Otkad je predsjednik Donald Trump prošloga mjeseca potpisao izvršnu uredbu o prekidu rada USAID-a (Američka agencija za međunarodni razvoj), to pitanje diže buru u medijima diljem svijeta jer je jako puno tzv. "nevladinih" organizacija, novinara i drugih "bitnih" osoba ostalo bez dobrog dijela prihoda. Trumpova uredba je izazvala pravnu bitku te je trenutno u tijeku sudsko preispitivanje njenog legitimiteta.

U sklopu šireg truda koji nova američka administracija poduzima s ciljem rezanja nepotrebne ili neopravdane javne potrošnje, vladina agencija USAID je među glavnim metama iz skroz razumljivih razloga - proteklih je godina, a možda čak i desetljeća, bila izvor financiranja u najmanju ruku upitnih aktivnosti diljem svijeta.

Od financiranja poučavanja novinara Šri Lanke kako izbjeći "binarni rodni jezik" preko promjena spola u Gvatemali, do LGBT aktivizma u Armeniji, Jamajci, Ugandi i još mnogim drugim zemljama, agencija se ponaša više kao aktivistička organizacija nego bilo što drugo. Također postoji ironija u otkriću da mnoge takozvane "nevladine organizacije" (NGO) dobivaju većinu svojih sredstava od vlade.

Ostali uspjesi uključuju financiranje "Ulice Sesame" u Iraku, drag show radionice za migrante iz Venezuele u Ekvadoru, poticanje turizma u Tunisu i Egiptu, podučavanje Afrikanaca o klimatskim promjenama i podučavanje naroda Kazahstana o tome kako se boriti protiv internetskih trolova.

Popis bi se mogao nastaviti na stotine stranica - ali shvaćate.

Što je USAID?

Agencija je osnovana 1961. godine kad je predsjednik John F. Kennedy odlučio da se SAD mora više potruditi kako bi u siromašnijim zemljama svijeta kontrirao utjecaju SSSR-a tijekom hladnog rata. Agencija je doslovno bila osmišljena da podupire one organizacije koje se u svojim zemljama bore protiv socijalizma.

Nakon pada Berlinskog zida, više nije bilo SSSR-a i samim time je glavna svrha USAID-a nestala, ali toliku birokraciju nije lako ukinuti pa je nastavila raditi kao humanitarna pomoć.

Dolaskom predsjednika Baracka Obame 2009. godine događaju se ključne promjene. Zaklada Heritage, inače povezana s republikancima, objavila je 2017. godine izvješće o radu USAID-a u kojem je otkriveno kako su po Obaminom dolasku u USAID-u postavljeni ključni ljudi koji su odlučivali o tome kome će i pod kojim uvjetima novac američkih poreznih obveznika ići.

Iako jedan dio USAID-a zaista ide u humanitarne svrhe i doslovno spašavanje djece u Africi, veći dio novca ide na kreiranje i osnaživanje isključivo lijevih, ponekad čak otvoreno socijalističkih ili radikalno zelenih pokreta, s naglaskom na one zemlje s tradicionalno konzervativnim politikama na vlasti. Kako Heritage navodi, USAID je tražio od primatelja da dokazuju svoju privrženost krajnje lijevim političkim ciljevima i aktivnosti koje u tom smislu provode na terenu.

Osim toga, u izvješću se usko povezuje vladin USAID s američkim milijarderom, kojeg njemu privrženi mediji nazivaju filantropom, Georgeom Sorosem.

Tko je George Soros?

Soros je dugogodišnji investitor i trgovac dionicama koji je uspješnim ulaganjem uspio stvoriti bogatstvo koje je pretvorio u zakladu. Po knjizi liberalnog teoretičara Karla Poppera, čiji je Soroš bio veliki fan, svoju je zakladu nazvao "Otvoreno društvo" (Popperova se legendarna knjiga iz 1945. zove "Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji").

Soros je na početku koristio novac za financiranje pojedinaca i organizacija koje su se tijekom hladnog rata na nenasilne načine odupirale totalitarnim državama uglavnom u istočnoj Europi. Nakon pada Berlinskog zida mijenja smjer i okreće se ulijevo - u novonastalim slobodnim državama počinje financirati lijeve, socijalističke protivnike vladajućih, da bi se u 2000-ima i kasnije usredotočio na financiranje feminističkih, LGBT+, zelenih i drugih ljevičarskih udruga i političkih organizacija u SAD-u i po cijelom svijetu. Posljednjih godina posao upravljanja zakladom je preuzeo njegov sin Alexander koji je nastavio stopama svoga oca u potpuno istom političkom i ideološkom smjeru.

