Vezani članci:
Francuzi uče o obnovljivim izvorima na teži način: Solarni asfalt se pokazao kao kolosalna pogreška
Danska će uskoro prestati poticati obnovljive izvore energije
Švicarci na referendumu odbacili mjere za suzbijanje klimatskih promjena
Oni su ʼwokeʼ: DM se hvali ukidanjem plastičnih vrećica. Dobro pogledajte ovu fotografiju...
Coca-Cola se neće odreći plastične ambalaže jer ne žele izgubiti kupce
Mladi inovator hrvatskog porijekla na misiji spašavanja oceana: Zbilja mu je krenulo!
Matija Babić griješi po pitanju regulacija okoliša, liberalizma i Europe
Najlakše je biti ekološki osviješten kad se komentira tuđe dvorište
Hvala Bogu za desničare. Da oni nisu došli na vlast, skoro nitko u svijetu ne bi pitao za okoliš
Slobodno tržište i privatno vlasništvo, a ne planska ekonomija, najveći su prijatelji okoliša
Uz dužno poštovanje, gospodine Rudan, ovaj put niste u pravu.
Dan planeta Zemlje: 5 razloga za slavlje
Zabrana jednokratne plastike u EU neće pomoći oceanu, samo će kazniti osviještene građane
Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal
NASA: Zahvaljujući čovjeku svijet je sve zeleniji
Kvragu i taj kapitalizam, nikako da propadne!
Ispovijest bivšeg anti-GMO aktivista: ʼSvijet očajnički treba GMOʼ
Klimatski skeptici su više angažirani u zaštiti okoliša nego katastrofičari
Ako neće država, možemo mi: Rotary klub u akciji pošumljavanja Gorskog kotara
Eko kultovi i neoluditi u akciji protiv budućnosti: Strah i paranoja
Privatni sektor je 'zaslužan' za 25% CO2 u atmosferi; najveći zagađivač je država
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Koronaši imaju novog Boga. Pripremite kokice, ovo će biti bolje od korone
Policajka s Faktografa ima strašne argumente za suzbijanje nepodobnih stavova
Gretino proročanstvo da će ljudi nestati do 2023. nije dobro ostarjelo pa je obrisala tvit
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Predsjednica EU komisije unajmila privatni avion za putovanje od 50 km
Protiv klimatskih promjena borit će se strahom i mjerama
Dva tjedna nakon medijske kataklizme, led na Grenlandu se opet povećava
Crveni alarm: Koje mjere možemo očekivati protiv klimatskih promjena?
Novo na Liberalu:
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta

Ako je klima stvarno toliki problem, zašto nitko ne spominje nuklearnu energiju?


Piše: Christopher Barnard
Izvor: FEE
30.4.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Ako je klima stvarno toliki problem, zašto nitko ne spominje nuklearnu energiju?

Ako je klima stvarno toliki problem, zašto nitko ne spominje nuklearnu energiju?


Piše: Christopher Barnard
Izvor: FEE
30.4.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Nuklearne elektrane ne proizvode ugljične plinove, što je u ovom trenutku najvažnije, efikasnije su od obnovljivih izvora i ekonomski isplativije.

U svijetu je trenutno zaglušujuća tišina po pitanju nuklearne energije. Ipak, ako je vjerovati aktualnom klimatskom alarmizmu, budućnost svijeta visi o niti. Doista, siloviti klimatski marševi u Londonu prošlog tjedna, Greta-Thunbergizacija mladih diljem svijeta i novi Netflix dokumentarac Davida Attenborougha simptomi su pozivanja na oružje. Prema njima, klimatske promjene su stvarne i, prema riječima mlade Grete, žele "da se uspaničite".

Situacija se čini strašnom. Ipak, čak i uz pretpostavku da jest točna, izgleda da postoji praznina u rezoniranju. Političari kao što je Alexandria Ocasio-Cortez pozivaju na "zeleni New Deal" koji bi težio uklanjanju američkog ugljičnog dioksida do 2030. "nadogradnjom" svake pojedine od 136 milijuna kuća u Americi, potpuno preuređujući nacionalnu prometnu infrastrukturu (i javnu i privatnu) i nekako su uspjeli u to ubaciti i jamstvo univerzalne zdravstvene zaštite, pristup zdravoj hrani i ekonomsku sigurnost - bez ikakvog razmatranja troškova.

