Vezani članci:
Problem kod HDZ-ovih predizbornih obećanja je taj što znamo da će ih sigurno i ostvariti
Rast minimalca za 9 posto u našim uvjetima - suluda ideja koja bi mogla proći vrlo loše
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Prosječna plaća u EU 2018.: Hrvatska 20. po visini plaće, a osma po oporezivanju
Prestiže nas i Kina: U najvećim kineskim gradovima plaće veće nego u Hrvatskoj
Novosel obmanjuje javnost: Hrvatski poslodavci nisu krivi za niske plaće
Kako nam sindikati podvaljuju laži uz pomoć loših novinara
Minimalac: mitovi, činjenice i posljedice
Razlika u plaći između muškaraca i žena kod nas puno niža nego u većini drugih EU zemalja
Novinar(ka) Faktografa misli da bi poslodavci trebali izmisliti novi novac iz zraka
Crna Gora ukida doprinos za zdravstvo: Radnicima veće plaće, a država se nada proširenju porezne baze
Pogriješio sam u tekstu o Ribiću: Ipak se financira iz državnog proračuna i trebao bi iznijeti visinu svojih primanja
Zašto visina Ribićeve plaće nije nikakav argument protiv njega
Bruto plaća na ruke - ideja koja nailazi na plodno tlo među hrvatskim političarima. Što vi mislite?
Zašto se povišenjem minimalca ne može riješiti demografski problem u RH
Ne, Kolinda nije pozvala Vladu da poveća minimalac!
Provjera istinitosti: ʼHrvatska nema dovoljno policajaca, oni su potplaćeni i sve ih je manjeʼ
Zašto bi učitelji trebali biti bolje plaćeni
Visina plaće u privatnom sektoru ne određuje se državnim dekretom
Zoran Milanović je zadnji koji se ima pravo žaliti zbog gospodarskog stanja u RH
Odgovor na argumente za podizanje minimalca (prilagođeno čitateljstvu Indexa)
Sjećate li se kad ste pokrenuli biznis? Kolika vam je bila prva plaća?
Ako ne možeš zaraditi 6.000 kuna, nemoj raditi!
Što bi se dogodilo da Vlada povisi minimalac na 5.000 kuna?
Što je to pravedna plaća?
Svi argumenti protiv bruto plaće su čista demagogija
Ogromni napredak: Hrvati konačno shvatili da je bruto više nego neto
Hrvati i dalje prednjače u zavisti: Novinaru 'šokantno' što neki dobro zarađuju
Učitelji ove godine nemaju apsolutno nikakvog opravdanja za štrajk
Zahvaljujući javnom sektoru Hrvatska ima uvjerljivo najbrži rast plaće u EU
Novo na Liberalu:
Saborski zastupniče, i Srbi su građani RH. I oni biraju gradonačelnika Vukovara baš kao i Hrvati
Inflacija u Hrvatskoj opet raste - a u Eurozoni pala ispod 2 posto
Kako su austrijski ekonomisti uništili Marxa i promijenili ekonomsku znanost
Evo kako bi izgledali rezultati u Splitsko-dalmatinskoj županiji bez Zagore
Umjesto kazne za neizlazak na izbore, DIP treba uvesti elektroničko glasanje i produžiti rad birališta
Analiza lokalnih izbora 2025.: Bravo za Rijeku, šteta za Split!
Od 'DDR Švedske' do jedne od najotvorenijih zemalja svijeta: Kako su reforme 1990-ih preoblikovale skandinavsku zemlju
RTL i 24 sata svake godine ponavljaju iste pobijene dezinformacije o njihovom prosvjedu 2016.
Taco Bell stiže u Hrvatsku - uz potporu javnog EU novca, za 'zelenu tranziciju' i 'uključivost'
Ovi poduzetnici bore se protiv Trumpovih carina na sudu: 'Carine su ubojice malih biznisa'
Ludwig von Mises: Uvod u 'Liberalizam' - treće englesko izdanje
Tomašević opet mulja: Nije istina da je u upravu ZG holdinga imenovao samo nestranačke ljude
Zašto Klasić i drugovi ne dovedu Bajagu u Sisak o svome trošku?
Urednica Indexa objavila lažne i netočne podatke o Argentini
Hrvatski BDP stagnira, susjedi ulaze u recesiju. Što vlada treba učiniti?
Elon Musk i Rand Paul razočarani Trumpovim 'velikim, prekrasnim zakonom' o porezu i javnoj potrošnji
Tomašević i mediji rugaju se MSR koja je dala točan odgovor na pitanje o Bandiću
Mogu li loše i opasne ideje prevladati na slobodnom tržištu ideja?
Umjesto nižih poreza, javna stanogradnja je apsolutni hit lokalnih izbora. Kako će to izgledati u praksi?
Minimalac: mitovi, činjenice i posljedice
Revolucija jede svoju djecu: Ljevičarska zvijezda David Hogg je nova žrtva woke feminizma
Danci pronašli 'nepoznat materijal' među uvezenim komponentama za solarne panele i vjetroturbine
HUP traži reviziju zakona o neradnoj nedjelji i ukidanje kontrole cijena
Musk odgovorio na napade Billa Gatesa. Većina medija izostavila ključni dio
Švicarci birali najgluplji zakon godine: prijedlog da policija bude bez oružja uvjerljivo pobijedio
Plenkovićev fact checker potvrdio teoriju zavjere o indoktrinaciji iz Bruxellesa
Dalija Orešković je miljama udaljena od centra, s liberalizmom nema veze, a građanski odgoj bi joj dobro došao
Rinčić najavila smanjenje poreza. Indexov novinar: 'To će smanjiti gradske prihode'
Slab odaziv glasača nije dokaz nezainteresiranosti nego nečeg puno goreg
Pravobraniteljica za ravnopravnost očito nema pojma što je ravnopravnost

Prosječna plaća u Europi: Najveći rast bilježi Rumunjska, a pad Velika Britanija


Piše: Mario Nakić
31.10.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Prosječna plaća u Europi: Najveći rast bilježi Rumunjska, a pad Velika Britanija


Piše: Mario Nakić
31.10.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Prema podacima koje na svom blogu godišnje prikuplja poduzetnik i investitor Reinis Fischer, prosječna mjesečna neto plaća u Europskoj uniji 2017. iznosi 1.520 eura. Tijekom zadnje tri godine (od 2014. do 2017.) porasla je samo 2 posto. U većini EU zemalja plaće su u navedenom razdoblju porasle, uključujući Hrvatsku, ali u 9 zemalja su u padu.

