Vrhunski zdravstveni stručnjaci pozivaju na promjenu strategije protiv Covida, nude rješenje

Dok se mjere diljem svijeta pooštravaju i najavljuju novi lockdowni, sve je više hrabrih znanstvenika koji se usude progovoriti javno kontra struje i upozoriti na negativne efekte represivnih mjera koji su dalekosežniji i masivniji od same korone.

Troje vrhunskih medicinskih stručnjaka - dr. Martin Kulldorff, profesor medicine i epidemiolog na sveučilištu Harvard, dr. Sunetra Gupta, profesorica epidemiologije na Oxfordu i dr. Jay Bhattacharya, profesor epidemiologije i ekonomije zdravstva na Stanfordu - udružili su snage i potpisali zajedničku deklaraciju. Po mjestu gdje su se našli u državi Massachusetts, SAD, deklaracija je nazvana Great Barrington Declaration. Objavljena je na internetu prije dva dana i dosad ju je već potpisalo preko 3.000 znanstvenika iz područja medicine i javnog zdravstva, skoro 5.000 zdravstvenih djelatnika i preko 73.000 građana.

Uz to, znanstvenici nude drugačiji pristup, koji zovu uravnoteženim i "temeljenim na dokazima". Prenosim tekst deklaracije:

Kao epidemiolozi zaraznih bolesti i znanstvenici iz javnog zdravstva ozbiljno smo zabrinuti zbog štetnih utjecaja na fizičko i mentalno zdravlje prevladavajućih politika COVID-19 i preporučujemo pristup koji nazivamo usmjerenom zaštitom.

Dolazeći i s lijeva i s desna, iz cijelog svijeta, svoju smo karijeru posvetili zaštiti ljudi. Trenutne politike zaključavanja proizvode razorne učinke na kratkoročno i dugoročno javno zdravlje. Rezultati (nabrojimo nekoliko) uključuju niže stope cijepljenja u djetinjstvu, pogoršanje ishoda kardiovaskularnih bolesti, manje dostupnu njegu protiv raka i pogoršanje mentalnog zdravlja - što dovodi do veće pretjerane smrtnosti u godinama koje dolaze, a radnička klasa i mlađi članovi društva nose najveći teret. Držanje učenika izvan škole velika je nepravda.

Održavanje ovih mjera sve dok cjepivo ne postane dostupno prouzročit će nepopravljivu štetu, a siromašni će biti nesrazmjerno oštećeni.

Srećom, naše razumijevanje virusa raste. Znamo da je ranjivost od COVID-19 više od tisuću puta veća kod starih i nemoćnih nego kod mladih. Doista, za djecu je COVID-19 manje opasan od mnogih drugih zaraza, uključujući gripu.

Kako se imunitet gradi u populaciji, rizik od infekcije za sve - uključujući i one ranjive - pada. Znamo da će sve populacije na kraju doseći imunitet stada - tj. točku na kojoj je stopa novih infekcija stabilna - i da tome može pomoći cjepivo (ali ne ovisi o njemu). Cilj bi nam stoga trebao biti minimalizirati smrtnost i socijalnu štetu dok ne postignemo imunitet stada.

Najosjećajniji pristup koji stavlja u ravnotežu rizike i koristi do postizanja imuniteta stada je omogućiti onima koji su u minimalnom riziku od smrti da normalno žive svoj život kako bi izgradili imunitet na virus prirodnom infekcijom, istovremeno bolje štiteći one koji su najrizičniji. To nazivamo usmjerenom zaštitom.

Usvajanje mjera za zaštitu ranjivih osoba trebao bi biti središnji cilj odgovora javnog zdravstva na COVID-19. Na primjer, starački domovi trebali bi koristiti osoblje sa stečenim imunitetom i provoditi česta PCR testiranja ostalog osoblja i svih posjetitelja. Treba primijeniti rotaciju osoblja. Umirovljenici koji žive kod kuće trebali bi dobivati namirnice i ostale potrepštine u svoj dom. Ako je moguće, trebali bi se susretati s članovima obitelji vani, a ne unutra. Sveobuhvatan i detaljan popis mjera, uključujući pristupe višegeneracijskim kućanstvima, može se primijeniti u okvirima sposobnosti zdravstvenih radnika.

Onima koji nisu ranjivi treba odmah omogućiti da nastave život kao i obično. Jednostavne higijenske mjere, poput pranja ruku i boravka kod kuće kada ste bolesni, trebali bi prakticirati svi kako bi se smanjio prag imuniteta stada. Škole i sveučilišta trebaju biti otvoreni za normalnu nastavu. Trebali bi nastaviti s izvannastavnim aktivnostima, poput sporta. Mlade odrasle osobe s niskim rizikom trebaju raditi normalno, a ne od kuće. Trebali bi se otvoriti restorani i druga poduzeća. Umjetnost, glazba, sport i druge kulturne aktivnosti trebale bi se nastaviti. Ljudi koji su više izloženi riziku mogu sudjelovati ako žele dok društvo u cjelini uživa zaštitu koju ranjivima pružaju oni koji su izgradili imunitet stada.

Više o tome objasnili su u intervjuu za Unherd: