Vezani članci:
Ovaj lijevi aktivist se u Novostima sprda meni zato što sam bio žrtva nasilja
Kako je biti Srbin u Hrvatskoj? Pupovac je zadnji koji bi o tome nekoga mogao educirati
Pupovčeve Novosti kažu da u Venezueli nema krize, zapadni mediji lažu jer im smeta bolivarski uspjeh
A što ako Pupovca nisu napali Hrvati nego zapostavljeni Srbi?
Novosti i Lider šire dezinformacije o uvjetima rada u Amazonu
Antifašisti o antifašizmu: protiv slobodnog tržišta i privatnog vlasništva
Je li gaženje po malim poduzetnicima udovoljavanje koalicijskom partneru?
Državno financiranje Novosti je kršenje slobode govora
Novosti - lažne vijesti na vaš račun
Plenković i Dalić se ne moraju brinuti dok im ova dvojica čuvaju leđa
Zašto Pupovčeve 'Novosti' napadaju Nenada Bakića do samoponiženja?
Novosti priznaju da objavljuju netočne i neistinite informacije
Hrvatska - zemlja u kojoj je zavist vrlina, a filantropija grijeh
Novosti opet 'u ništa': Evo što im je odgovorio direktor Zaklade Micro:bit
Duka, molim vas, ne obmanjujte javnost! Novosti nisu od strateškog interesa za RH
Novinarka Novosti je za ovo okrivila slobodu govora i pravo na oružje
Oni grizu ruku koja ih hrani
Kako žive nastavnici u socijalizmu?
Državni plaćenici žele rat protiv Liberala, ali nemaju streljiva
Dok se drugovi u Hamburgu bore s kapitalizmom, hrvatski proleteri šute
Ovaj marksistički manifest je pripremala bivša Vlada, a onda je došao Hasanbegović...
Nova mjera za potpore poduzetništvu neće utjecati na procijepljenost, evo zašto
Pravobraniteljica predsjednika Vlade tvrdi da samo Vlada ima pravo diskriminirati građane, ne i obratno
Jesu li Hrvati slabi na bahate bukadžije?
Hrvatska između Italije i Grčke
Poduzetništvo nije socijalna kategorija i ne treba Vladinu pomoć
Zakon o doprinosima za direktore rezultat je pogrešne percepcije poduzetništva
Konačno digitalizacija: Javni bilježnici, pečati i biljezi izbačeni iz procedure osnivanja tvrtke ili obrta
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske
Ankete pokazuju da će Marićev zakon natjerati mnoge poduzetnike na zatvaranje poduzeća
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo
Panker očitao lekciju o poduzetništvu novinaru Novosti

Panker očitao lekciju o poduzetništvu novinaru Novosti


Piše: Mario Nakić
Photo: Mnovine
16.8.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Panker očitao lekciju o poduzetništvu novinaru Novosti

Panker očitao lekciju o poduzetništvu novinaru Novosti


Piše: Mario Nakić
Photo: Mnovine
16.8.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

"Ljudi su početak svega, ali i dobit je važna" - kad takav naslov osvane u prosocijalističkom jugonostalgičnom fanzinu, obilato financiranom od državne vlasti, to je kao kad obilni snijeg napada u svibnju. Što se dogodilo da Novosti, koje su poznate po lošim pokušajima progona svega što nosi onaj omraženi epitet "privatno" - npr. privatno poduzetništvo, privatna inicijativa itd. - objave jedan pozitivan tekst o - poduzetništvu? Jednostavno, pankeri su se bacili u poduzetnike.

Srećom, pankeri se bacaju u poduzetnike, a socijalisti i dalje izbjegavaju onu omraženu riječ "privatno" pa su punk-poduzetništvo nazvali "društveno poduzetništvo". Mudro! Kakvo je to "društveno poduzetništvo"? Evo što je odgovorio Robert Posavec, poduzetnik i autor knjige "Pank poduzetnici" novinaru Novosti:

"Društveno poduzetništvo nedvojbeno predstavlja odmak od stripovskog poimanja poduzeća kao malja kojim strašan kapitalist nabija po radnicima. Međutim, upravo takvo poimanje ekonomije onemogućuje da vidimo i podržavamo koristi koje ljudima, zajednicama i okolišu donosi društvena ekonomija. Jer čitavu priču vraćamo na polje zlog kapitalista i žrtve radnika. U društvenom poduzetništvu govorimo o tome da su radnici uključeni u različite razine upravljanja i odlučivanja, bez obzira na to jesu li ujedno i vlasnici poduzeća ili su radnici koji su važni u životu i funkcioniranju poduzeća. Ne mislim da svi trebaju biti društveni poduzetnici. Postoje različiti poduzetnici koji u svojim poduzećima primjenjuju dobre prakse za ljude, a koji se tako ne nazivaju. Međutim, mislim da društvenom poduzetništvu treba osigurati jednake uvjete kao i ostalim načinima poslovanja."

