiv klimatskih promjena?

Crveni alarm: Koje mjere možemo očekivati protiv klimatskih promjena?


Piše: Hrvoje Marković
15.8.2021.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Zadnjih nekoliko godina sve se češće spominju klimatske promjene prilikom izvješćivanja o ekstremnim vremenskim uvjetima i prirodnim nepogodama, naročito kada one uzrokuju materijalnu štetu i ljudske žrtve. Glavni tajnik UN-a nazvao je posljednje izvješće Međuvladinog povjerenstva za klimatske promjene (IPCC) crvenim alarmom za čovječanstvo.

OGLAS - IZBORI 2024.


U izvješću se navodi da je neosporno da ljudske aktivnosti uzrokuju klimatske promjene koje stvaraju sve češće i jače ekstremne klimatske događaje, uključujući toplinske valove, obilne kiše i suše. Klimatske promjene, navode, uzrokuje globalno zagrijavanje uslijed emisija stakleničkih plinova.

Iako su emisije stakleničkih plinova u Europskoj uniji pale za 24% između 1990. i 2019. godine te Europska agencija za okoliš (EEA) očekuje nastavak trenda smanjivanja emisija, Europska komisija je prihvatila strategiju postizanja neto 0 emisija stakleničkih plinova do 2050. te smanjenja emisija za 55% do 2030. godine.

OGLAS - IZBORI 2024.




Autori izvješća IPCC-a tvrde da će se vremenski ekstremi samo pogoršati, ali i da možemo spriječiti klimatsku katastrofu ako sada udružimo snage. Kažu da možemo usporiti promjene i zaustaviti pogoršanje ako odmah drastično smanjimo emisiju ugljikovog dioksida u sljedećih deset godina.

Zaboravljene žrtve obnovljivih izvora energije

Uz cestovni prijevoz, glavni izvor stakleničkih plinova koji je rezultat ljudskog djelovanja je izgaranje fosilnih goriva (ugljen, nafta i plin) u proizvodnji električne i toplinske energije. EU je donijela zakonske propise kako bi se povećala upotreba obnovljivih izvora energije poput vjetra, solarne energije, hidroenergije i energije biomase. Međutim, malo se piše o posljedicama koje obnovljivi izvori imaju na ljudsko zdravlje i na okoliš.

Pojam "Fukushima disaster" (bez navodnika) pruža 14,7 milijuna rezultata u tražilici Google, dok "Banqiao disaster" (također bez navodnika) vraća 35 tisuće. Više od 160 tisuća ljudi evakuirano je iz područja Fukushime zbog poplava i zračenja, a procjenjuje se da je između 0 i 1 čovjeka umro od posljedica izlaganja zračenju. Pucanje hidroelektrane Banqiao u Kini 1975. je najveća energetska havarija u povijesti, u kojoj je uništeno preko 5 milijuna kuća, a život izgubilo više od 170.000 ljudi, no većina nije nikada čula za nju.

Zdravstvene posljedice biomase

Europska komisija smatra da veliki požari kojima svjedočimo svakog ljeta ispuštaju goleme količine ugljikovog dioksida, pridonoseći time globalnom zatopljenju. Kao da to nije bilo dovoljno, prošli petak su znanstvenici objavili istraživanje koje je povezalo požare s brojem slučajeva i smrti od COVID-19 uslijed onečišćenja zraka lebdećim česticama (promjera manjeg od dva i pol mikrometra) koje se ispuštaju sagorijevanjem drva.

Ipak, malo je ljudi svjesno da sagorijevanje biomase ispušta identične takve čestice. Kao i sve što je bio, eko ili zeleno, biomasa nosi ekološki prihvatljivu i zdravu konotaciju. Jeste li znali da biomasa uključuje ogrjevno drvo?

Naime, Sustav trgovanja emisijama Europske unije (EU ETS) definira "biomasu" kao proizvode koji sadrže bilo kakve biljne tvari iz poljoprivrede ili šumarstva koje se mogu iskoristiti kao gorivo u smislu oporabe njihovog energetskog sadržaja.

