Piše: Mario Nakić
Photo: Gov.hr
27.7.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5
Piše: Mario Nakić
Photo: Gov.hr
27.7.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5
Na sjednici Vlade RH premijer Andrej Plenković pohvalio se podacima o rastu prosječne plaće: "Otkad je naša Vlada preuzela dužnost, prosječna je plaća veća za 710 kuna". Nadovezao se i podacima o padu stope nezaposlenosti, koja sad iznosi rekordno niskih 8,8 posto, objavio je Dnevnik.hr.
Ovdje treba biti realan pa reći da se Plenković kiti tuđim perjem i pokušava preuzeti zasluge za ono na što njegova vlada nije imala velik ili gotovo nikakav utjecaj. Pad nezaposlenosti uvjetovan je prvenstveno povećanom emigracijom stanovništva.
Emigracija je također presudni faktor i za rast plaća. Naime, kako kvalificirani radnici odlaze u zemlje gdje im se pružaju bolji uvjeti i prilike, tako dolazi do nedostatka kvalificirane radne snage u Hrvatskoj. Poslodavci imaju sve veće muke u pronalasku radnika na tržištu rada, a ako ih i pronađu, moraju im ponuditi što bolje uvjete kako ne bi otišli u inozemstvo. Logično je da će uslijed tog procesa doći do povećanja plaće.
Do masovne emigracije stanovništva došlo je nakon što je Hrvatska postala punopravna članica Europske unije, što je omogućilo građanima Hrvatske slobodu kretanja i zapošljavanja u drugim zemljama EU. To nema veze s Plenkovićevom vladom. Jedino čime je Vlada utjecala na rast plaća i pad nezaposlenosti, to je mršava i gotovo nikakva porezna reforma koja se počela provoditi početkom 2017. godine. Ona je smanjila porezno opterećenje na neke plaće i dobit poduzeća, ali s druge strane država je otežala svakodnevni život građana poskupljenjem usluga u nekim državnim tvrtkama, npr. Hrvatskim autocestama koje su u nekoliko navrata povisile cestarine.
Godišnji rast prosječne plaće od 3 posto, kao i gotovo jednak rast BDP-a, nije ni približno dovoljan da bi se Plenković mogao busati u prsa. To su rezultati daleko ispod drugih država Nove Europe s kojima bi Hrvatska trebala biti negdje u približno sličnoj situaciji. Hrvatska za njima zaostaje jer je u istom razdoblju, recimo, Rumunjska zabilježila rast od 7 posto, a Bugarska 5 posto, Estonija 6 posto itd.
Da je samo do ove Vlade i da Hrvatska nije ušla u Europsku uniju, Hrvatska danas ne bi imala ni ovaj mršavi rast od 3 posto, a nezaposlenost bi bila na rekordno visokoj razini. Toliko o radu i uspjesima Plenkovićeve vlade.