Drugim riječima, cjelovita shema "pite na nebu" koja se više bavi signalizacijom vrlina nego pragmatičnom stvarnošću. Ali ako ti ljudi doista brinu o okolišu i šteti koju uzrokuju klimatske promjene, zašto nitko ne spominje nuklearnu energiju?

Prednosti nuklearne elektrane

Nuklearna elektrana je potpuno bez ugljika i stoga je "čisti" izvor energije u tom pogledu. To je ključno s obzirom na to da je glavni negativac klimatskih promjena CO2; prelazak na nuklearnu energiju izravno bi smanjio emisije ugljika i time predstavio značajan korak naprijed, osim u fazi izgradnje (koja bi stvorila jednokratni nominalni ugljični dug otprilike jednak onom solarnih farmi). Uspješno je pridonijela dekarbonizaciji javnog prijevoza u zemljama poput Japana, Francuske i Švedske.

Također se često previđa da je nuklearna elektrana najsigurniji način za stvaranje pouzdane električne energije (i daleko sigurniji od ugljena ili plina), unatoč Frankensteinovim vizijama nuklearnih katastrofa poput one u Černobilu, koje su smiješno pretjerane i vrlo rijetke.

Nuklearna elektrana je također nevjerojatno pouzdana, s prosječnim kapacitetom od 92,3 posto, što znači da je potpuno operativna više od 330 dana u godini, što je drastično pouzdanije od vjetra i sunca - zajedno.

Konačno, dok je česta (legitimna) briga za nuklearnu elektranu to da stvara nezdravo zračenje, njezina uporaba zapravo emitira manje zračenja nego, na primjer, spaljivanje ugljena. Štoviše, problem koji predstavlja nuklearni otpad je danas više psihološki i politički nego tehnološki. Unatoč Simpsonovoj slici zelene, mutne vode, nuklearni otpad je zapravo samo zbirka starih čeličnih šipki; nuklearni otpad proizveden u Americi tijekom posljednjih 60 godina mogao bi se uklopiti u jedan trgovački centar srednje veličine. Nadalje, ne samo da je sigurno pohranjen u bačvama od betona i čelika usred pustinja, nego također gubi zračenje tijekom vremena i može se zapravo reciklirati kako bi produžio vijek trajanja nuklearne proizvodnje za stoljeća.

Francuska i Švedska

Postoje konkretne priče o uspjehu koje potvrđuju moć nuklearne energije. Francuska i Švedska, koje imaju neke od najnižih emisija ugljika po stanovniku u razvijenom svijetu, obje se u velikoj mjeri oslanjaju na nuklearnu energiju (72 odnosno 42 posto) umjesto na energiju vjetra ili solarnu energiju. Francuska je proizvela 88 posto svoje ukupne električne energije iz izvora s nula ugljika, a Švedska je dobila još impresivnijih 95 posto. Istodobno, te zemlje imaju neke od najnižih cijena energije u Europi dok zemlje koje forsiraju obnovljive izvore, kao što su Njemačka i Danska, imaju najviše cijene energije u Europi - bez značajno nižih emisija ugljika u odnosu na Francusku i Švedsku.

Pa zašto onda, ako ljudi poput gospođe Ocasio-Cortez brinu o klimi kao što tvrde tvrde, jesu li prividno toliko slijepo privučeni preambicioznim, nerealnim prijedlozima? Uistinu, gotovo utopija obnovljivih izvora ne uzima u obzir mnoga pitanja povezana s njima, a zanemaruje prednosti nuklearnih elektrana.

Obnovljiva energija nije uvijek pouzdana, kao što je spomenuto (što ima smisla kada uzmete u obzir činjenicu da sunce ne sjaji uvijek i vjetar ne puše stalno). Kada pouzdanost tih obnovljivih izvora energije padne (vjetroturbine pružaju samo energiju 34,5 posto vremena, a solarni paneli čak 25,1 posto manje), skupe mjere zaustavljanja jačine ugljika djeluju kao podrška.