Što će čovjek činiti sa svojim novcem je, naravno, njegova stvar, ali u Heritageovom izvješću tvrde da je "sve više dokaza o tome kako Soros, njegovo Otvoreno društvo i njihovi manji partneri od 2009. primaju novac poreznih obveznika preko USAID-a te je Otvoreno društvo postalo glavni implementator USAID-ove pomoći".

Heritage navodi da "iako je dio USAID-ove međunarodne pomoći stvarno humanitarnog karaktera, postoji više desetljeća dokaza iz zemalja koje primaju pomoć da se tamošnja situacija s vremenom samo pogoršala." To je bilo objavljeno nakon što je Trump započeo prvi mandat, ali on se tada nije previše na to obazirao. Izgleda da ga je u međuvremenu proučio kad je pristao sada, u drugom mandatu, uhvatiti se s tim problemom u koštac.

Na stranicama Otvorenog društva nedavno su objavili izjavu kojom pobijaju tezu o povezanosti između njihove zaklade i američke vlade:

"Tvrdnje da zaklade Otvoreno društvo, koje je utemeljio George Soros, primaju sredstva od USAID-a ili usmjeravaju financiranje američke vladine agencije vrijedne više milijardi dolara očito su lažne. Ove su optužbe dio šireg napora da se potkopa rad na međunarodnom razvoju i delegitimizira neovisno financiranje organizacija civilnog društva diljem svijeta.

Otvoreno društvo je privatna zaklada koja sama postavlja svoje prioritete, donosi vlastite odluke o financiranju i koristi vlastita sredstva. Surađujemo sa širokim rasponom financijera kada se prioriteti poklapaju, uključujući druge filantropije, vlade i multilateralne razvojne agencije.

Otvoreno društvo s ponosom stoji kao saveznik zajednicama diljem svijeta u njihovim borbama za prava i pravdu. Transparentni smo u pogledu naših vrijednosti i našeg rada."

Postavlja se međutim pitanje, ako je to točno, kako onda da su gotovo sve NGO organizacije i mediji diljem svijeta, koji su primali donacije USAID-a, u isto vrijeme primali donacije i od Otvorenog društva ili povezanih zaklada. Ako Soroseva zaklada ne usmjerava financiranje USAID-a, je li moguće da imaju potpuno isti ukus (ili miris) za vrstu aktivizma koji žele podupirati?

Autor Matthew D. Palumbo na portalu The Daily Economy navodi nekolicinu konkretnih primjera na kojima se može vidjeti jasna suradnja Soroševih zaklada i USAID-a.

1. "Reforma pravosuđa" u Albaniji

Albanska je nacija najpogođenija administrativnom korupcijom u regiji. U suradnji s USAID-om, Soroševo Otvoreno društvo je doniralo 60 milijuna američkih dolara između 2000. i 2015. godina za svrhu takozvane reforme pravosuđa.

Napori za reformom u velikoj su mjeri pomogli vladajućoj Socijalističkoj stranci da osnaži svoju poziciju. Njen lider i premijer Edi Rama, koji se fotografira s Alexom Sorošem, koji ga naziva bratom, na mjesečnoj bazi. Strateški dokument Otvorenog društva nastao 2013. godine, kad je Rama prvi put pobijedio na izborima, govori o tome kako treba promijeniti albanski ustav. Ta je reforma završena 2016. godine.

Izvješće o rezultatima reforme iz srpnja 2021. godine, točno 5 godina kasnije, pokazuje da nisu uspjeli ni približno isporučiti ono što su socijalisti obećavali tom "reformom". Rezultati su devastirajući:

- napori Otvorenog društva i Socijalističke stranke da zarobe albanski Ustavni sud i Visoki inspektorat pravosuđa ostavili su javnost bez njih gotovo četiri godine.

- žalbeni sudovi i prvostupanjski sudovi imaju samo četvrtinu potrebnih sudaca, a Vrhovni sud polovinu. Kao rezultat toga, procjenjuje se da će biti potrebna dva desetljeća da se riješi zaostatak od preko 100.000 pravnih slučajeva, od kojih 36.000 čeka da ih razmotri Vrhovni sud.

- Visoko sudsko vijeće prepustilo je administraciju spisa predmeta Vrhovnog suda East-West Management Instituteu koji financiraju Soros i USAID, a koji vodi Ramina bivša supruga, koja je također bivša predsjednica Otvorenog društva. East-West Management primio je više od 270 milijuna dolara od USAID-a.

