Vezani članci:
Kako je Škorin najbliži suradnik uz pomoć HDZ-ove vlade preuzeo Pevex od branitelja
Tko će nas braniti od branitelja?
Zbog čega su braniteljske udruge rastrošnije i manje potrebne od drugih?
Koriste tragediju u Zaprešiću: Dvije sulude i besmislene ideje koje ljevica širi ovih dana
Tko to vrijeđa udovice iz Domovinskog rata?
Američki ratni veterani otkrivaju: 'Marihuana nam je pomogla da prebrodimo PTSP'
Proširuje se lista povlaštenih dok potlačeni napuštaju zemlju
Tužan dan za hrvatske branitelje
Zašto porezni obveznici financiraju hirove radikalnih ekstremista?
Ministre Medved, to nisu 'braniteljska prava' nego povlastice!
Saborski zastupnici traže načine kako još više otežati zapošljavanje radnika
Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu
Marićeva mjera je diskriminatorska, protuustavna i protuzakonita
Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske
Dosad najbolji prijedlog protiv iseljavanja: ʼPoslodavcima omogućiti lakše otpuštanje i zapošljavanje radnikaʼ
Misterij oglasa za posao s 28 godina radnog staža: odgovor je vrlo jednostavan...
Minimalac u SAD-u raste zahvaljujući tržištu, evo kako
Hrvatska - društvo koje je odustalo od rada
Stopa zaposlenosti: Hrvatska najgora među zemljama istočne EU, čak 30% gora od Estonije
Milijun mjesečnih naknada bačeno u vjetar
Nova sjajna ideja iz sindikalne kuhinje: Zabranama i regulacijama do potpune zaposlenosti
Pobijanje Keynesove teorije o prisilnoj nezaposlenosti na primjeru Srba iz Hrvatske 1990-ih
3 razloga zašto živimo u zemlji paradoksa
Jesu li učitelji u Hrvatskoj potplaćeni i nedovoljno cijenjeni? Postoji način da to provjerimo...
Tko je kompetentan da ocjenjuje rad državnih i javnih službenika?
Diskriminacija u Uhljebistanu: Žene čine 69% zaposlenih u državnoj i javnoj službi
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo
Koliko vrijedi braniteljstvo?

Koliko vrijedi braniteljstvo?


Piše: Predrag Rajšić
28.5.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Koliko vrijedi braniteljstvo?

Koliko vrijedi braniteljstvo?


Piše: Predrag Rajšić
28.5.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Aktualno je pitanje da li bi branitelji trebali imati prednost pri zapošljavanju u javne službe. Tipična interpretacija je da bi, kad bi se našla dva kandidata za posao koji su identični po svim kvalifikacijama, onaj koji je branitelj, ili iz obitelji branitelja, imao prednost.

Ovo naoko izgleda kao relativno bezazlena diskriminacija, ali ako pogledamo dublje, nailazimo na neke važne implikacije. Jedna od njih je da braniteljska komponenta nečijeg rezimea ima vrijednost, ali ta vrijednost nije precizirana. Nejasnost vrijednosti braniteljske komponente unosi nejasnoće u konkurse za javne pozicije. Što je još vaznije, nanosi se nepravda javnosti koja ima pravo znati tko, kako i zašto je izabran u javnu službu. Svi, pa i oni bez braniteljske prošlosti, imaju pravo znati kakve su im šanse na konkursu za javnu službu. 

Kako zaključujemo da braniteljstvo ima vrijednost? Standardni ekonomski modeli govore o tome da kad je osoba indiferentna između dvije opcije, moramo naći neki atribut koji nam je vrijedan, a da ga samo jedna opcija posjeduje. Na primjer, moja dva omiljena benda, Faith No More in Alice in Chains, imaju koncert u isto vrijeme. Kako ću odlučiti na koji koncert otići? Ako gledamo samo na glazbenu kvalitetu oba benda, meni su oni oba najbolji - dijele prvo mjesto. Dakle, moram vidjeti da li postoji neki dodatni atribut koji ih može razdvojiti.

Koncert Faith No More je u Torontu, dok je koncert Alice in Chains u Montrealu. Toronto je samo 45 minuta vožnje od moje kuće, a Montreal je udaljen sedam sati vožnje. Sada je jasno da je Faith no More bolja opcija jer, iako ga jednako volim kao i Alice in Chains, taj koncert je bliže. Blizina ima vrijednost. Ta dodatna vrijednost učinila je jedan koncert vrijednijim od drugoga. 

