Ministrica gospodarstva Martina Dalić je u intervjuu Jutarnjem listu dala neke izjave koje bi nam mogle uliti nadu da se ipak nešto radi po pitanju poboljšanja gospodarske klime u RH. Bitno je njene najave, odnosno obećanja, dobro zabilježiti i uzeti ih s oprezom jer su reformu uprave i državnih službi naši političari obećavali već puno puta tijekom zadnjih 20-ak godina, ali to još uvijek čekamo da se dogodi.

1. Promjene u javnoj upravi

"I dalje držim da je to možda najvažnija reforma koju moramo provesti kada govorimo o otklanjanju strukturnih prepreka rastu, odnosno stvaranju povoljnijih uvjeta za rast. Nastavljam stoga u Vladi zagovarati tu reformu. Cilj je do kraja godine donijeti zakon koji će uspostaviti novi sustav nagrađivanja kojim se nagrađivanje vezuje uz rezultate rada. Oni koji rade stručnije, brže i kvalitetnije trebali bi biti bolje nagrađeni...Jednostavno nije fer da u privatnom sektoru radnik može preko noći ostati bez posla, a u državnoj službi čak niti onda kada ne radi svoj posao. Država mora pokazati da je spremna mijenjati samu sebe, a ne samo tražiti promjene od građana i gospodarstva i očekivati da podmiruju visoke obveze prema državi.

Ključna promjena je depolitizacija i vezivanje mogućnosti napredovanja i visine plaće uz rezultate rada. Još na početku mandata smo zacrtali da treba ukinuti jednu političku razinu imenovanja u državnim službama kako bi umjesto nje stvorili visokoprofesionalni upravljački kadar unutar državnih službi. Druga bitna promjena jest izgradnja mehanizama za utvrđivanje rezultata rada u državnim službama. To nije jednostavno, ali rezultati rada ipak su mjerljivi. Treće; danas su svi u državnim službama ocijenjeni odličnim, što nije logično. Smatram stoga da treba utvrditi limit na broj osoba koje mogu biti ocijenjene najboljim ocjenama. Oni čije su performanse zaista izvrsne su uvijek i u svakoj organizaciji jedan manji broj ljudi. Na taj će se način postići da najbolji napreduju brže od ostalih i zarađuju nešto više od ostalih."

2. Privlačenje stranih investitora

"Novim zakonom ćemo smanjiti iznose ulaganja koja se smatraju strateškima i ukloniti neke barijere, poput odredbe o obaveznim jamstvima od 10 posto vrijednosti projekta, neovisno je li investitor već nešto uložio ili nije - to je jednostavno skupo vezivanje investicijskih sredstava. Treća bitna promjena je sporazum s investitorom koji će definirati međusobne obveze, ali i rokove u kojima će država obaviti svoj dio posla. Tako ćemo znati što će se točno zbivati nakon što Vlada donese odluku kojom će neku investiciju proglasiti strateškom."

3. Promjene u radu inspektorata

"Cilj nam je smanjiti pritisak na poduzetnika kad je u pitanju količina vremena, što je dakle pitanje troškova, potrebnog da bi udovoljio različitim zahtjevima inspekcija. S druge strane, za državu želimo djelotvorniju i učinkovitiju inspekciju koja će biti fokusirana na sprečavanje nelojalne konkurencije kroz različite oblike nelegalnog rada. U ovoj fazi planira se objedinjavanje inspekcija koje se bave poslovanjem poduzetnika i tržišnim odnosima. Ne vraćamo staru državnu inspekciju, nego uvodimo novi, učinkovitiji, jednostavniji i poduzetnicima jeftiniji inspektorat. Taj će inspektorat u svom postupanju imati i mjeru upozorenja prije izricanja kazne, a tek nakon toga ići s penalizacijom neusklađenosti poslovanja. Poduzetnicima će se davati prilika da poprave neke uočene propuste bez plaćanja kazne. Želimo u što je moguće većoj mjeri otkloniti osjećaj poduzetnika da inspektori nastupaju vođeni željom da na svaki način pronađu razlog za kažnjavanje."

4. Država neće plaćati dugove Agrokora

"Država nije stvorila gubitke Agrokora i neće ih sanirati. Agrokor je privatna kompanija i potraživanja vjerovnika moraju biti plaćena iz imovine i poslovanja...problemi u Agrokoru su zbog veličine Agrokora i isprepletenosti s raznim segmentima hrvatske ekonomije pokazali razmjere sistemskog rizika koji su mogli nastati za cjelokupno gospodarstvo. Držim da buduća struktura Agrokora, koja će proizaći iz nagodbe vjerovnika, treba smanjiti mogućnost javljanja nekog novog sistemskog rizika. Zadržati sustav Agrokora kao cjelinu vjerojatno ne bi bio optimalni ishod, ako govorimo o sistemskim rizicima za nacionalnu ekonomiju."