Vezani članci:
Nepalski radnici u Hrvatskoj žrtve su protekcionističke države
Faktograf širi neutemeljeni strah od imigranata. Ne, radna imigracija ne smanjuje cijenu rada!
Kad se ženske kvote okrenu protiv žena
Što je protekcionizam i kako utječe na društvo?
Pernar je baš odlučio cijelu kampanju temeljiti na ksenofobiji: Nakon imigranata napao i uvozne radnike
Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava
Zašto su hrvatske sobarice toliko ljute na Srpkinje?
Čemu tolika ksenofobija?
Mnogi napuštaju Hrvatsku zbog posla, a uvozit ćemo radnike. Što je u tome čudno?
Prije uvoza radnika potrebno je fleksibilizirati naše tržište rada
Bastiat: Prokleti strojevi
Ima li većih socijalista nego na hrvatskoj desnici?
Zabrana rada nedjeljom: Svi postavljaju kriva pitanja
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Prosječni Hrvat se u životu naradi puno manje od stanovnika drugih država EU
Rad od doma - tko treba plaćati režije?
Sud ih kaznio zbog izrabljivanja radnica iako radnice tvrde da nisu izrabljene
Hrvati su institucionalizirali strah od otkaza
Vjerski argumenti protiv zabrane rada nedjeljom: Što bi rekao Isus?
Mit o sukobu rada i kapitala
Hrvati imaju dva fetiša: zabrane i blagajnice u trgovačkim centrima
Peticija za zabranu rada nedjeljom, ponedjeljkom, utorkom i srijedom
Za novinara Slobodne Dalmacije RH ima previše fleksibilno tržište rada. I zato ljudi odlaze...
Izrabljuje li Amazon svoje radnike?
UK: Automatizacija uništila 800.000 radnih mjesta, a kreirala 3,5 milijuna novih
Hrvati imaju najkraći radni tjedan u Europskoj uniji
Novo na Liberalu:
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit

4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika


Piše: Mario Nakić
14.6.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika

4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika


Piše: Mario Nakić
14.6.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Kvote na uvoz radnika primjer su loše, prekomjerne i iznimno štetne regulacije zbog koje bi mogla propasti cijela turistička sezona.

Turizam je na sreću - ili žalost - stup gospodarstva Republike Hrvatske budući da na njega otpada čak 15 posto BDP-a. U takvoj situaciji čovjek bi pomislio da će Vlada učiniti sve da olakša poduzetništvo, rad i zapošljavanje baš u toj gospodarskoj grani jer ako sezona propadne, to bi se odrazilo na kompletno gospodarstvo i državni proračun.

Vlada bi mogla upropastiti cijelu sezonu

Pa ipak, Vlada čini upravo suprotno - tlači ga nepotrebnim i prekomjernim nametima i regulacijama. Možda najbolji primjer rezultata takve državne politike prema turizmu je današnji vapaj Hrvatske udruge poslodavaca u kojem mole Ministarstvo rada i mirovinskog sustava da povisi kvote za uvoz ranika jer hotelijerima i ugostiteljima nedostaje radne snage. Sve se to događa dok je turistička sezona već u punom zamahu.

"Uoči početka glavne turističke sezone situacija s radnom snage je kritična te je ugroženo otvaranje pojedinih turističkih kapaciteta, kao i restorana i kafića. Lokalnih zaposlenika nema, a kvote za uvoz stranih radnika su se potrošile i potrebna je hitna reakcija Ministarstva rada i mirovinskog sustava i Vlade RH", upozoravaju poslodavci.

MUP trenutno rješava preko 3.500 zahtjeva za uvozom radnika (to rješavanje zahtjeva inače traje i po nekoliko tjedana), a dozvoljena kvota za taj sektor je već popunjena.

Iz HUP-a kažu da tjednima apeliraju da se pomogne turističkom sektoru u rješavanju ovog problema, ali da su se resorni ministar i vlada potpuno oglušili. "To je izazvalo šok u cijelom sektoru jer je riječ o tehničkim izmjenama koje ne iziskuju nikakva dodatna proračunska ulaganja, nego samo dobru volju administracije da razumije potrebe gospodarstva", stoji u priopćenju.

112.000 nezaposlenih, skoro nitko ne želi raditi

"Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava prati stanje na tržištu rada, posebno u djelatnosti turizma, te je u kontaktu sa svim zainteresiranim dionicima. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje trenutačno je na evidenciji nezaposlenih preko 2.000 osoba koje su raspoložive za rad u turizmu. Dakle, cilj Ministarstva rada i mirovinskoga sustava je prvenstveno angažirati svu dostupnu domaću radnu snagu", rekli su u Ministarstvu rada za Index.

Međutim, od 112.000 ljudi koji se trenutno vode na HZZ-u kao nezaposleni, samo 1.600 je uopće izrazilo želju da bi radili sezonski posao na moru, piše Poslovni. Pitanje je koliko je među njima kvalificiranih za točno određeni posao koji poslodavci traže i koliko ih je voljno raditi baš taj posao. Očito takvih nema jer inače poslodavci ne bi kukali i tražili povećanje kvota.

Ukinite kvote!