A što ako se radi o dva benda od kojih jedan volim više, a drugi manje, recimo Faith No More i Pearl Jam. Pearl Jam je dobar, ali ne tako dobar kao Faith No More. Što ako je koncert Pearl Jama u Torontu, a koncert Faith No More u Montrealu? Budući da blizina ima vrijednost, ta blizina dodaje vrijednost koncertu Pearl Jama u odnosu na Faith No More. Bih li radije vozio sedam sati da vidim svoj omiljeni bend ili bih za čas posla skoknuo na koncert benda koji je dobar, ali ne toliko dobar? Odgovor na ovo pitanje ovisi o tome kolika je meni vrijednost blizine. Ako jako vrednujem blizinu, možda će to biti dovoljno da prevagu odnese lošiji bend. 

Da li bih isti izbor napravio ako je koncert mog omiljenog benda malo bliže, tri sata vožnje recimo? Opet, to zavisi o mojem vrijednosnom sistemu. Poanta je da, ako neki atribut može donijeti prevagu uzmeđu dvije opcije koje su po svemu ostalom jednake vrijednosti, onda taj atribut ima vrijednost i bitno je znati kolika je ta vrijednost. 

Kako se ovo odnosi na vrijednost braniteljstva? Ako braniteljstvo može da odnese prevagu između dva kandidata koji su po svim ostalim osobinama jednaki, onda braniteljstvo ima vrijednost. Ovisno o tome kolika je ta vrijednost, braniteljstvo bi moglo odnijeti prevagu i između dva kandidata koji su po ostalim osobinama slični, ali ne i potpuno jednaki. 

U stvarnosti je jako rijetko, ako ne i nemoguće, naći dvije osobe koje su potpuno jednake po svim kriterijima koji su važni poslodavcu. Na primjer, netko je bolje potkovan teorijskim znanjem, netko ima više praktičnog iskustva, a netko pak ima jaču radnu etiku ili što bi narodski rekli „trudi se“.

Ove nejednakosti u ražličtitim atributima koji su važni poslodvacu nekako treba svesti na zajedničku mjeru da bi se mogli usporediti. Obično se svaki kandidat ocijeni na ljestvici od 1 do 10 za svaku osobinu i onda se izračuna prosjek. Prosjek može biti jednostavni ili pondenirani, ovisno o tome koliko nak je koja osobina važna. 

Ispod je primjer usporedbe tri kandidata na osnovi teorijskog znanja, primijenjenog znanja i radne etike. Nijedan od ta tri kandidata nema ocjenu nižu od 7 ni u jednoj od ove tri osobine. Prosjek ocjena je takav da da osoba A ima prosjek 9,00, osoba B 8,67, a osoba C 8,33. Ako bi samo ove tri osobine bile presudne za zapošljavanje, osoba A bi bila primljena, ali, kao što se vidi u posljednjem redu ove tablice, osoba A nema braniteljsku komponentu. Osoba B ima braniteljsku komponentu, ali njezin prosjek je 8,67.

Postavlja se pitanje da li su 9,00 i 8,67 dovoljno blizu da bi braniteljska komponenta osobe B odnijela prevagu. Ako se 8,67 zaokruži na jednu decimalu, onda je to već 8,7, ako se to zaokruži na cijeli broj, onda je to 9.

Dakle, nije teško naći sistem po kojem su 9,00 i 8,67 dovoljno slični da bi se smatrali jednakima. Ako ih možemo smatrati dovoljno sličnima da bi bili jednaki, onda braniteljska komponenta osobi B daje prevagu nad osobom A.

Zašto je ovo bitno? Stavite se u poziciju Osobe A. Ta osoba bi trebala transparentno biti obaviještena koliku prednost u svim drugim osobinama mora imati pred nekim tko ima braniteljsku komponentu da bi imala šanse na konkursu. 

Ja, na primjer, nisam sin branitelja. Imam doktorat iz ekonomije. Nagrađivan sam za svoj istraživački rad. Predajem na dva fakulteta i prosječna ocjena kao predavaču mi je 4,6 od 5. Mene sad zanima da li je to dovoljno da se natječem s nekim sinom branitelja za posao ekonomista u javnom sektoru. Koliko moram biti ispred njega po svim ostalim kriterijima, da me on ne bi uspio preteći svojim braniteljskim pedigreom?

Sebe koristim samo kao primjer. Svaki kandidat koji nije bio branitelj ili nije iz braniteljske obitelji ima pravo znati kakve su mu šanse—koliko mora biti ispred svih da bi nadoknadio taj hendikep što nije braniteljsko dijete. Ako će se braniteljsko porijeklo koristiti pri zapošljavanju u javne službe, onda braniteljski pedigre, kao i svaka druga osobina, treba imati jasno preciziranu, javno poznatu vrijednost u svakom konkursu. Bez specificiranja njezine vrijednosti narušavaju se osnovna prava javnosti na transparentnost konkursa.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

PREDRAG RAJŠIĆ
Predrag Rajšić je profesor ekonomije na sveučilištu Guelph u Ontariju, Kanada. Rođeni Petrinjac. U slobodno vrijeme piše blog "Loose Ends in Economics".
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.