Samo u Hrvatskoj se svake godine gotovo pet i pol tisuća preuranjenih smrti pripisuje zagađenju zraka, a u Europskoj uniji se taj broj penje na nekoliko stotina tisuća smrti godišnje. Prema EEA-u, one se uglavnom odnose na bolesti uzrokovane onečišćenjem zraka lebdećim česticama, čiji je najvažniji izvor grijanje kućanstava drvom.

Rudanov model pristiže u spas?

Primjena SVI.U.KUĆE.ODMAH. modela u spašavanju njihovih života mogla bi izgledati tako da se zabrani sav motorni promet kao i grijanje na kruta goriva poput drva. Motorni promet bi se zamijenio biciklističkim, a ceste bi odmah postale i sigurnije zbog smanjenja prosječne brzine. Tko bi bio dovoljno sebičan da ospori takve mjere jer ga produljenje putovanja inkomodira kada bi to spašavalo živote?

Što se grijanja tiče, teško bi problem mogao riješiti prelazak na struju. Zbog niza faktora, stanovništvo koje se grije na ogrjevno drvo je uglavnom siromašnije te si ne može priuštiti prelazak na struju.

Međutim, nisu zime u Hrvatskoj baš tako ekstremne, pa nismo u arktičkom krugu niti u Himalajima. Ako se ljudi mogu priviknuti na nošenje maske 10 sati dnevno, zašto ne bi po kućama nosili zimske jakne i potkape kada bi to spašavalo živote? Osim toga, u dugom roku bi bilo jeftinije od grijanja a i pomoglo bi spriječiti klimatsku katastrofu.

No, očito ljudi nemaju istu paniku oko zagađenja zraka kao što imaju oko epidemije. Nije Greta bez veze rekla da želi da paničarimo i da se ponašamo kao da nam kuća gori. Ljudi u panici skloni su odbaciti razum koji bi ih inače ponukao da makar malo važu koristi i štete svojih postupaka.

Klimatska neodrživost održivog energenta

Ugljikov dioksid ispušta se sagorijevanjem bilo koje organske tvari. Međutim, prema pravilima EU ETS-a energija iz biomase je neutralna u pogledu emisija jer se ispušteni ugljik ponovno apsorbira sadnjom i rastom novih stabala.

Očiti problem kada su u pitanju upozorenja o klimatskim promjenama je što su šumskim sastojinama potrebna više desetljeća da sazriju i povrate ugljikov dioksid iz zraka. Znanstvenici godinama upozoravaju da održivost nije ekvivalent klimatskoj neutralnosti te da bi se pristup korištenju drvne biomase trebao promijeniti zbog klimatskih promjena, onečišćenja zraka i zbog prijetnji staništima životinja i biljaka.

Europska komisija usvojila je prošli mjesec novu Strategiju EU-a za šume do 2030. koja uzima u obzir neke od ovih problema. U strategiji se navodi potreba minimiziranja upotrebe cijelih stabala u proizvodnji energije te da je potrebno ojačati mjere zaštite održivosti bionergije na bazi šuma.

Zadnjih godinu i pol svjedočimo nerazumnim potezima mnogih država uslijed panike i alarmizma, te je potrebno povremeno baciti svijetlo i na druge politike kako se ne bi širila nepotrebna šteta. Energetski sektor predstavlja jedan od najvećih grana gospodarstva na svijetu te okuplja velik broj različitih dionika s različitim i nerijetko suprotstavljenim interesima.

Nemojte misliti da spašavate svijet jer koristite "biomasu". Čak i tzv. "moderna biomasa" u obliku peleta (prešane piljevine) se često proizvodi sječom šuma u Sjevernoj ili Južnoj Americi da bi se nakon prerade prevezla brodovima u Europu. Što se tiče naslovnica s kataklizmičkim slikama ljetnih požara, povele bi možda korisniju raspravu kada bi umjesto "Klimatski alarm" na njima stajao tekst "Sagorijevanje biomase".


Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

HRVOJE MARKOVIĆ
Hrvoje Marković se bavi glazbom, financijama, web razvojem i padobranstvom.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.