Kvote za uvoz radnika su tipični primjer nepotrebne regulacije koja nikoga ne štiti, a ozbiljno nanosi štetu i gospodarstvu i državi. Smisao određivanja kvota, kao ograničenja na uvoz radnika, u početku je bio "zaštita domaćih radnika". Od koga? Od konkurencije.

1. Domaći radnici su u prednosti i bez državne pomoći

Ali to objašnjenje nema smisla. Jer domaći radnici su već prirodno "zaštićeni", odnosno po defaultu imaju niz prednosti u odnosu na uvoznu konkurenciju; od poznavanja jezika, preko iskustva, pa do poznanstava. Vjerujem da je svima jasno koliko je mreža poznanstava bitna i u privatnom sektoru jer je puno lakše zaposliti se po nečijoj preporuci. Ako živite u ovoj zemlji, velike su šanse da ćete naći bolji posao mrežom poznanstava i zahvaljujući prethodnom radnom iskustvu od nekoga tko u ovoj zemlji ne pozna nikoga i tko nema nikakvo prethodno iskustvo rada u Hrvatskoj.

Dakle, domaći radnici već jesu prirodno u prednosti pred stranim radnicima pa nema nikakve potrebe da ih država dodatno "štiti" zakonom. Ako vas unatoč svemu ugrožava uvozna konkurencija, to znači da možda trebate još malo poraditi na sebi, svojim znanjima i vještinama.

2. Kvote su planska ekonomija, a planska ekonomija ne funkcionira

Drugi razlog za ukidanje kvota za uvoz radnika je taj što su one tipičan primjer planske ekonomije. One funkcioniraju po principu političkog planiranja. Političari određuju kvotu godinu dana unaprijed, prema nekom vlastitom planu kako će sljedeće godine tržište izgledati. U pravilu, oni planiraju prema trenutnom stanju, odnosno prema stanju tržišta kakvo je ono u trenutku njihovog odlučivanja.

Ali to je uvijek onda odlučivanje u PROŠLOSTI jer se tržište konstantno mijenja, što se odlično vidi i iz ovog primjera kad su centralni planeri pogriješili jer su odredili očito prenisku kvotu za turizam i ugostiteljstvo, a moglo bi se ubrzo pokazati da su pogriješili i kod kvote za građevinu gdje je preostalo svega još 700-tinjak slobodnih mjesta, a godina još nije ni došla do svoje sredine.

Centralno planiranje u ekonomiji je vrlo nezahvalno i u pravilu pogrešno. Zato ga treba izbjegavati kad god je to moguće. Planiraju poduzetnici - njima je to zapravo opis posla - ali oni planiraju za sebe i svoju tvrtku te ulažu vlastiti novac u svoje planove. Političari ne mogu biti dobri planeri, inače ne bi bili političari nego bi se bavili privatnim poduzetništvom i zarađivali puno više.

3. Kvote su politika nacionalizma, a nacionalizam u ekonomiji samo čini štetu

Treći razlog je što su kvote nemoralne i polaze od pretpostavke da je domaći čovjek - onaj koji je rođen u Hrvatskoj ili koji otprije ovdje živi - vrjedniji i bolji za gospodarstvo od "stranca", onoga tko bi rado došao izvana živjeti i raditi u Hrvatsku. To je nacionalistička politika, a nijedna nacionalistička politika - pogotovo u ekonomiji - ne daje dobre rezultate. Štoviše, sva dosadašnja saznanja o ekonomiji i radnim migracijama ukazuju na to da gospodarstvo jača uslijed radne imigracije, odnosno da od većeg priljeva radnika izvana cijelo gospodarstvo - od poduzetnika do samih domaćih radnika - profitira jer dobivaju veći ekonomski "boost".

Taj "strani" radnik, onog trenutka kad dođe u Hrvatsku, više nije stranac! On postaje domaći čovjek, hrvatski radnik, jer plaća doprinose i poreze hrvatskoj državi, HZZO-u i HZMO-u. On troši novac za život u Hrvatskoj i tako pojačava domaće gospodarstvo. Strani radnici su, barem u početku, osobito korisni i produktivni, budući da se moraju u novoj zemlji ponovno dokazivati od nule, a ljudi uglavnom dolaze da bi s vremenom mogli napredovati. Toga su svjesni i zato će bez pogovora izvršavati i najteže zadatke, one koje mnogi domaći radnici možda ne bi htjeli. Strani radnici ne uzimaju radna mjesta domaćima nego zahvaljujući svojoj produktivnosti stvaraju još u prosjeku 1,5 novih radnih mjesta za druge.

4. Ugledajmo se na uspješnije

Četvrti razlog je što se trebamo ugledati u uspješnije zemlje. Slovenija i Estonija davno su ukinule svoje kvote na uvoz radnika jer su shvatile koliko su one besmislene i štetne. Zato te dvije zemlje već desetljećima grabe u prosperitet brže od Hrvatske. Ako im se želimo pridružiti u napretku, ne bi bilo loše da neke ekonomske politike prekopiramo od njih.

U Estoniji, kada poslodavac želi zaposliti nekog stranog radnika, dovoljno je da njih dvojica zajedno jednom posjete lokalnu policijsku postaju, prilože radnikovu osobnu iskaznicu ili putovnicu da ga policija unese u sustav i nakon toga ga prijavi kao i bilo kojeg drugog radnika. I to je sve!

Zašto tako ne može biti i u Hrvatskoj?

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.