Piše: Mario Nakić
14.6.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4
Piše: Mario Nakić
14.6.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4
Rumunji su u prosjeku bogatiji od Hrvata, odnosno imaju veću individualnu potrošnju i bolji životni standard, pokazuju podaci Eurostata, a objavio je Index. Iza Hrvatske još je samo Bugarska, ali budući da i Bugari imaju bolju ekonomsku politiku od naše vlasti, za očekivati je da će nas uskoro i oni prestići. To znači, bit ćemo i službeno najsiromašniji narod u Europskoj uniji.
Rumunji su još prije 5-6 godina bili siromašniji od nas. Imali su slabu ekonomiju, niske plaće i BDP. Zaduživali su se, a vlast im je bila strašno korumpirana. Problemi u korupciji rumunjske vlasti nisu nestali, ali su se neke stvari ipak promijenile što je dovelo do dolaska velikih investitora i stranih kompanija.
Prema pisanju ekonomskog časopisa Forbes, rumunjska je vlada lani napravila veliku sječu poreza:
- smanjili su PDV s 24 na 20 posto
- snizili stopu poreza na dohodak
- pojednostavili porez na dobit i dividende u korporacijama
Promjene su bile vidljive puno brže nego što se očekivalo. U godini dana rumunjska je ekonomija zabilježila rast za 4.3 posto (očekivali su da će iznositi 3.9 posto). Očekuje se da će ove godine Rumunjska imati drugi najveći rast u Europskoj uniji, odmah iza Irske.
Investicijska banka Wood & Company predvidjela je još sredinom godine da će do kraja godine rumunjski BDP narasti za 5.1 posto, a u 2017. za 5.8 posto. Dobar dio tog rasta u Woodu smatraju da se može zahvaliti smanjenju poreznog opterećenja i slobodnijoj fiskalnoj politici. Osobna potrošnja je zdrava i investitori su optimistični.
Nezaposlenost u Rumunjskoj sredinom godine je iznosila 6.6 posto i nastavlja padati (dok je prosječna nezaposlenost u zemljama Eurozone 10 posto). Problem Rumunjske je i dalje relativno visoka stopa nezaposlenosti među mladima (21 posto), no i ona je znatno niža od Italije (37 posto), Španjolske (44 posto) i Grčke (47 posto).
Bukurešt je postao meka tehnološkog sektora zahvaljujući posvećenosti Vladine ekonomske politike. Preko 6 posto BDP-a lani se odnosilo na IT sektor, a očekuje se da će ove godine taj udio biti znatno veći. U Bukureštu su otvorile urede za cijelo područje istočne Europe mnoge poznate svjetske kompanije, kao što su Adobe, Microsoft, IBM, Intel i Oracle.