Ekološki problemi s obnovljivim izvorima

Postoje i ekološki problemi kod obnovljivih izvora. Vjetroelektrane i solarne farme zahtijevaju ogromne količine zemljišta koje je očišćeno od divljih životinja pa često prosvjeduju lokalni konzervatori i ljubitelji životinja. S druge strane, električna energija iz solarnih panela na pojedinim kućama, plan koji AOC očito podržava, dvostruko je skuplja, što je čini nedostupnom za mnoga kućanstva. Zabilježeni su i slučaji da se vjetroturbine predstavljaju ozbiljnim opasnostima za rijetke i ugrožene ptice kao što su orlovi i druge ptice grabljivice. One također ugrožavaju morske biljne i životinjske vrste.

Kada se izravnije usporedi s različitim oblicima obnovljive energije, opet je nuklearna elektrana u prednosti. Solarne farme zahtijevaju 450 puta više zemlje nego nuklearne elektrane; nuklearne elektrane zahtijevaju mnogo manje materijala za proizvodnju od sunca, vjetra, hidro ili geotermalne energije; i solarni paneli proizvode do 300 puta više opasnog otpada po teravat-satnoj energiji od nuklearne elektrane.

Ipak, pitanja nisu samo tehnološka i ekološka. Doista, postoji argument da će obnovljivi izvori energije poput sunca i vjetra s vremenom postati sve učinkovitiji i jeftiniji, što je lako moguće (iako neki stručnjaci osporavaju tu tvrdnju). Problem je, međutim, da se kontekst u kojem se promoviraju, kao što je "Zeleni New Deal", često pretvara u ekonomsko ludilo (prema nekima bi GND koštao i do 90 bilijuna dolara). Zapanjujuće je kako Green New Deal ne obuhvaća samo klimatske promjene, nego i zdravstvenu skrb, radna mjesta i stanovanje.

Doista, to ide mnogo dalje od jednostavnog suzbijanja problema s kojima se suočava naša okolina, uključujući mnogo širi program društveno-ekonomske transformacije. I to je razlog zašto neki, kao što je Michael Shellenberger (predsjednik Ekološkog napretka - organizacije za pro-nuklearne klimatske promjene), tvrde da lijevi političari poput gospođe Ocasio-Cortez idealiziraju obnovljive izvore energije: oni pružaju fasadu zaštite okoliša za povećanu intervenciju vlade u područja koja su daleko izvan klime.

Skupo i rizično, ali vrijedi pokušati

Naravno, nuklearna energija nije savršena; ona je još uvijek vrlo skupa (iako je to rješivo kroz više standardizacije i dugoročnosti), rizik od katastrofa sličnih Fukushimi vjerojatno će uvijek postojati, a lokalizirani utjecaji na okoliš su problemi kojima se treba pozabaviti. Što je najvažnije, politička volja još uvijek nedostaje.

Unatoč činjenici da su javni i privatni sektor u razdoblju od 2007. do 2016. potrošili ukupno 2 bilijuna dolara na solarnu i vjetroenergiju, solarna energija još uvijek iznosi samo 1,3 posto, a energija vjetra 3,9 posto svjetske proizvodnje električne energije. Savezne subvencije u Americi za obnovljive izvore energije su 94 puta veće nego za nuklearne, što izgleda kao neodrživ trend. Zamislite da je umjesto toga taj novac uložen u nuklearnu energiju.

Umjesto toga, svijet Ocasio-Cortez, koji je daleko najglasniji kada je riječ o klimatskim promjenama, trebao bi staviti novac tamo gdje su im usta. Iako je ovaj članak daleko od iscrpnog i nije objasnio sve nijanse i intricitete ekološke i energetske politike, čini se da nuklearna energija zaslužuje barem mjesto za stolom ako ozbiljno razmišljamo o spašavanju našeg planeta.

Autor: Christopher Barnard / FEE

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.