Vezani članci:
Nova mjera za potpore poduzetništvu neće utjecati na procijepljenost, evo zašto
Pravobraniteljica predsjednika Vlade tvrdi da samo Vlada ima pravo diskriminirati građane, ne i obratno
Jesu li Hrvati slabi na bahate bukadžije?
Hrvatska između Italije i Grčke
Poduzetništvo nije socijalna kategorija i ne treba Vladinu pomoć
Zakon o doprinosima za direktore rezultat je pogrešne percepcije poduzetništva
Konačno digitalizacija: Javni bilježnici, pečati i biljezi izbačeni iz procedure osnivanja tvrtke ili obrta
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske
Ankete pokazuju da će Marićev zakon natjerati mnoge poduzetnike na zatvaranje poduzeća
Saša Cvetojević: Politika, kakvu danas gledamo u Hrvatskoj, meni se duboko gadi
Nema pljačke, pronevjere, krvi, prostakluka ni kukanja. Dakle, nije zanimljivo...
Jesu li poduzetnici prevarili hrvatskog radnika?
Iskustvo je bitno i kod poduzetništva: Prosječna dob osnivača uspješnog startupa je 45
Marićev novi prijedlog zakona poticaj je radu na crno, tvrdi Ivana NL
Dobra vijest: Od 2019. tvrtke će se osnivati online, bit će registrirane za 3 dana!
Tri direktorske privilegije koje bi poželio svaki Hrvat
Kako ostati u Hrvatskoj, a poslovati u Estoniji? Vrlo jednostavno...
Marića nije briga za vašu plaću, on bi da plaćate državi minimalno 4.000 kn bez obzira na prihode!
Nisu mogli naći ekonomista koji bi stao uz Marića pa su ga morali izmisliti
Je li gaženje po malim poduzetnicima udovoljavanje koalicijskom partneru?
Hrebak brutalno realan šokirao novinara: ʼDržava ne bi trebala spašavati nikoga!ʼ
Marićev sramotni zakon neće proći - nije računao na dvije stvari
ʼNeka se ministar proba samozaposliti na tržištu i prvi mjesec zaraditi 11.000 kuna!ʼ
Pohlepa, nametnici i zlorabljivači
Sad je vrijeme da liberali na vlasti dokažu svoju principijelnost
Marić opet mulja: Njegov prijedlog samo će potaknuti rad na crno i otpuštanje radnika!
Panker očitao lekciju o poduzetništvu novinaru Novosti
Ovo je za njih reforma: Vlada predlaže povećanje minimalca za poduzetnike 100%
Sloboda poduzetništvu!
Kako su Hrvati otkrili da privatno poduzetništvo ima humanu svrhu
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Ova država nije u stanju dovršiti jednu zgradu ni s poklonjenim novcem


Piše: Branimir Perković
23.10.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Ova država nije u stanju dovršiti jednu zgradu ni s poklonjenim novcem


Piše: Branimir Perković
23.10.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Prije tri godine tadašnji ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras je najavio izgradnju najvećeg poduzetničkog inkubatora u jugoistočnoj Europi, vrijednog 30 milijuna eura koji je trebao biti sufinanciran sredstvima EU. Centar pod nazivom Regionalni centar za razvoj poduzetničkih kompetencija zemalja jugoistočne Europe (SEECEL), koji zauzima prostor od 17.000 tisuća četvornih metara, trebao je biti otvoren još prošle godine.

Ipak i dalje stoji nezavršen na nekih 85% izgrađenosti, a u Ministarstvu gospodarstva se pravdaju kašnjenjem građevinskih radova i poremećajima u građevinskom sektoru. Zbog toga Hrvatskoj prijeti gubitak sufinanciranja EU, a ugled Hrvatske u institucijama EU i kod gospodarstvenika iz EU bi mogao biti znatno urušen.

Pogađate, radi se o dobroj staroj boljki hrvatske države, korupciji. 30 milijuna kuna je trebalo biti utrošeno za opremanje prostora, ali je ta cijena narasla na 37,9 milijuna. Ministarstvo gospodarstva odbija odgovoriti kako je nastala razlika između planiranih i konačnih troškova. Prema nekim informacijama gradnja kasni i zbog žalbenog postupka pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave.

Apsurdno je da država deklarativno želi pomoći poduzetnicima, za njih graditi „inkubatore“ i davati financijska sredstva, a istodobno ih kažnjava prevelikom i neefikasnom birokracijom, velikim porezima, favoriziranjem onih povezanih s državom i slično.

 Prema Doing Business indeksu lakoće poslovanja Hrvatska se nalazi na nezavidnom 43. mjestu, iza Rumunjske, Bugarske, Makedonije, Slovenije i ostalih zemalja sličnog razvoja. Ma koliko to bilo porazna pozicija, jedan element tog indeksa je posebno porazan, a to je upravo „pokretanje posla“ prema kojem se Hrvatska nalazi na 95. mjestu u svijetu, iza svih usporedivih zemalja osim BiH. Prema istom indeksu, Hrvatska se nalazi na 49. mjestu po pokazatelju „plaćanje poreza“, što predstavlja visinu poreznog opterećenja i kompliciranost poreznih propisa. Očito je da je hrvatska vlast i birokracija uspostavila brojne barijere, ne samo za poslovanje općenito, već posebno za pokretanje poslovanja.

Doing business indeks pokazuje ono što svi znamo, Hrvatska je prebirokratizirana zemlja, loše vođena i s vrlo visokim poreznim opterećenjem s obzirom na razvijenost, a svi ti faktori skupa tvore jednu antipoduzetničku klimu. Nikakvi poduzetnički inkubatori tu ne mogu pomoći jer se radi o strukturalnim problemima koja treba rješavati općom reformom poreznog sustava, birokracije, pravosuđa i ostalih ekonomskih politika. Jednostavno, Hrvatska mora prestati živjeti u postsocijalističkoj tranziciji i napokon se priključiti 21. stoljeću kao punopravna članica svjetskog gospodarstva, a u tome mogu pomoći samo radikalne reforme, nikakvi inkubatori.

Naravno, nisu sami inkubatori štetni, oni su korisni i sigurno su pomogli mnogim poduzetnicima, ali poduzetnički inkubatori koje oformi država će nužno patiti od istih problema koje ima i država. U hrvatskom slučaju to su spora, neefikasna i glomazna birokracija, sporost odlučivanja i prilagođavanja, loša pravna zaštita, previsoki porezi i slično. Inkubatori mogu štititi poduzetnike nekoliko godina, ali prije ili kasnije ti poduzetnici moraju izaći iz inkubatora na ravnopravno tržište, a tržište koje je stvorila država u Hrvatskoj je pustopoljina na kojoj vrebaju predatori u obliku poreznih inspektora, državno zaštićenih gospodarstvenika, korumpirane birokracije, lokalnih moćnika i slično.

To je se pokazalo i na primjeru Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija zemalja jugoistočne Europe (SEECEL), čiju je izgradnju sabotirala upravo država, tj. uvjeti koje je država stvorila. Sabotirali su ga korupcija u javnoj nabavi, troma birokracija i pravosuđe i općenito nedostatak vladavine prava te nezainteresirana vlast koja se brine samo o reizboru. Slični projekti će uvijek prije ili poslije završavati na isti način i hrvati se s istim problemima, sve dok se ne provedu duboke sveopće reforme gospodarstva, a što zahtijeva radikalnu promjenu dosadašnjih ekonomskih politika.

Riječ „reforme“ je toliko puta spominjana u političkom žargonu da je izgubila smisao, a možda je to i bio cilj dosadašnjih vlasti. Očigledno je da nijedna vlast do sada nije imala istinsku volju za reformama, a riječ je koristila samo kao političku floskulu za pridobivanje glasača.

Najbolje što država može napraviti za poduzetnike je da se maknu sve barijere koje je sama postavila, svi visoki porezi koji služe za održavanje birokratskog aparata i sve regulacije koje samo sprječavaju razvoj novih poslovnih ideja. Puno stvari ljudi mogu i sami bez da se država upliće, pa i stvari kao što su muzeji, privatni poduzetnički inkubatori, centri izvrsnosti i slično.

Jedan od tih primjera je i nedavno otvoreni Nestleov muzej inovacija koji nudi upravo ono što i „tradicionalni“ muzeji. Ne postoji razlog zbog čega bi institucije kao muzeji bile sasvim državna domena.

Čak i poduzetnički inkubatori lako mogu biti komercijalni pothvati, kao što je u slučaju jednog projekta u Nizozemskoj koji kombinira komercijalne sadržaje sa tradicionalnim aktivnostima inkubatora, te omogućava ne samo raznoraznim poduzetnicima mjesto gdje mogu raditi, surađivati i razvijati se već i mjesto gdje poduzetnici mogu biti u direktnom kontaktu s potencijalnim klijentima i građanima. To stvara svojevrsno društveno odgovorno poduzetništvo od kojeg veliku korist imaju i poduzetnici i lokalna zajednica, ne samo kroz stvaranje poslova i ekonomskog prosperiteta, već i kroz razne nefinancijske aspekte promocije inovativnosti, kulture i poduzetničkog mentaliteta.

Država često svoje neefikasnosti prenosi na sami realni sektor jer stvaranjem barijera na tržištu i općenito kulture birokratiziranosti, korupcije, nepotizma i nerada, stvara i takvo društvo, što se automatski prenosi na privatnu gospodarsku inicijativu. U konačnici to otežava gospodarski rast i stvara antipoduzetničko, tromo i neetično društveno uređenje. Zbog toga odgovor ne može biti više državnog uplitanja, pa i kada je namjera dobra kao u slučaju poduzetničkih inkubatora, jer će se problemi same države automatizmom prebaciti i na takve institucije. Jedini odgovor može biti drastično smanjivanje države, državnog uplitanja u sve aspekte ne samo gospodarstva nego i života, jer sve suprotno stvara loše društveno okruženje.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.