U novom istraživanju, objavljenom u znanstvenom časopisu Nature Geoscience, vodeći klimatski znanstvenici su ispravili svoja prethodna predviđanja o globalnom zagrijavanju i ustvrdili da se najgori utjecaji klimatskih promjena i dalje mogu spriječiti. Podsjetimo, prije 5 godina klimatski znanstvenici su histerično upozoravali da "imamo samo 5 godina da spasimo planet". Sad je prošlo tih 5 godina i shvatili su da se stvari ne odvijaju ni približno onako kako su mislili.

Michael Grubb, profesor na Sveučilištu u Londonu, sad tvrdi da su prijašnje znanstvene procjene bile pogrešne jer su se bazirale na pogrešnim računalnim modelima. Prema novim procjenama, svijet će vrlo vjerojatno moći postići glavni cilj Pariškog sporazuma, a to je ograničavanje globalnog zatopljenja na samo 1,5 stupnjeva Celzijevih više od predindustrijskog doba. Prije samo dvije godine mnogi su znanstvenici odbacili taj cilj kao "preoptimističan", a isti ovaj profesor Grubb je tada rekao da "svi dokazi upućuju iz istraživanja posljednjih 15 godina da je ograničavanje zagrijavanja na samo 1,5 stupnja nedostižan cilj".

Istina je da se prosječna temperatura u svijetu povećala za 0,9 stupnja Celzijevih od predindustrijskog doba, ali znanstvenici sada priznaju da je došlo do usporavanja zagrijavanja 15 godina prije 2014. - a to usporavanje računalni modeli nisu uzeli u obzir. Profesor Myles Allen, još jedan autor ovog istraživanja kaže: "Nismo primijetili tako ubrzano zagrijavanje nakon 2000. kakvo vidimo u računalnim modelima. To se nije dogodilo."

Što se promijenilo u modelu predviđanja klime nakon Pariškog samita 2015.? Još prošle godine je John Christy, profesor sa Sveučilišta u Alabami pred američkim Kongresom objašnjavao kako su klimatski modeli netočni. Međutim, tada su ga znanstvenici i novinari proglasili "poricateljem klimatskih promjena".

Zaista, to katastrofično predviđanje brzog kraja svijeta "ukoliko odmah nešto ne učinimo" (a pod tim se misli - ne otmemo milijarde dolara radnom narodu i ne pogasimo milijune radnih mjesta) zbilja je postalo nešto kao dogma koja se ne smije dovoditi u pitanje. Iako je svijet zadnjih 50-ak godina na dobrom putu da iskorijeni siromaštvo, iako je životni vijek dulji nego ikada, iako je sve manje neizlječivih bolesti, u prirodi čovjeka je valjda da mora biti pesimističan i sklon je vjerovanju u katastrofične najave.

Mnogi su znansvenici, koji se bave klimom, u klimatskim promjenama vidjeli super način za zaradu pa je zadnjih desetak godina u modi natjecanje - tko će dati katastrofičnije predviđanje. Jedan za drugim, padali su na ispitu stvarnosti, ali katastrofični novinari i dalje pokušavaju obmanuti javnost. Meni je osobno najbolje kad se ekolozi bace u ekonomiju pa počnu računati koliko novca treba uložiti u borbu protiv klimatskih promjena, koje industrije treba ugasiti i pritom uopće ne uzimaju u obzir da se ekonomija mijenja brže od klime i da je predviđanje ekonomske situacije u svijetu na osnovi današnjih ekonomskih prilika ravno vjerovanju da ću ja za 100 godina biti živ i trčati maraton.

Međutim, postoji cijeli kult onih koji prognoziraju katastrofu i onih koji šire ta predviđanja bez ikakvog propitkivanja, a svatko tko se usudi propitkivati - ne poricati klimatske promjene, nego propitkivati njihova katastrofična predviđanja i ekonomske planove - automatski biva proglašen protivnikom znanosti, glupim idiotom. U Hrvatskoj je predvodnik tog kulta Indexov dežurni katastrofičar i širitelj lažnih vijesti Nenad Jarić Dauenhauer. To je novinar koji uporno povezuje nedavne uragane u Americi s klimatskim promjenama i još se pritom poziva na "znanost" iako znanstvenici ne mogu pronaći direktnu vezu s klimatskim promjenama budući da se učestalost uragana u Americi u zadnje vrijeme nije povećavala u odnosu na inače.

Uopće sad neću pričati o pseudoznanstvenicima kao što su prevarant Al Gore i voditelj emisije za djecu Bill Nye (kojeg Index predstavlja kao "uglednog i slavnog znanstvenika"). Oni su samo popularizirali histeriju oko klimatskih promjena. Zanimljivo je samo napomenuti da je Indexov heroj Nye uspio nekako čak i spojiti klimatske promjene sa svojom željom da upravlja ženskim reproduktivnim organima pa se pita ne bismo li trebali kažnjavati ljude koji se odluče imati više djece.

Neću o njima, oni su samo klauni što su popularizirali histeriju. Puno me više brinu stvarni znanstvenici koji su tako olako proširili katastrofične najave samo da bi dobili 5 minuta slave i vjerojatno zaradili nešto novca prodavši knjigu predviđanja smaka svijeta. Pada li njima na pamet kako utječu na društvo? Što to sve povlači za sobom? Prosvjedi ljevičara, politički sukobi, međudržavni odnosi...puno toga se mijenja, ruši. A o gospodarstvu da ne pričam! Nekoliko prošlih godina bilo je, tako, "in" širiti masovnu histeriju čisto da ne bismo uspjeli uživati u činjenici da čovječanstvu nikada nije bilo bolje.

Otkad je Trump postao predsjednik SAD-a, ne znam je li to slučajno, ali znanstvenici su puno oprezniji u procjenama. Najutjecajniji političar na svijetu, a to je američki predsjednik, više nije onaj kojem su klimatske promjene služile za političke govore i poene, za opravdavanje poreza i regulacija. Iako su i u Obamino vrijeme postojali ekonomisti koji su nudili svoje rezultate istraživanja o isplativosti i načinima kako odgovoriti na klimatske promjene, katastrofičari su ih odbacivali uz obrazloženje da takve institute financira privatni sektor. A privatni sektor sigurno ima koristi od toga (za razliku od države, ona uvijek financira istraživanja zbog javnog interesa). Vjerujete li u taj mit?

To su, ukratko, razlozi zašto ne vjerujem svakom predviđanju kraja svijeta, totalnog otapanja Sjevernog pola, potapanja jadranske obale i sličnim stvarima kojima nas bombardiraju. Nigdje nije bilo toliko pogrešnih predviđanja kao u kejnezijanskoj školi ekonomije i progresivnom lijevom eko-kultu. Stoga im treba dati još malo vremena, za par godina će isti ovi znanstvenici možda priznati i da globalno zagrijavanje neće potrajati tako dugo ili da je možda bolje razvijati tehnologije i načine kako se uhvatiti s njim u koštac, umjesto što ga pokušavamo spriječiti.