- reforme su mreže nevladinih organizacija stavile pod nadležnost Socijalističke partije.

- korupcija se povećala. Cijena javnih radova novcem državnog proračuna u Albaniji košta između 6-8 puta više od javnih radova koji se izvode na "sličnim terenima" uz financiranje europskih banaka.

2. Obojena revolucija u Sjevernoj Makedoniji

U sićušnoj naciji Sjeverne Makedonije, koja ima nešto manje od 2 milijuna stanovnika, Soros je kroz svoju Zakladu Otvoreno društvo Makedonija (FOSM) i svoje aktivnosti poduprte od strane USAID-a uspostavio medijske kuće za promicanje ljevičarske propagande i osnovao 80 organizacija s istim ciljem, uključujući think tankove, novinarske udruge, skupine koje promiču ljevičarske ciljeve. FOSM je bio popunjen velikim brojem ljudi iz "reformističkog" krila komunističke partije.

Na stolu su bile i izravne metode za promjenu režima.

Godine 2015. Socijaldemokratski savez Makedonije i Soros (uz pomoć USAID-a) financirali su skupine koje su pokrenule Obojenu revoluciju za svrgavanje vladajuće konzervativne stranke VMRO-DPMNE, koja je držala vlast od 2006. (i od tada ju je ponovno potvrđivala na izborima). Tijekom prosvjeda, ljevičarski aktivisti otvoreno su likovali zbog potpore Sorosa, noseći košulje na kojima je bila "Soroseva vojska". Jedan novinar koji se fotografirao noseći jednu od košulja također je imao TV emisiju koja je promovirala obojenu revoluciju u Sjevernoj Makedoniji — a na kraju njegove emisije prikazan je logo USAID-a.

Gvatemala

Izvješće Judicial Watcha otkrilo je kako je USAID usmjerio milijune dolara u programe usklađene s ciljevima OSF-a u Gvatemali. Soroseve mreže potrošile su više od 100 milijuna dolara u Latinskoj Americi od 2015., s "reformom pravosuđa" kao glavnim interesom. U odnosu na BDP, OSF troši dvostruko više u Gvatemali nego američki USAID, a neke je izravno financirao, poput Međunarodne komisije protiv nekažnjivosti.

Poput mnogih takozvanih antikorupcijskih organizacija koje je Soros financirao, Komisija je naoružana protiv desničarskih vođa u zemlji i promiče krajnje ljevičarske "reforme". Njihovi su postupci doveli do ostavke predsjednika kojem se Soros protivio, Otta Pereza Moline iz Patriotske stranke desnog centra, a ciljali su i na njegovog nasljednika, Jimmyja Moralesa iz desničarske Fronte nacionalne konvergencije.

Zviždač iz USAID-a

Fox News je nedavno ugostio Roba Cohena, bivšeg zaposlenika USAID-a koji se 2021. usprotivio načinima potrošnje poreznog novca, ukazao na nedostatke i dobio otkaz. Otad je u pravnoj bitci s agencijom pod posebnom zakonskom zaštitom zviždača. Cohen je član Demokratske stranke te kaže da je ostao zatečen kad je shvatio da ga njegove stranačke kolege "bacaju pod vlak" jer je ukazao na očito besmisleno trošenje.

"Moramo biti oprezni jer ovo je klasični slučaj gdje želimo izbjeći smrti djece. USAID uistinu spašava djecu. Studije su pokazale da je oko 7 milijuna djece spašeno jer nisu rođeni s HIV-om zahvaljujući tome što su njihove majke dobile lijek protiv HIV-a. To je izvrsno. Međutim, postoji i užasno razbacivanje novcem i to je dobro poznato, dokumentirano i vjerojatno nije jedinstveno samo za USAID, sigurno je tako i u drugim vladinim agencijama. Većina privatnih dobavljača naplaćuje daleko više nego što bi inače naplatili svoje usluge na tržištu i zato američki porezni obveznik ne dobiva rezultate za uloženo", rekao je Cohen koji se nada da će aktualna američka administracija dobro provjeriti kako USAID troši i kamo ide novac, da će to biti "konstruktivna destrukcija onog pokvarenog tkiva", a ne "potpuna destrukcija svega".

Čak i po pitanju spašavanja djece, upozorio je novinar, samo 10 posto novca tome namijenjenog ide na djecu i njihove majke, a ostalih 90 posto ide za plaće zaposlenih. Cohen se složio da se i to treba mijenjati. "Svi u USAID-u znaju da to nije ispravno trošenje javnog novca, svi znaju da američki porezni obveznik zaslužuje bolje", zaključuje Cohen.