Također, da bi se poduzetništvo približilo socijalistima, potrebno je ubaciti neke izraze poput "solidarnost", "skrb za zajednicu", "briga za radnike", "suradnja" i slično jer za socijaliste je privatni poduzetnik nešto što se ne može nikako spojiti s tim izrazima, pa je stoga samo "društveni poduzetnik" taj koji "surađuje s radnicima".

A zapravo, opisali su klasičnog privatnog poduzetnika, onoga koji nema veze u državnim i gradskim odborima i koji radi na slobodnom tržištu. Svatko tko se imalo razumije u osnove poduzetništva i ekonomije, dobro shvaća da poduzetnik ne može uspjeti u svom poslovanju ako nema smisla za suradnju s ljudima - i sa svojim radnicima, klijentima, kupcima, drugim poduzetnicima...Također, jasno je da privatni poduzetnik, koji želi biti uspješan, brine za svoje radnike jer oni su najveći kapital, a zadovoljan radnik je preduvjet za dobar proizvod ili uslugu, koji kasnije dovode do ostvarivanja dobiti za tvrtku i zarade za poduzetnika. Dakle, privatnom poduzetniku je u interesu da vodi brigu o svojim radnicima po zakonima tržišta. Također, veliki poslovni subjekti uključuju radnike na odgovorne funkcije jer ne može vlasnik ni fizički odlučivati o svakoj sitnici u poduzeću.

Dok u socijalizmu pojmovi "solidarnost", "suradnja", "briga za radnike", "skrb za zajednicu" služe isključivo kao isprazne floskule koje se ponavljaju bez ikakvog pokrića jer ne postoji socijalističko društvo u povijesti ili danas koje je bilo uspješno, u svijetu privatnog poduzetništva to su ideali i stvarnost koja se živi. Ukoliko poduzetnik to ne živi, on propada na slobodnom tržištu.

Dakle, priča o "društvenom poduzetništvu" u Novostima je zapravo priča o privatnom poduzetništvu. U ekonomski neslobodnim zemljama, gdje postoji visok stupanj državne kontrole trgovine, rada i zapošljavanja, gdje država provodi veliku redistribuciju bogatstva, naravno da dolazi do distorzije i u poduzetništvu. Država često u takvim zemljama bira "pobjednike i gubitnike" pa onda poduzetnici mogu uspjeti i ako nisu moralni, solidarni niti spremni za suradnju. Hrvatska je dobar primjer neslobodne zemlje jer se nalazi na 92. mjestu Indeksa ekonomskih sloboda. U takvoj atmosferi, gdje ima dosta onih koji su u mulju i klijentelizmu stekli svoja bogatstva, socijalisti su skloni sve pripisati privatnom poduzetništvu iako je jasno da je za takve stvari glavni krivac državna politika za kakvu se zalažu upravo oni. I to je gospodin Posavec lijepo objasnio Novostima.

Novinar ga je pokušao s dva pitanja, u kojima je pokazao svoje predrasude prema kapitalizmu, uvući u priču o sukobu rada i kapitala, u standardne socijalističke mitove o nehumanosti ostvarivanja profita i slično:

Bilo mi je izrazito zanimljivo pročitati kritiku politika zapošljavanja radnika, ali i odnosa prema njima. Za razliku od socijalističkih ekonomija, za koje kažete da stvaraju odnos između vladajuće garniture i onih kojima se dodjeljuje, u društvenom poduzetništvu akcent nije na radniku, već na stvaranju vrijednosti. Kako rješavate jednu tako važnu dilemu?

- Dvije stvari u ovom pitanju nisu točne. Prvo, ne govorim o socijalističkim ekonomijama, jer s takvima nemam kontakta niti sam s njima i primjerima koji u njima postoje upoznat. Zapravo, ni ne znam koje bi ekonomije o kojima nešto znamo mogli nazvati socijalističkima, a da bi nam bile relevantne. Socijalna ekonomija je pak nešto drugo. Ja govorim o socijalističkom poimanju ekonomije i njegovu temeljnom obilježju, a to je poimanje ekonomije kao redistributivne aktivnosti. To znači da imamo proračun i onda iz njega malo dajemo jednima, malo drugima, još manje trećima, a mnogo četvrtima i petima. Pritom nimalo ne vodimo računa o tome što će taj novac proizvesti, hoće li biti više zaposlenih, hoće li biti manje socijalnih slučajeva, hoće li rasti prosječna primanja i što će se događati godinama nakon što ga potrošimo. Jedino što je važno jest da damo više onima koji u većoj mjeri za nas glasaju. To je ono što imamo u Hrvatskoj otkad je države. To nije briga za ljude, već za vlastito dupe kroz stvaranje ovisničkog odnosa onih koji dijele i onih koji primaju. Tu se ništa ne mijenja.

