Papa Franjo je u nedavnoj poruci upućenoj članovima Akademije društvenih znanosti na sastanku u Vatikanu imao vrlo oštre riječi o libertarijancima. Papa tvrdi da libertarijanci "poriču vrijednosti javnog dobra u zamjenu za radikalnu sebičnost gdje samo pojedinac vrijedi".

"Ne mogu propustiti da kažem nešto o smrtnim rizicima koji dolaze s invazijom libertarijanskog individualizma u visokom sloju kulture i edukacije u školama i sveučilištima. Zajednička karakteristika ove pogrešne paradigme je da minimizira javno dobro, a maksimizira ideal sebičnosti. Libertarijanizam, koji je danas jako moderan, je radikalna forma individualizma koja podrazumijeva da individua daje vrijednost stvarima i međuljudskim odnosima, pa samim time individua odlučuje za sebe što je dobro, a što loše" - tako je čelnik Katoličke crkve objasnio libertarijanizam.

Ubrzo su uslijedili odgovori poznatih libertarijanskih medija, kao što je časopis Reason. Bilo je i dobrih šaljivih odgovora na papin račun, kao npr. "Papa upozorava na širenje libertarijanizma jer život bez plaćanja poreza, okružen zlatom i pištoljima, dok propovijedaš dobrovoljno davanje i mir u svijetu, ne može biti dobar."

Libertarijanizam, za one koji još možda ne znaju, je pokret koji se temelji na ideologiji klasičnog liberalizma. Premda među libertarijancima, osim klasičnih liberala, danas ima i anarhokapitalista te paleokonzervativaca, svim je libertarijancima zajedničko da teže ka što većim osobnim i ekonomskim slobodama te što manjem utjecaju države na ljudske živote i ekonomiju.

Možda najbolji odgovor na papinu prozivku dao je Jeffrey A. Tucker, direktor Zaklade za ekonomsku edukaciju (FEE) koji je na Facebooku napisao:

Da, papa je osudio libertarijanizam imenom, ali sumnjam da on ima pojma o čemu priča. Kad bi razumio da je libertarijanizam nasljednik liberalizma koji se pojavio još u Srednjem vijeku, onda bi znao da je Crkva još odavno prihvatila ideju slobode, prvo s bankama, onda trgovinom i poduzetništvom. Ta je ideja prva potaknula završetak robovlasništva, prepoznala građanska prava žena i manjina te upozoravala na opasnosti nacionalizma.

Liberalizam je u 20. stoljeću bio protivnik nacizma i komunizma te je konačno uspostavio vjerske slobode. Nakon pada socijalizma u istočnoj Europi, Crkva je odala zasluge poduzetničkoj ekonomiji. Drugim riječima, katoličanstvo je oduvijek favoriziralo ono što papa sad osuđuje.

Stoga zaključujem da je njegova izjava proizašla iz neznanja. Libertarijanci, ako ćete odgovoriti papi, molim vas da se suzdržite od odbacivanja Ayn Rand. Ona je bila šampionka javnog dobra i njena vizija 'sebičnosti' nikada nije imala namjeru da bude na račun bilo koga drugoga.