Ministar Kujundžić kaže da to radi za dobrobit zdravlja djece. Izgleda da nije provjerio rezultate u drugim zemljama.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić tvrdi da će povećanje poreza na šećer u bezalkoholnim sokovima imati pozitivan utjecaj u borbi protiv pretilosti djece. To nije njegova izmišljotina, to je teza koju guraju mnogi u zdravstvenim i političkim krugovima diljem svijeta već skoro 10 godina. U tom periodu većina europskih država je uvela ili najavila da će uvesti taj porez kao i neki gradovi u SAD-u i pokrajine u Kanadi. Kakvi su im rezultati?

Teoretska istraživanja zdravstvene zajednice i nekih ekonomista prije uvođenja "šećernog poreza" pokazala su miješane rezultate, odnosno pokazivala su kako postoji mogućnost da će poreznim povećanjem cijena vlade utjecati na izbor potrošača koji će se tako okrenuti "zdravijoj" prehrani. Međutim, istraživanja provedena nakon implementacije zakona na područjima gdje je porez nametnut nepobitno pokazuju poraz ovakve metode borbe protiv pretilosti.

Peter Wilson i Sarah Hogan, koji su prošle godine po nalogu Ministarstva zdravlja novozelandske vlade napravili stručno izvješće o utjecaju takvih poreza na zdravlje građana, zaključuju:

"Nema dovoljno dokaza koji bi potvrdili da su se konzumenti prebacili na prehranu s manje šećera ili kalorija zbog poreza. Istraživanja koja koriste ozbiljnije metode došla su do zaključka da je utjecaj preslab da bi generirao dobrobit za zdravlje i da se lako može zamijeniti drugim izvorima šećera i kalorija.

Nijedna studija bazirana na stvarnom iskustvu sa šećernim porezom nije došla do zaključka da je on ozbiljnije utjecao na javno zdravlje. Dokazi da šećerni porezi poboljšavaju ljudsko zdravlje su slabi."

Danska vlada je 2011. godine uvela porez na sve proizvode koji sadrže šećer što je uistinu poskupjelo njihovu cijenu. Većina konzumenata je zamijenila samo brand onoga što su kupovali i prebacila se na slabiju kvalitetu koja je cjenovno povoljnija. Drugim riječima, ljudi nastavljaju unositi gotovo jednak broj kalorija i šećer u sebe, ali se prebacuju na jeftiniju robu koja je često slabije kvalitete.

Samo 7 posto Danaca je promijenilo svoje prehrambene navike zbog poreza, a država je procijenila da godišnje gubi oko 40 mil. eura prihoda od PDV-a zbog rasta ilegalne prodaje sokova. Takav način oporezivanja je na kraju ukinut, odnosno ne posve, zamijenjen je drugim porezima za koje bi se vrlo lako moglo na kraju pokazati da polučuju isti efekt.

Godine 2016. Svjetska zdravstvena organizacija je objavila svoje istraživanje u kojem se tvrdi da će povećanje cijena za 20 posto promijeniti kupovne navike potrošača i natjerati ih da kupuju zdraviju hranu. U stvarnosti, to se još nigdje nije dogodilo, a čini se i da neće.

"Šećerni porez je, poput bilo kojeg drugog flat poreza na potrošnju, po svojoj prirodi iznimno regresivan. To znači da najviše pogađa siromašnije stanovništvo", objavljeno je u časopisu The Prospect. Znanstveno-novinarski portal The Conversation tvrdi da je taj porez stvoren da kažnjava konzumente i potpuno ignorira izvore pretilosti i drugih bolesti.

Takav je porez efikasan u jednome - povećava državne prihode. Jasno je, dakle, zašto hrvatska vlada na njemu inzistira, a ministar Kujundžić nije iskren kada kaže da je to za naše dobro i zbog zdravstvenih razloga. Ljudi će teško promijeniti prehrambene navike, ali će im se zbog poskupljenja smanjiti kupovna moć i životni standard. Štedjet će na drugim stvarima.

"Ako se novac od takvih poreza koristi za državne programe i financiranje državne potrošnje, zašto bi itko u vladi uopće imao motiv da građani promijene prehrambene navike i postanu zdraviji", postavlja logično pitanje Sarah Fessenden na Conversationu.

Dok se u drugim zemljama vlade barem prave da to čine za dobrobit građana pa novac prikupljen od šećernog poreza koriste za zdravstvene programe, u Hrvatskoj ni to nije slučaj. Ministar financija Zdravko Marić priznao je da se novac od tog poreza kod nas ne troši namjenski i ne ide direktno u zdravstvo.

Kako onda itko može vjerovati da je riječ o ičemu drugome, osim novom načinu na koji će ova rastrošna država sisati novac od svojih građana?

Potpišite peticiju Lipe - udruge poreznih obveznika protiv novog povećanja šećernog poreza u Hrvatskoj.