Vezani članci:
Ropstvo je sloboda, sloboda je ropstvo
Dvije strane: Treba li Amerika isplatiti odštetu crnim Amerikancima zbog ropstva i segregacije?
Zašto ljevičari uspoređuju rad s ropstvom?
Zašto je maskiranje u crnca rasistički čin?
Promidžba modernog ropstva pod krinkom skrbi za stare i nemoćne
Glasnović se spustio na razinu engleskih tabloida pa širi povijesne neistine
Odgovor novinarki koja je okrivila 'robovlasnički kapitalizam' za odlazak radnika u Irsku
Ovaj profesor poziva bijelce na masovno samoubojstvo zbog robovlasništva
Heroji napretka (4): Čovjek koji je inspirirao nastanak sekularne i pravne države
Heroji napretka (2): Čovjek koji je zaustavio najveću pošast u povijesti čovječanstva
Heroji napretka (1): Norman Borlaug, otac zelene revolucije
Novo na Liberalu:
Izbori u SAD-u - najveći test demokracije u američkoj povijesti
Istraživanje: Sloboda govora među top pitanjima koja brinu američke glasače
Mojmira otkrila zakon ponude i potražnje. Nije oduševljena
Vladina agencija se hvali: Hrvatska je prvak svijeta po broju beskorisnih parazita
Mises: Za inovacije je potrebna ekonomska sloboda
Elon Musk i sloboda govora
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja

Heroji napretka (3): Čovjek koji je zaslužan za oslobađanje milijuna robova


Piše: Mario Nakić
2.1.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Heroji napretka (3): Čovjek koji je zaslužan za oslobađanje milijuna robova

Heroji napretka (3): Čovjek koji je zaslužan za oslobađanje milijuna robova


Piše: Mario Nakić
2.1.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

William Wilberforce bio je britanski političar kojeg je vjersko preobraćenje pretvorilo u vođu abolicijskog pokreta za ukidanje ropstva.

William Wilberforce bio je britanski političar koji je živio krajem 18. i početkom 19. stoljeća. Bio je vođa pokreta za ukidanje ropstva. Predložio je zakon koji je zabranio trgovinu ljudima 1807. godine i svojim upornim zalaganjem doveo do konačnog ukidanja ropstva u Britanskom carstvu 1833. godine, čime su oslobođeni milijuni ljudi diljem svijeta.

Wilberforce je rođen 1759. godine u engleskom gradiću Kingstonu, u bogatoj obitelji. Otac mu je umro dok je bio dijete pa se preselio kod ujaka koji nije imao djece. Nakon smrti bogatog djeda i ujaka, svo obiteljsko bogatstvo pripalo je njemu. Pred upis studija na Cambridgeu postao je iznimno bogat (njegovo bogatstvo od nekoliko stotina tisuća tadašnjih funti bi u sadašnjoj vrijednosti značilo desetke milijuna američkih dolara).

Na Cambridgeu je, prema vlastitom priznanju, živio prilično raskalašeno. Provodio je vrijeme uglavnom na zabave pune alkohola i kocku. Navukao se na alkohol i kockanje. Nakon studija odlučio je da želi biti političar pa se kandidirao za parlament. Uložio je veliki novac u predizbornu kampanju i pobijedio u svome okrugu te postao zastupnik. Nikada nije ušao niti u jednu stranku (bio je nezavisni zastupnik), ali je na početku uglavnom podržavao prijedloge konzervativne većine. Bio je uvjereni konzervativac.

Tijekom praznika 1785. godine s majkom i sestrom je bio na putovanju po Europi. Na tom putovanju pročitao je, čisto iz znatiželje, knjigu "The Rise and Progress of Religion in the Soul" autora Phillipa Doddridgea. Ona je na njega ostavila dubok dojam i zainteresirala za Evangelističku protestantsku crkvu.

Po povratku u Englesku, Wilberforce je doživio "preobraćenje". Odbacio je alkohol i kocku, počeo čitati Bibliju i čvrsto odlučio da će odsad živjeti prema Božjim pravilima. Pronašao je novo društvo među pripadnicima evangelističke zajednice, a to su mahom bili aktivisti za ukidanje ropstva. Oni su ga nagovorili da postane njihov glas u parlamentu.

Zbog njegovog konzervativnog svjetonazora bilo je dosta skepticizma među aktivistima. Neki su se bojali da neće biti dovoljno ustrajan i da će odustati, ali on je svoju zadaću shvatio vrlo ozbiljno. Formirao je abolicijski pokret koji je za cilj imao potpuno ukidanje ropstva u cijelom svijetu, povezao se s istomišljenicima iz drugih zemalja.

Godine 1789. predstavio je u parlamentu 12 različitih rješenja protiv trgovine robljem. Iako je imao potporu popularnog filozofa i zastupnika Edmunda Burkea, nije dobio potporu većine. Nedostajala su mu samo četiri glasa. Sljedećih godina je predlagao različite verzije zakona protiv ropstva: 1791., 1792., 1793., 1797., 1798., 1799., 1804. i 1805. godine. Svaki put mu je malo nedostajalo, ali svaki prijedlog je ipak odbijen.

Stoga je promijenio strategiju i shvatio da će možda biti bolje da ide "malo pomalo" pa je 1806. godine, umjesto prijedloga za ukidanje ropstva, predstavio prijedlog za zabranu trgovanja robljem s francuskim kolonijama. Zakon je prošao i to je bio njegov prvi uspjeh. Već sljedeće godine izlazi s novim prijedlogom - potpuna zabrana trgovine ljudima na području cijelog Britanskog carstva. I taj je prijedlog prošao!

Dakle, nakon 1807. trgovanje robljem je bilo zabranjeno, ali robovi su i dalje postojali. Wilberforce se nije time zadovoljio. Nakon 1823. godine njegova je organizacija imala stotine skupova diljem Velike Britanije gdje su educirali građane o štetnosti ropstva, ali i lobirali prema zastupnicima. Wilberforce se zbog pogoršanja zdravstvenog stanja morao povući iz parlamenta, ali je svejedno nastavio kampanju za ukidanje ropstva.

Ta je kampanja konačno urodila plodom kad su 1833. godine oba doma britanskog parlamenta donijela zakon o ukidanju ropstva. Wilberforce je umro ubrzo nakon toga, gotovo nevjerojatno je izgledalo kao da je postigao svoju svrhu i potom u miru "otišao". O njegovom životnom djelu i pokretu snimljen je 2006. godine film "Amazing Grace".

Osim za ukidanje ropstva, Wilberforce je bio i aktivan u borbi za zaštitu životinja. Njegovi protivnici su ga kritizirali da previše brige vodi o "stranim divljacima" (kako su nazivali stanovnike kolonija), a premalo o domaćem radnom stanovništvu koje je u Britaniji živjelo u lošim uvjetima. Također, napadali su ga zbog njegovog bogatstva, da je predstavnik bogate aristokracije i slično.

Na njegov aktivizam utjecali su kršćanski nauk i klasični liberalizam. Na Wilberforcea je jako utjecao Adam Smith (više o tome pročitajte ovdje), a na njegove prijatelje iz pokreta i John Locke. Iako iznimno religiozna, njihova je organizacija štovala filozofiju klasičnog liberalizma koja je pisana na sekularnim osnovama. Kako to? Jednostavno, u kršćanskom nauku i klasičnom liberalizmu pronašli su isti temelj za osobnu slobodu i jednakost građana. Wilberforce i njegov abolicijski pokret možda su i najbolji dokaz da kršćanska etika i klasični liberalizam mogu biti vrlo kompatibilni i čak se međusobno nadopunjavati.

 

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.