Dakle, g. Posavec je ovim odgovorom pobio insinuacije o "socijalističkoj ekonomiji" u tom tzv. "društvenom" poduzetništvu jer ovo je jednostavno - tržišna ekonomija. Zatim je rekao ono što mi na Liberalu tupimo cijelo vrijeme, a to je da državna redistribucija bogatstva, pogotovo ovakva kakva je u Hrvatskoj, dovodi do stvaranja ovisničkog odnosa. To je direktno šamar u lice socijalistima i nešto što novinar Novosti sigurno nije očekivao. A zatim dolazi onaj najbolji dio, gdje poduzetnik uči socijalističkog novinara o profitu i zašto je on bitan, pazite:

- Suprotnost tome je poimanje ekonomije kao aktivnosti stvaranja. Pritom nije važno tko će iz proračuna dobiti koliki dio, već što ćemo time postići, koji će rezultati nastati, koliki ćemo pomak napraviti u kvaliteti ljudskih života, koliko će sadašnjih nezaposlenih sutra biti zadovoljno i živjeti dostojanstveno. To je ekonomija stvaranja. Naravno da tu vodimo računa o dobiti, jer bez dobiti nema ni kvalitetne brige za ljude i zajednicu, već nastaje niz problema, poput kredita, otkaza, života na dug uz nadu u bolje sutra. Jednako kao što u vlastitom kućanstvu vodimo ili bismo trebali voditi računa o tome na što trošimo i koliko trošimo, tako je i s ekonomijom svake zajednice.

Nažalost, mi vodimo računa o tome tko je dobio, a ne što je time napravio. Nama je ovisno o ideološkom oružju važno jesu li pare dobili poduzetnici (koji su onda karikaturalni kapitalisti), udruge (koje su onda protivnici države ili nekog drugog snažnog lirskog subjekta), ratni invalidi (koji su onda krivci za lošu vlast), i tako dalje. Otkad postoje ljudske zajednice postoje i ekonomije i sustavi razmjene, distribucije i ostali ekonomski mehanizmi, kako god ih zvali. Nikako ne možemo kazati da ljudi nisu u središtu društvenog poduzetništva. Jesu! Tko bi drugi bio? Ali je riječ o poduzetništvu i stvaranju vrijednosti. Ekonomija stvaranja je upravo okrenuta ljudima i kvaliteti života. Redistributivna ekonomija je okrenuta kupovanju glasova i padanju iz dubokog blata u ono ispod. A sve pod egidom brige za različite društvene skupine. Netko nas je tu grdo zajebao. I još nam piše dosadne knjige.

Drugo novinarsko pitanje stvarno ne znam kako bih komentirao pa ću ga samo prenijeti:

U knjizi govorite o horizontalnom upravljanju, koje se često koristi, kako vi kažete kao izgovor za neizvršavanje preuzetih obveza, i zapravo objašnjavate da su u pojedinim segmentima rada preuzeti striktni korporativni modeli upravljanja. Nije li to upravo ono što bi trebalo izbjeći, da ekonomski odnosi definiraju odnose među ljudima?

- Ne znam što znači ‘striktni korporativni modeli‘. Taj izraz nikad ne koristim. Provjereni jednostavni poslovni modeli, tako kažem. Ne znam što točno mislite pod time da ekonomski odnosi definiraju odnose među ljudima, ali ekonomski odnosi uvijek definiraju odnose između subjekata uključenih u te odnose, ali ne definiraju uvijek klasne odnose ako ste na to mislili. Horizontalno upravljanje zvuči jako lijepo i poželjno posebno ako u startu naginjete u lijevu stranu spektra, ne volite autoritete ili pak samo volite pušiti travu.

Objasnio je tako pank poduzetnik socijalističkom novinaru i zašto horizontalno upravljanje dovodi do problema, zašto poduzetnici trebaju biti ti koji donose odluke i preuzimaju odgovornost jer bez toga nema ni dobiti, a dobit je važna ako želite poslovati, zapošljavati i od toga živjeti vi i vaši radnici. Pročitajte cijeli intervju, stvarno je dobra lekcija iz osnova mikroekonomije. Moralo se dogoditi to da pankeri postanu poduzetnici kako bi se socijalisti počeli učiti osnove ekonomije. To je dobro, svakako pohvalno. Knjiga "Pank poduzetnici" opisuje čakovečke poduzetnike koji su izrasli iz lokalne punk scene. Zanimljivo na više razina. Možda i pomogne barem malo u demistifikaciji i kreiranju pozitivne slike poduzetništva u lijevim društvenim krugovima.

Hoće li Novosti naučiti išta iz ove lekcije koju su sami objavili ili će nastaviti s demonizacijom svake privatne inicijative koja nema veze s punk scenom? To ćemo tek vidjeti.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.