Hrvatska je s prosječnom neto plaćom od 792 eura na 21. mjestu u EU. Prosječna plaća u Hrvatskoj je tijekom tri godine porasla 10 posto, što je 5 puta veći rast od europskog prosjeka. Ipak, 9 zemalja EU bilježi veći rast plaće od Hrvatske.

Na samom vrhu EU po prosječnoj neto plaći i dalje su Danska i Luksemburg. U obje su navedene zemlje plaće opale, ali u Danskoj je taj pad bio manji pa se ona ove godine probila na vrh s plaćom od 3.095 eura. Prosječna plaća u Luksemburgu je ove godine 3.009 eura (ili 6 posto niža u odnosu na 2014.). Slijedi Finska s 2.509 eura koja je prestigla Švedsku (2.465 eura). U Irskoj je u 3 godine neto plaća porasla za 12 posto i sada iznosi 2.464 eura (što znači da će i Irska nagodinu vjerojatno prestići Švedsku) dok Njemačka bilježi porast od 10 posto s prosječnom plaćom od 2.270 eura.

Na dnu je i dalje Bugarska s prosječnom plaćom od 406 eura iako Bugarska ubrzano raste (18 posto). Druga na dnu je Rumunjska s 515 eura, ali i s najvećim rastom (23 posto). Slijede Mađarska (622 eura i rast od 19 posto), Litva (637 eura i rast od 18 posto), Latvija (703 eura i rast od čak 21 posto), Poljska (752 eura i rast od 10 posto) te Slovačka (755 eura i rast od 10 posto). Budući da se Latvija, Litva, Mađarska i Rumunjska približavaju Hrvatskoj, a imaju dvostruko veći rast, za očekivati je, ukoliko se nešto bitno ne promijeni, da će nas ove zemlje kroz nekoliko godina prestići po prosječnoj plaći i životnom standardu.

Netko će možda reći da visina prosječne plaće nije realan pokazatelj životnog standarda sam po sebi. To je točno, treba usporediti i kretanje inflacije, odnosno cijena. Rumunjska, koja je u tri godine zabilježila najveći rast plaće (23 posto) ima inflaciju ove godine ispod 2 posto dok je prethodnih godina bila u deflaciji. To je, ukupno gledajući, jako pozitivan pokazatelj.

Još jedna pozitivna stvar: razlika između zemlje s najvišom prosječnom plaćom i one s najnižom se u 3 godine smanjila za 6 posto: dok je 2014. godine ona iznosila 2.856 eura (između tada najjačeg Luksemburga i najslabije Bugarske), danas ta razlika iznosi 2.689 eura (između trenutno najjače Danske i najslabije Bugarske).

Najveći pad prosječne plaće pogodio je Veliku Britaniju, i to za čak 24 posto. Slijede Cipar (11 posto), Švedska (9 posto), Italija (9 posto), Malta (7 posto), Luksemburg (6 posto) i Austrija (5 posto). U Danskoj i Portugalu prosječna neto plaća je od 2014. do danas neznatno pala - za manje od 1 posto.

Za pad neto plaće u Velikoj Britaniji, Švedskoj i Danskoj djelomično je zaslužan pad vrijednosti njihovih nacionalnih valuta u odnosu na euro, ali postoje i drugi parametri koji su vrlo vjerojatno utjecali na ove negativne promjene. Na primjer, minimalac. Velika Britanija je od 2000. do danas udvostručila minimalac. Istina, nije došlo do rasta nezaposlenosti na što ekonomisti obično upozoravaju kod takvih mjera, ali su poslodavci očito prebacili teret na druge zaposlenike kojima je plaća smanjena. Pad vrijednosti prosječne neto plaće za gotovo jednu četvrtinu može se komotno nazvati drastičnim udarom na životni standard. Luksemburg, koji ove godine ima bruto minimalac stvarno brutalan - 2.000 eura - najviši na svijetu - odrazilo se to na prosječnu plaću pa Luksemburg više nije na vrhu liste najboljih plaća u EU. To mjesto je zauzela Danska u kojoj država ne propisuje zakonski minimalnu plaću.

Zanimljivo je također istaknuti kako je Češka, koja je 2014. imala nižu prosječnu plaću od Hrvatske, sada bolja od nas za 48 eura, a ta će se razlika nagodinu još i povećati s obzirom da Česi imaju veći rast (16 posto) u odnosu na Hrvatsku (10 posto). U Češkoj je minimalac niži nego u Hrvatskoj.

Što se tiče cijele Europe, najviša prosječna neto plaća je i dalje u Lihtenštajnu - 5.425 eura. Slijedi Monako s 5.225 eura, zatim Švicarska s 4.760 eura i Norveška s 3.493 eura. Nijedna od ove 4 zemlje s najvišom prosječnom neto plaćom u Europi nema zakonom propisan minimalac.

Najniža prosječna neto plaća u Europi je u Ukrajini - 157 eura.

Podijeli s prijateljima

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.
LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: